Što doista sadrži kozmetika 515 kemikalija koje svaki dan stavljate na tijelo

Ako žene bez nečega ne mogu, to su kutijice i bočice s kozmetičkim proizvodima za njegu i uljepšavanje. A te kremice, ruževi, sprejevi, mlijeka i parfemi koje toliko volimo svaki dan nas polako, ali sigurno truju s više od 500 različitih kemikalija.

 

Žene i proizvodi za njegu i ljepotu - to je poseban odnos koji traje stoljećima. Ništa čudno, s obzirom na to da nam malo što može tako naglo popraviti raspoloženje i ojačati samopouzdanje kao novi ruž za usne ili skupocjeni parfem. Barem je tako bilo dosad. No, možda nova otkrića o sastojcima tih naših vjernih saveznika ljepote uskoro naruše taj idiličan odnos.

Gotovo sva nova istraživanja koja se bave tom temom pokazuju da su naši omiljeni kozmetički proizvodi zapravo kokteli industrijski proizvedenih i potencijalno opasnih kemikalija koje mogu ozbiljno narušiti naše zdravlje, a u nekim slučajevima, umjesto da spriječe ili uspore starenje, kao što obećavaju proizvođači, mogu izazvati ubrzano starenje kože.

 

Redovito trovanje

Zanimljiv je podatak koji je donijelo istraživanje tvrtke Bionsen, proizvođača dezodoransa na prirodnoj bazi: uobičajenim svakodnevnim ritualima ljepote koji uključuju depiliranje, higijenu, šminkanje i oblikovanje frizure žene svakog dana na svoje tijelo nanose u prosjeku oko 515 različitih kemikalija. Pogledajmo koliko različitih kemikalija sadrže neki od najpopularnijih i najkorištenijih kozmetičkih proizvoda.

 

Šampon

  • Prosječan broj kemikalija: 15
  • Najopasnije: natrij lauril sulfat (često naveden kao sodium lauryl sulfate - SLS), tetranatrij i propilen glikol
  • Moguće nuspojave: iritacije i moguća oštećenja oka i vida

 

Sjenilo za oči

  • Prosječan broj kemikalija: 26
  • Najopasnija: polietilen tereftalat (PET, poliester koji se uglavnom koristi za izradu plastičnih boca i ambalaža)
  • Moguće nuspojave: povezuje se s rakom, neplodnošću i hormonalnim poremećajima te oštećuje razne tjelesne organe

 

Ruž za usne

  • Prosječan broj kemikalija: 33
  • Najopasnija: polimentil metakrilat (PMMA, umjetno akrilno staklo poznato pod nazivom pleksiglas)
  • Moguće nuspojave: alergije, povezuje se i s rakom

 

Lak za nokte

  • Prosječan broj kemikalija: 31
  • Najopasnija: ftalati
  • Moguće nuspojave: povezuju se s neplodnošću i problemima u razvoju ploda

 

Parfemi

  • Prosječan broj kemikalija: 250
  • Najopasnija: benzaldehid
  • Moguće nuspojave: iritacije usne šupljine, grla i očiju, mučnina, povezuje se s oštećenjima bubrega

Foto: iStock Šamponi za njegu kose, kao i lakovi za njeno stiliziranje, također sadrže otrovne supstance.
 

Kreme za samotamnjenje

  • Prosječan broj kemikalija: 22
  • Najopasnije: metilparaben, propilparaben
  • Moguće nuspojave: osip, iritacije, hormonalni poremećaji

 

Lak za kosu

  • Prosječan broj kemikalija: 11
  • Najopasnije: oktinoksat, izoftalati
  • Moguće nuspojave: alergije, iritacije oka, nosa i grla, hormonalni poremećaji, povezuje se s promjenama u strukturi tjelesnih stanica

 

Rumenilo

  • Prosječan broj kemikalija: 16
  • Najopasnije: etilparabeni, metilparaben, propilparaben
  • Moguće nuspojave: osip, iritacije, hormonalni poremećaji

