Peludne alergije Što uzrokuje alergiju na pelud, kako je prepoznati i liječiti?

Iako je najbolji način prevencije simptoma izbjegavanje alergena, vrlo teško je ostvariv. No, nešto ipak možemo napraviti.

Piše: Ivana Krnić


 

Početkom svake godine ponovno se susrećemo sa simptomima peludne alergije. Kao što samo ime kaže, riječ je o alergijskim simptomima prouzročenim izlaganjem peludi. Peludna zrnca udisanjem ulaze u nos, podražuju “alergijski predodređeni” imunološki sustav uzrokujući alergijsku upalu sluznice dišnog sustava, osobito gornjih dišnih putova, a u težim slučajevima i donjih. Iako se dominantno veže uz proljeće, već u siječnju počinju se javljati klasični simptomi pojačane bistre sekrecije u nosu, kihanja u osoba preosjetljivih na pelud lijeske. Kako se poklapa sa sezonom respiratornih infekcija, navedeno najčešće prođe nezamijećeno te se zapravo prvi jasni simptomi peludne alergije vežu uz proljeće i polenaciju stabala breze.

Osim izraženih simptoma sekrecije u nosu, svrbeža nosa, kihanja, vrlo su česti i očni simptomi: crvenilo, svrbež i suzenje očiju.

Također ne smijemo zaboraviti da iako se u narodu pri spominjanju peludne alergije prije svega misli na stabla, pod trave spada 740 rodova biljaka, a neke se od njih, poput pšenice i riže, koriste se i u ljudskoj prehrani. Zbog svoje su brojnosti i široke rasprostranjenosti glavni izvor visoko alergene peludi. Razdoblje u kojem trave cvatu je iznimno dugo te traje od travnja do rujna, a najveće se koncentracije njihove peludi uobičajeno bilježe u svibnju. U mnogim su slučajevima upravo trave uzročnici alergijskih reakcija.  

 

SIMPTOMI ALERGIJE

Pojava simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peludi i njegovoj koncentraciji u zraku. Kako bi se pomoglo osobama koje pate od alergija, izrađeni su peludni kalendari koji predstavljaju grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izrađuju za razdoblje od godine dana. Osim navedenog napravljeni su i alergijski semafori koji upozoravaju na količinu peludnih zrnaca u zraku određenog područja.

Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena. S obzirom na to da izloženost određenim razinama peluda kod svih alergičnih osoba ne razvija iste simptome alergijske reakcije, napravljene su i tablice raspona koncentracije pojedinih skupina peluda: pelud drveća, korova i trava.

Kod niskih koncentracija samo će izrazito osjetljive osobe imati simptome, većina osjetljivih osoba imat će simptome pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje dinamike peludnih zrnaca jedan je od najvažnijih čimbenika za sprečavanje simptoma. Iako je najbolji način prevencije simptoma izbjegavanje alergena, vrlo teško je ostvariv. Unatoč tome, izuzetno je važno dobro se informirati o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka. Tako osobe koje pate od alergija mogu na vrijeme djelovati na prevenciju simptoma izbjegavanjem izloženosti alergenu, planiranjem redovite terapije, dnevnih aktivnosti, eventualno putovanja i odmora u krajevima s niskom koncentracijom peludi.

 

ALERGIJE PO REGIJAMA

Koncentracija i vrsta peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem siječnja i u veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, potom vrbe i brijesta. U ožujku se na njih nadovežu cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj - srpanj). Krajem ljeta i početkom jeseni cvate svima nam dobro poznata ambrozija. Ipak, u prvim proljetnim mjesecima u kontinentalnoj Hrvatskoj najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza, dok je u našem primorskom pojasu najizraženije alergogeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.

Foto: iStock Znate li da alergije spadaju u jednu od najraširenijih bolesti današnjice!? One ne biraju dob ni spol.
 

ALERGOLOŠKA TESTIRANJA

Alergološko testiranje provodi se kožnim alergotestom (kožni ubodni test na inhalacijske alergene) te eventualno dodatno određivanjem specifičnih IgE na sumnjive alergene iz krvi kako bi potvrdili alergijsku preosjetljivost. Kao dodatni test može nam pomoći i citološki bris nosa. Danas postoje razni oblici liječenja polenoze, a mogu se podijeliti u tri kategorije: već spomenutu prevenciju u vidu izbjegavanja alergena, odnosno kontrole okoliša; terapiju lijekovima te alergen specifičnu imunoterapiju.

