Obranite kožu od UV zraka Koje su najčešće pogreške na suncu i kako pravilno zaštititi kožu

Ponekad je i pet minuta boravka na suncu dovoljno da izgorimo. Baš zbog toga iznimno je važno usvojiti i provoditi sva pravila zaštite od štetnog sunčevog djelovanja.


Pišu: Nina Čiča i Mirka Majoli


 

Kožu moramo učinkovito štititi i od ultraljubičastih A i ultraljubičastih B zraka (UVA i UVB), jer oštećenja kože nastaju uslijed njihovog kumulativnog i sinergijskog djelovanja. Pod utjecajem sunca, koža trenutno reagira na tri načina samoobrane.

Stanice pojačavaju proizvodnju melanina koji apsorbira radijaciju sunca. Time koža gradi prirodnu zaštitu protiv sunca, stvarajući tijekom procesa tamne nijanse.

Pojačava se proizvodnja stanica epiderma, rožnati sloj kože postaje deblji, a rezultat je tzv. krokodilska koža.

Kod manjih oštećenja uključuju se prirodni obnavljajući procesi stanične DNK. Međutim, u slučaju jačeg oštećenja genetskog materijala, stanice mutiraju, a mehanizam obnove ne uspijeva pružiti optimalnu zaštitu.

 

Što se događa u koži kad se izlaže suncu

• Nakon 15 minuta

Toplina uzrokuje širenje krvnih žila, javljaju se prvi znakovi crvenila, osipa i mrlja. Riječ je o tzv. termičkom eritemu, koji se vrlo brzo povlači. Melanin oksidira, što uzrokuje blagu pigmentaciju, koja nakon nekog vremena nestaje.

• Nakon 3 do 5 sati

Najosjetljivija koža reagira na UVA zrake pojavom potkožnih crvenih mrljica, koje često svrbe. To je dobroćudna pojava tipična za ljetni period, no ponekad se 48 sati nakon pojave takvih mrljica može javiti i solarni eritem.

• Nakon 2 do 3 dana

Koža se pokušava zaštititi, pa dolazi do zadebljanja rožnatog sloja. Povećava se broj melanocita i lučenje melanina. Na kraju dolazi do postupnog tamnjenja kože, prirodnog mehanizma obrane organizma od štetnog djelovanja sunca.

 

Različiti tipovi kože

Reakcija na sunce nije jednaka kod svake vrste kože. Osobe tamnije puti uglavnom tamne brzo dok su one svjetlije puti znatno osjetljivije i trebaju biti višestruko oprezne kako ne bi zaradile opasne opekline. Prema reakciji kože na djelovanje sunčevih zraka postoji šest fototipova kože.

• Fototip I - posebno bijela koža, pjegice, crvena kosa, plave oči, nikad ne pocrni i uvijek se opeče na suncu.

• Fototip II - nešto tamnija koža od tipa I, rijetko ima pjegice, kosa je plava, plave ili zelene oči, slabo pocrni, velika podložnost opekotinama od sunca.

• Fototip III - koža svijetlosmeđe boje, bez pjegica, dobro crni, kosa je smeđa, oči smeđe, relativno se rijetko javljaju opekotine od sunca.

• Fototip IV - koža smeđe boje, bez pjegica, kosa je crna, oči smeđe, dobro crni, vrlo se rijetko javljaju opekotine.

• Fototipovi V i VI odnose se na crnu populaciju.

Foto: Istock Praktično rješenje za postizanje lijepe boje puti mogu biti sredstva za samotamnjenje. Glavna im je odlika što daju osunčan izgled koži bez izlaganja opasnim UV zrakama.

Koliko vremena provesti na suncu?

Osoba nježnog tena bez zaštitne će kreme na suncu pocrvenjeti već nakon pet minuta. Nanosi li osoba takve puti proizvod sa zaštitnim faktorom 25 te ostaje na suncu 25 puta po pet minuta, teoretski će proći dva sata izlaganja suncu prije nego koža počne crvenjeti. No, u praksi se ne preporuča boraviti na suncu toliko dugo čak ni sa zaštitnim faktorom 25, osobito ne u početku sunčanja.