 

Puder

  • Prosječan broj kemikalija: 24
  • Najopasnija: polimentil metakrilat
  • Moguće nuspojave: alergije, poremećaji imunosnog sustava, povezuje se s rakom

 

Dezodorans

  • Prosječan broj kemikalija: 15
  • Najopasnije: izopropil miristat, parfem
  • Moguće nuspojave: iritacije kože, očiju i pluća, glavobolje, vrtoglavica, problemi dišnog sustava

 

Losion za tijelo

  • Prosječan broj kemikalija: 32
  • Najopasnije: metilparaben, propilparaben, polietilen glikol (inače čest sastojak sredstava za čišćenje pećnica)
  • Moguće nuspojave: osip, iritacije, hormonalni poremećaji

 

Deterdženti na licu?

Možda će vas zanimati podatak da se mnoge od kemikalija iz vaših kozmetičkih proizvoda koriste i u sredstvima za čišćenje kućanstva, a gotovo sve se povezuju s nekim zdravstvenim problemima, od alergija i osjetljivosti kože do ozbiljnijih hormonalnih poremećaja, neplodnosti pa čak i raka.

250 kemikalija prosječno sadrže najluksuzniji proizvodi na tržištu ljepote - parfemi; najopasniji među njima je benzaldehid, koji može izazvati iritacije usne šupljine, grla i očiju te mučnine, a povezuje se i s oštećenjima bubrega

Primjerice, parabeni, koji služe da bi produljili vijek trajanja naših kozmetičkih proizvoda, među najraširenijim su i najčešće korištenim konzervansima u svijetu, a ima ih u šamponima, gelovima za kosu, pjenama i gelovima za brijanje te losionima za tijelo, ali i u brojnim drugim kozmetičkim proizvodima.

Njihova je upotreba predmet stalnih i sve žešćih rasprava jer sve veći broj istraživanja pokazuje da se mogu povezati s vrlo ozbiljnim zdravstvenim problemima među kojima su rak dojke i neplodnost muškaraca.

Istraživanje provedeno na Kyoto Prefectural University of Medicine pokazalo je da neki od parabena za koje se prije smatralo da su sigurni, poput metilparabena, mogu mutirati i postati toksični uslijed izlaganja suncu, što uzrokuje prijevremeno starenje kože, ali i povećava rizik za razvoj raka kože. Metilparabeni su prisutni u više od 16.000 kozmetičkih proizvoda, uključujući hidratantne kreme i paste za zube.

Proizvođači kozmetike su oduvijek branili upotrebu parabena tvrdeći da tijelo ne može apsorbirati te tvari. No, mnoga novija istraživanja pokazuju da to nije točno, a s tim se slaže i neovisna profesionalna kemičarka Barbara Olioso koja tvrdi da su sva dosadašnja istraživanja pokazala da se između 20 i 60 posto parabena može apsorbirati u tijelo.

Foto: iStock Sva ta kemija u proizvodima za njegu lica, tijela, kose i uljepšavanje odražava se na naše zdravlje i može imati trajne posljedice.
 