 

LIJEČENJE

Mnoge grupe lijekova koriste se u liječenju simptoma polenoze: antihistaminici, kortikosteroidi, antileukotrijeni, fiziološka otopina, natrijev kromolin. Najčešće se navedeni lijekovi koriste u lokalnoj terapiji, primjenjujući ih lokalno u nos, oči. Tako se omogućuje lakši dolazak lijeka na mjesto djelovanja te se smanjuje broj nuspojava terapije.

Oralni antihistaminici najčešće su prva linija terapije u smanjivanju simptoma polenoze. Najučinkovitiji su se ipak pokazali intranazalni kortikosteroidi koji dokazano smanjuju simptome u više od 90% pacijenata. Djeluju lokalno smanjujući alergijsku upalu, bez zabilježenih značajnih sistemskih nuspojava. 

Važno je napomenuti da je uspjeh terapije ovisan o pravodobnom započinjanju liječenja.

 

NAJVEĆI ALERGENI U PRIRODI

Alergije spadaju u jednu od najraširenijih bolesti današnjice. One ne biraju dob ni spol. Događaju se često, a najbolje u prilog tome idu zaključci brojnih istraživanja koja pokazuju da čak 25 posto svjetskog stanovništva ima neki oblik alergije. Studije nisu optimistične po pitanju alergija jer je vidljiva tendencija rasta postotka alergičara, i to bez obzira na dob, rasu ili socijalni status. Kada je riječ o Hrvatskoj, situacija je slična kao i u ostatku svijeta.

Uz alergije se kod nas vežu tri botaničke skupine: drveće, trava i korov. Glavna polinacijska sezona traje od ranog proljeća do kasne jeseni. No, nemaju sve biljne skupine alergenu pelud jednake jačine.

Među najveće alergene spadaju drveće lijeske, johe i breze, a od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava. Riječ je zapravo o preosjetljivosti, odnosno prekomjernoj reakciji imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša.

Glavni uzročnici za taj problem su različite biološke čestice koje se prenose zrakom i tako postaju glavni uzročnici respiratornih bolesti. Najsnažniji prirodni alergen i glavni okidač za alergijske bolesti definitivno je pelud. Treba naglasiti da zrnca peludi zbog svoje veličine nemaju mogućnost prodiranja duboko u dišne puteve, nego postaju uzročnici tegoba koje su tipične za alergijski rinitis. Svojim alergenim svojstvima djeluju na nosnu šupljinu, oči i nos. Sreća u nesreći je što se alergije na aeroalergene pojavljuju periodično, uglavnom u vrijeme cvjetanja određenih biljaka. Puno toga ovisi i o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu. Određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori.

Alergenu pelud ima manje od stotinu biljaka diljem svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete, poput rasprostranjenosti, proizvodnje peludi u golemim količinama, oprašivanja vjetrom te sadržavanja alergenih spojeva u peludnom zrncu koji u dodiru sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju.

KOLIKO JE PELUDI POTREBNO DA BISTE DOBILI ALERGIJU

Da bi pojedina biljna vrsta bila alergena, pojašnjava Barbara Stjepanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", mora ispunjavati tri uvjeta, i to oprašivanje vjetrom, proizvodnja peludi u golemim količinama te postojanje alergenih spojeva koji će u dodiru sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju.

- Jako alergena vrsta unutar peludi drveća uključuje pelud lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelud pelina i ambrozije te pelud trava - kaže Stjepanović, i to potvrđuje brojkama.

 

ZA ALERGIJSKU REAKCIJU DOVOLJNO JE U m³ ZRAKA:

  • 12 peludnih zrnaca lijeske i pelina
  • 20 - 30 zrnaca ambrozije
  • 30 zrnaca breze i trava
  • 50 zrnaca johe
  • koncentracije peludi breze, ambrozije, johe i lijeske na vrhuncu svoje polinacijske sezone mogu doseći i nekoliko tisuća peludnih zrnaca po m3 zraka

 


Izvori:

Odlomak o liječenju napisan je u suradnji s dr. Iva Mrkić Kobal iz Dječje bolnice Srebrnja

Preostali dio teksta napisan je u suradnji s Barbarom Stjepanović, dipl. ing., Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”

Pogledajte video

Facebook komentari