 

Treba znati i da vrlo visoki zaštitni faktori (40, 50 i više) ne znače potpunu zaštitu ako se predugo izlažete suncu. Oni ne omogućuju 40 do 50 puta dulji boravak na suncu, nego su također predviđeni za zaštitu u relativno kratkom vremenskom periodu.

 

Kako koristiti kreme za zaštitu

Potrebno je određeno vrijeme da se mehanizam zaštite iz preparata aktivira te je stoga najbolje kremu za sunčanje nanijeti otprilike jedan sat prije sunčanja. Nemojte zaboraviti zaštititi vrat, zatiljak, uši, ristove, listove te udubine sa stražnje strane koljena.

Za osjetljivije dijelove tijela (lice, grudi) treba koristiti posebne proizvode namijenjene za te zone, koji sadrže puno viši faktor zaštite. Kremu za sunčanje treba koristiti i nakon što koža potamni, no tada se može prijeći na niži zaštitni faktor.

Foto: Istock Treba znati i da vrlo visoki zaštitni faktori (40, 50 i više) ne znače potpunu zaštitu ako se predugo izlažete suncu.

Veći indeks, veći oprez

Vrijednosti UV indeksa ukazuju na stupanj rizika od opasnih posljedica sunčeva zračenja, pa prema njima primijenite odgovarajuće zaštitne mjere.

• UV 1, 2 - niska opasnost

Većina ljudi može biti izložena suncu i dulje od sata, a da ne dobiju opekline, a za zaštitu je dovoljno nošenje sunčanih naočala. No, za osobe s vrlo osjetljivom kožom i novorođenčad uvijek je potreban oprez te sredinom dana trebaju izbjegavati boravak na suncu ili koristiti zaštitnu kremu čak i kada je UV indeks nizak.

• UV 3, 4, 5 - umjerena opasnost

Preporučuje se nošenje sunčanih naočala, šešira sa širokim obodom te korištenje zaštitnih krema. Uz to, osobe s vrlo osjetljivom kožom i mala djeca trebale bi sredinom dana boraviti u sjeni te nositi odjeću dugih rukava jer mogu dobiti opekline već za dvadesetak minuta boravka na suncu.

• UV 6, 7 - visoka opasnost

Svima se preporučuje boravak u sjeni sredinom dana, nošenje sunčanih naočala, šešira sa širokim obodom i odjeće dugih rukava te korištenje zaštitnih krema. Osobe s osjetljivom kožom i mala djeca ne bi trebala uopće boraviti na suncu između 11 i 16 sati jer mogu dobiti opekline za manje od 20 minuta.

• UV 8, 9, 10 - vrlo visoka opasnost

Svi bi trebali koliko god je moguće smanjiti boravak na suncu između 11 i 16 sati te se obavezno zaštititi sunčanim naočalama, šeširima, odjećom dugih rukava i zaštitnim kremama. Osobe vrlo osjetljive kože i djeca mogu dobiti opekline za manje od deset minuta.

• UV 11 i više - ekstremna opasnost

Svima se preporučuje boravak u zatvorenom prostoru između 11 i 16 sati, a ako je izlazak nužan, treba se zaštititi sunčanim naočalama, šeširom, odjećom dugih rukava i gustog tkanja te zaštitnim kremama. Osobe osjetljive kože i djeca mogu dobiti opekline za manje od pet minuta.

 

Što govore oznake

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) uvela je neke promjene u pravila o označavanju proizvoda za zaštitu od sunca. Oznake "waterproof" ili "sweatproof" (vodootporno ili otporno na znoj) na proizvodima za zaštitu od sunca promijenjene su u oznaku "water-resistant" (nepropusno) na 40 ili na 80 minuta.

- Razlog za tu promjenu je taj što se proizvodi za sunčanje ne smiju smatrati trajno vodootpornima, oni samo štite od sunca određeno, ograničeno vrijeme nakon što je osoba izložena vodi ili se oznoji – objasnio je Adam Friedman, direktor dermatoloških istraživanja Montefiore Medical Centera.