Otrovna high tech ljepota

Postoji niz zakona koji bi nas trebali štititi od opasnih kemikalija u kozmetičkim proizvodima, no znanstvenici su unatoč tome zabrinuti jer smatraju da zakoni nisu dovoljno precizni te da ostaje dosta prostora da nam se "podvale" vrlo opasne kemikalije. Na primjer, proizvođači kozmetike obavezni su na proizvode staviti popis sastojaka, no nisu obavezni davati informacije o bilo kakvim nečistoćama ili tragovima nekih kemikalija koje su možda pronađene u sirovinama ili se koriste u proizvodnji. Dužni su navesti samo ono što završava u finalnom proizvodu kao jedan od sastojaka. S druge strane, kozmetička industrija inzistira na tome da su njihovi proizvodi sigurni i bezopasni za zdravlje. Također, tvrde da su sve kemikalije koje se koriste u njihovim proizvodima zastupljene samo u dopuštenim i sigurnim količinama koje ne štete zdravlju. To možda i jest točno, no i dalje među stručnjacima postoji neslaganje oko toga koje su točno sigurne količine, posebice za neke kategorije kao što su mladi ljudi i djeca ili pojačano osjetljive osobe. Za njih dopuštene količine tih kemikalija ne moraju biti nimalo sigurne. Osim toga, čak i ako nam te male, dopuštene količine kemikalija u pojedinačnim proizvodima i ne mogu naštetiti, trebali bismo se zabrinuti s obzirom na to da dnevno koristimo izuzetno velik broj kozmetičkih proizvoda i da još ne znamo koje su sve posljedice kumuliranja tolikog broja kemikalija koje nanosimo po cijelom tijelu svaki dan, i to godinama.

Žene nikada kao danas nisu bile toliko svjesne sebe i toliko posvećene svom izgledu, a rituali ljepote s godinama su se jako promijenili: od nekadašnje jednostavne kombinacije vode, sapuna i četke za kosu stigli smo do svakodnevne upotrebe proizvoda za samotamnjenje, umjetnih trepavica, trajne šminke i tko zna čega sve još. Naravno, većina high tech kozmetičkih proizvoda nove generacije i čudesnih tretmana ljepote sadrži veće količine kemikalija nego ikad prije, s ciljem da se postignu što bolji rezultati, a to znači da svakim danom na sebe stavljamo sve više i više kemikalija te da bi današnjih 515 kemikalija dnevno već iduće godine moglo biti 700, ako ne i više.

 

Što učiniti?

Zapravo jedina i najsigurnija zaštita od gomile otrova u proizvodima za njegu, higijenu i uljepšavanje jest svesti na minimum broj kozmetičkih proizvoda koje svakodnevno koristite. Trebalo bi što češće prednost davati organskim i prirodnim proizvodima te prilikom kupnje pažljivo čitati deklaracije i nastojati izbjeći proizvode koji sadrže najopasnije sastojke.

 

Još nekoliko savjeta za sigurniji odabir

• Kako izbjeći ftalate

S obzirom na to da zakonski dopušten način obilježavanja kozmetičkog sadržaja ide u prilog proizvođačima omogućujući im da prisutnost ftalata prikriju pod pojmovima "miris" ili "parfem", nije lako prepoznati i izbjeći proizvode koji ih sadrže. No, uvijek ima načina da zaštitite zdravlje, a u ovom slučaju najsigurnije je birati kozmetičke proizvode s oznakom "fragrance-free" (bez mirisa) ili prednost dati proizvodima koji sadrže esencijalna ulja, primjerice ulje citrusa ili lavande.

• Kako izbjeći parabene

Dobro čitajte popis sastojaka na deklaracijama proizvoda i izbjegavajte one na čijem popisu pronađete riječi methylparaben, ethylparaben, propylparaben, buthylparaben ili bilo koju drugu s nastavkom paraben. Dajte prednost proizvodima s oznakom "paraben-free" ili "bez parabena". I još jedno upozorenje: imajte na umu da oznaka prirodno ili organsko nije jamstvo da takav proizvod ne sadrži parabene, jer te oznake jamče samo da je najmanje 95 posto sastojaka u njima prirodno. Drugim riječima, među onih pet posto sastojaka koji nisu prirodni mogu biti, a često i jesu, upravo parabeni.

• Kako izbjeći natrij lauril sulfat

Postoje proizvodi koji sadrže prirodne tenzide (natrij lauril sulfat je tenzioaktiv koji daje pjenušavost šamponima, gelovima za tuširanje, pastama za zube i sl.) na bazi šećera. To su, primjerice coco-glukozid ili natrij coco-glukozid tartarat pa nastojte dati prednost takvim proizvodima.

 

Facebook komentari