1. Maštate o odlasku
Svi imamo prirodno određeni stupanj emocionalne elastičnosti koja nam pomaže da preživimo traumatične događaje i periode tjeskobe i depresije. Maštanje o bijegu i odlasku iz trenutačne životne situacije dio su tog urođenog obrambenog mehanizma. Limbički sustav u mozgu prepoznaje da trenutačna situacija predstavlja prijetnju vašem zdravlju te vam šalje poruku da iz nje pobjegnete.
Prefrontalni korteks mozga na te instinktivne impulse uzvraća logikom i mislima kao što su "moram izdržati, mogu ja to prebroditi, moram se više potruditi" i slično. No, ako vi kao jedino rješenje vidite "bijeg" ili "mirenje s tugom", znači da ste upali u crno-bijelu shemu razmišljanja, što je klasičan znak tjeskobe i depresije. Naime, postoje i mnoge druge opcije koje su vjerojatno očite svakome osim vama.
2. Nikada se ne opuštate
Tjeskoba ima kumulativni učinak pa je stoga jako važno svaki dan odvojiti malo vremena za opuštanje i "isključivanje" od briga. Nažalost, kad je netko duboko obuzet tjeskobom i depresijom, teško mu je prihvatiti da već samo mirno sjedenje i pravilno disanje mogu donijeti neku promjenu.
3. Teško donosite odluke
Teško donošenje čak i nevažnih, malih odluka, poput toga koje ćete žitarice jesti za doručak, može biti jedan od najranijih upozoravajućih znakova da s vašim mentalnim zdravljem nešto nije u redu. Iza toga se često krije strah od pogreške, a on upućuje na stalnu sumnju u sebe i svoje sposobnosti.
4. Izbjegavate društvo
Kad se čovjek osjeća pretrpano poslom ili emocijama, logično je da se ima instinktivnu potrebu izolirati jer mozak nastoji izbjeći svaku daljnju stimulaciju ili napor. No, u tome i jest problem jer nedostatak podrške okoline pogoršava stanje tjeskobe i depresije i potiče osjećaj usamljenosti i negativnu perspektivu.
5. Ne možete spavati
Poremećaji sna klasičan su simptom depresije i tjeskobe. Tijelo metabolizira hormone stresa tijekom spavanja, što znači da, ako ne spavate, ne regulirate svakodnevno svoju razinu stresa, nego je akumulirate. A zabrinutost zbog nespavanja stvara i dodatnu dozu tjeskobe.
6. Imate napadaje panike
Kad se tjeskoba ne liječi, može izazvati napadaje panike, a nakon prvog takvog napadaja javlja se zabrinutost da bi se mogao javiti i sljedeći, a ta je zabrinutost zapravo opasnija za mentalno zdravlje od napadaja.
7. Sabotirate sami sebe
Svjesni ste da je šećer štetan i da previše alkohola povećava rizik za tjeskobu i depresiju, no ipak pijete i trpate u sebe slatkiše gotovo kompulzivno. Takvo namjerno nanošenje štete samom sebi ponekad je zapravo nesvjesni poziv u pomoć, kao da mislite "ako se zaista razbolim, netko će to morati primijetiti i prisilit će me da se odmorim".
8. Gubitak samopouzdanja
"Naporan rad" i "trud" možda su standardi koje ste usvojili još u djetinjstvu i dosad su vam u životu donosili samo pohvale i pozitivne reakcije. No, trenutačno ste u situaciji da vam ništa ne uspijeva ma koliko se trudili. Možda negdje u sebi znate da to nije vaša krivnja, no osjećate se kao da ste zakazali i stidite se zbog toga pred drugima. A možda se pitate i tko ste uopće sada kada više niste "sposobni" i "uspješni" kao prije?