 

Drugim riječima, trebali biste odabrati proizvod s oznakom "water-resistant 80 min." i ponovo ga nanositi svaki put kad izađete iz vode ili nakon što se dobro oznojite u nekoj sportskoj aktivnosti.

 

Osim toga, promijenjene su i oznake na proizvodima za zaštitu od sunca koji imaju nizak faktor zaštite. Proizvodi sa zaštitnim faktorom od 2 do 14 sada moraju imati i upozorenje na kojem piše da takav proizvod može spriječiti opekline od sunca, ali da ne štiti kožu od razvoja raka kože ili od prijevremenog starenja.

FDA sada regulira i natpise na proizvodima za zaštitu od sunca s obzirom na to pružaju li zaštitu i od UVA i UVB zraka, dok su proizvodi prije bili regulirani samo na stupanj zaštite od UVB zraka. Po novim pravilima, oznaka "broad spectrum" (širok spektar zaštite) može stajati samo na proizvodima koji dokazano štite i od UVA i od UVB zraka. Iako su UVB zrake te koje uzrokuju opekline od sunca, UVA zrake mogu biti "tihi ubojica", jer ne uzrokuju opekline, pa ne možete biti svjesni kad ste pretjerali s izloženošću suncu i kad vam sunce već opasno šteti koži. Istraživanja su pokazala da je proces starenja kože sporiji kod osoba koje svakodnevno nanose proizvode koji štite i od UVA i od UVB zraka.

Foto: Istock Osoba nježnog tena bez zaštitne će kreme na suncu pocrvenjeti već nakon pet minuta.

Najčešće pogreške na suncu

• Ne mažete se zaštitnim kremama kad ležite u sjeni suncobrana ili drveća. Imajte na umu da sunčeve zrake dopiru do vas i u hladu i da su jednako štetne.

• Prestajete nanositi zaštitne kreme kad vam koža preplane. Sunce utječe na prijevremeno starenje kože i onda kada više ne postoji rizik za opekline od suca zato što je koža potamnjela. Naime, do procesa prijevremenog starenja ne dolazi samo zbog opeklina, nego i uslijed prekomjernog izlaganja jakom suncu bez odgovarajuće zaštite. Stoga je jako važno da, bez obzira na boju puti, nanosite zaštitnu kremu pri svakom izlasku na sunce.

• Ne koristite zaštitne proizvode kad jer oblačno. Nemojte zaboraviti da UV zrake prolaze kroz oblake. Dakle, nema veze što dan nije sunčan: naviknite se da ujutro prije nego što izađete obavezno nanesete na kožu, a naročito na kožu lica, kremu sa zaštitnim faktorom.

• Na ljetovanju ste po cijeli dan na plaži. Kad se izložite suncu, organizmu treba otprilike 48 do 72 sata da bi proizveo melanin koji služi kao prirodna obrana kože od UV zraka, a zaslužan je i za dobivanje preplanule boje. Stoga prvih tjedan dana boravka na moru morate koristiti visok faktor zaštite neovisno o tome koji ste fototip.

• Ne obnavljate sloj zaštitne kreme, naročito ako nosi oznaku waterproof. A kremu biste trebali ponovo nanositi nakon svakog kupanja ili nakon svaka dva sata jer sol, klor i znoj mogu smanjiti učinkovitost proizvoda.

 

Pomoć iz namirnica

Sustav zaštite organizma od sunčevih ultraljubičastih zraka može se pojačati ako se poveća unos vitamina C i B. Ljetni mjeseci obiluju ukusnim voćem i povrćem kao što su svježe dinje, jagode, rajčice, zelene paprike, brokula i citrusno voće, a svi su oni odličan izvor vitamina C.

Namirnice bogate vitaminom B su jaja, jetra, perad, pšenične klice, nerafinirane žitarice, mlijeko, banane, tuna, losos, špinat, grašak i sušeni pivski kvasac.

 

Facebook komentari