Riješite se svih nedoumica Operacije proširenih vena - koje metode su za koga

Posljednjih desetak godina pojavilo se nekoliko metoda koje omogućuju ambulantne zahvate koji traju kratko i ne zahtijevaju anesteziju. Tek manji dio pacijenata mora na ozbiljnu operaciju, tzv. stripping, zahvat kojim se uklanja cijela bolesna vena.

 

Bile samo estetski ili i zdravstveni problem, proširenih se vena svi nastoje riješiti, osobito otkad su se pojavile nove metode liječenja koje ne zahtijevaju 'pravu operaciju', već su vrlo poštedne.

Naime, čak svaka druga osoba nakon pedesete ima manje ili više vidljive vene, a u ukupnom odraslom stanovništvu svaki četvrti ima taj problem pa ne čudi što mnogi potraže liječničku pomoć nadajući se da će se 'venskog spleta' riješiti na što jednostavniji i najmanje bolan način. Srećom, posljednjih desetak godina pojavilo se nekoliko metoda koje omogućuju ambulantne zahvate koji traju kratko i ne zahtijevaju anesteziju. Tek manji dio pacijenta mora na ozbiljnu operaciju, tzv. stripping, zahvat kojim se uklanja cijela bolesna vena. Ostali pak najčešće idu na sklerozaciju ili pak radiofrekventnu, odnosno lasersku ablaciju, poštedne zahvate koji ne traže gotovo nikakav oporavak. Čak i kad nema nikakvih bolova, proširena vena je vidljiva, odnosno vide se ispupčenja na nogama jer se baš tu najčešće i pojavljuje problem. Istina, vene mogu biti proširene i u rektumu, u zdjelici, maternici pa i jednjaku, ali to je ipak znatno rjeđa pojava.

 

SIMPTOMI PROŠIRENIH VENA

• proširene vene, osobito na potkoljenici

• bolovi i težina u nogama

• otečenost gležnjeva

• promjene na koži (hiperpigmentacija i dermatoze)

• ulkus koji može biti i otvorena rana

 

Što ih uzrokuje

Uzrok proširenih vena je to što se ventil koji omogućuje nesmetani prolaz krvi kroz venu ne vraća na svoje mjesto, što slabi stijenke vena i one postaju proširene. Premda je problem vrlo čest, stručnjaci još ne znaju zašto se to točno događa. Ipak, zna se da je jedan od rizika spol, jer žene obolijevaju češće, što se povezuje sa ženskim spolnim hormonima koji mogu opustiti vene. Dodatni rizik za žene su kontracepcijske tablete i hormonalna nadomjesna terapija. Stručnjaci su složni da veliku ulogu ima i genetika, jer su proširene vene češće u nekim obiteljima.

Dakako, i prekomjerna tjelesna težina povećat će rizik, kao i dob, odnosno što smo stariji, to je problem češći. Za one sklone proširenim venama rizik je i posao u kojem se puno stoji (prodavači, frizeri...), ali i trudnoća, jer trudnice imaju povećanu količinu krvi u tijelu, što radi dodatni pritisak na stijenke vena.

No, prije odluke o odabiru zahvata kojim će se rješavati proširene vene potrebno je postaviti pravu dijagnozu, kaže dr. Marko Ajduk, šef odjela za vaskularnu kirurgiju Klinike za kirurgiju u KB-u Dubrava. Naglašava da se prvo vizualno pogleda primjerice noga, konstatiraju ispupčenja, otekline ili pak ulcerozne promjene na koži.

"Kod kronične venske bolesti razlikujemo šest stupnjeva. To mogu biti samo proširene kapilare, zatim proširene vene, otekline poglavito u gležnju, kožne promjene (hiperpigmentacija i dermatitis), ulkus te otvoreni ulkus. Nakon toga radi se ultrazvučni kolor-dopler kako bi se utvrdilo kakav je protok krvi u venama, odnosno brzina protoka, te vidjeti postoji li kakav ugrušak ili prepreka u krvnim žilama. "Tako vidimo kakva je patologija u venama", kaže dr. Ajduk. U obzir dolazi klasična operacija vena koja se najčešće i radi u bolnicama jer je vrlo učinkovita, ali i zato što je jeftinija za zdravstveni sustav, što nije zanemarivo.

 

Ultrazvuk i bolesti vena

No, zahvaljujući novim metodama, koje su manje invazivne, uklanjanje proširenih vena ipak je puno jednostavnije rješiv zdravstveni problem nego što je bio prije samo petnaestak godina. Doda li se tome da
već i ultrazvučni pregled može dati odgovor na mnoga pitanja vezana uz bolesti vena, nema razloga za odgađanje rješavanja tog prilično čestog zdravstvenog problema.

 

Vrste zahvata uklanjanja proširenih vena

• STRIPPING

• LASER

• RADIOFREKVENCIJA

• SKLEROZACIJA (PJENA)

 

STRIPPING: Stripping, odnosno zahvat 'izvlačenja' glavne vene, traje do pola sata. No, poslije toga potrebno je male proširene vene, primjerice na potkoljenici, kroz male rezove fizički ukloniti. Zahvat se radi u općoj ili spinalnoj anesteziji, a oporavak traje nekoliko tjedana. No, danas se ipak znatno češće koriste tri druge metode, i to laserska te radiofrekventna ablacija, ali i liječenje pjenom (UGFS).

LASERSKA ABLACIJA: Kod laserske ablacije na vrhu katetera emitira se svjetlost koja apsorbira određene molekule. Sve ovisi o valnoj dužini svjetlosti koja se emitira, a zadnja generacija lasera emitira 1470 nanometara valne dužine, što omogućuje apsorpciju molekula vode. Znači, kad molekule vode 'pokupe' valnu dužinu, one se zagrijavaju jer na njih laser prenosi toplinu koja pak završava na venama koje se tako uništavaju i zatvaraju.

RADIOFREKVENCIJA: Kod radiofrekvencije postoje dva različita sistema. Jedan funkcionira tako da na vrhu sonde postoje dva pola oko kojih cirkulira radiofrekventna struja koja uzrokuje oscilaciju molekula vode i iona, one titraju i stvaraju energiju koja termički uništava stijenku vene koja potom više nije u funkciji. Drugi sistem je tzv. VNUS, koji ima na vrhu katetera metalni grijač koji se zagrijava uz pomoć radiofrekventnih valova. Toplina se također prenosi na stijenku vene i uništava je. Naime, sistem zagrijavanja vene je različit, ali je učinak isti, odnosno cilj je da se vena uništi.

"Prednost ovih metoda pred strippingom je u tome što se pacijenti nakon zahvata mogu vratiti u normalan život odmah. Anestezija nije ni totalna ni spinalna, već se samo velika količina razrijeđenog anestetika aplicira uz venu, a svrha je da djeluje ne samo kao anestetik nego i da 'pričvrsti' sondu uz venu te štiti okolna tkiva od termičkog oštećenja", objašnjava dr. Ajduk.

U tim se zahvatima kateter uvodi u venu safenu, koja ide od prepone do gležnja. Pod kontrolom ultrazvuka prati se kateter koji ide kroz venu i termički je oštećuje, a ona se potom zatvara kako više ne bi bila u funkciji. Cijeli postupak traje tek nekoliko minuta.

SKLEROZACIJA (PJENA): Među pacijentima s proširenima venama osobito je popularna metoda njihova uklanjanja sklerozacijom, odnosno pjenom (UGFS).

"Vjerojatno zbog jednostavnosti i uspješnosti ova je metoda vrlo brzo prihvaćena. No, i prije ovog zahvata nužan je ultrazvučni pregled vena", objašnjava dr. Nikša Vučić, jedan od pionira uvođenja te metode u Hrvatsku.

Dodaje kako se zahvat izvodi pod lokalnom anestezijom, točnije noge se premažu anestetičkom kremom i nakon pola sata pacijent je spreman za sklerozaciju. "Pod kontrolom ultrazvuka injektira se pjena koja se 'razvlači' kroz venu, a količina pjene ovisi o tome koliko je proširenje konkretne krvne žile. Naime, pjena omogućuje da se vena 'slijepi', a to znači da više neće biti u funkciji", objašnjava dr. Vučić. Nakon zahvata, ako je sklerozacija rađena duž cijele noge, tjedan dana nosi se elastična čarapa, a ako je riječ samo o dijelu noge, onda je moguće nositi i elastični zavoj.

Prednost je ove metode što se može ponavljati više puta sve dok se ne postigne optimalan rezultat, a ako je potrebno, odnosno dođe li do novih proširenja vena, i nakon nekoliko godina.

Liječnici ističu da sve više ljudi pokušava riješiti problem proširenih vena, svjesni da to može biti znak i težih bolesti poput površinske, ali i duboke venske tromboze.

Facebook komentari