Najbolje je na koži Sve istine i zablude o kokosovom ulju

Pogodno je za prženje i pečenje jer podnosi visoke temperature, jelima daje zanimljivu egzotičnu aromu, ali treba biti oprezan jer sadrži najveći udio zasićenih masnih kiselina, više nego maslac ili slanina.

 

Jedna od asocijacija na ljeto i more, godišnji odmor i izležavanje na pijesku zasigurno je kokos, složit će se mnogi. Dovoljno je prošetati plažom da se u zraku osjeti njegov neodoljivi tropski miris koji se širi s namazanih tijela, jer aroma kokosa gotovo je neizostavan sastojak mnogih krema, ulja i drugih preparata za zaštitu od sunca.

Kokosovo ulje ne koristi se samo kao mirisni dodatak u preparatima protiv ultraljubičastih zraka, njegova primjena vrlo je široka. U kulinarstvu tropskih zemalja ono je tipično i vrlo korišteno ulje, a prednost mu je što je otporno na vrlo visoke temperature pa je pogodno za pečenje i prženje. Ne mijenja strukturu i ne postaje toksično kao neka druga ulja na visokim temperaturama, a jelima daje posebno zanimljivu, egzotičnu aromu.

 

Treba biti na oprezu

Ljubitelji prirodne kozmetike vole ga jer hrani, osvježava i njeguje kožu, jača nokte i kosu. No, je li kokosovo ulje baš toliko zdravo uvijek i u svim prilikama ili postoje neke zablude? Mada se ne može reći da je nezdravo, nema ni puno istraživanja koja će sa sigurnošću potvrditi da kokosovo ulje djeluje toliko blagotvorno na svim poljima.

 

Prema tvrdnjama znanstvenika i liječnika iz Pritikin Longevity Centra u Miamiju na Floridi, s ovim uljem treba biti na oprezu jer više od 90 posto masnih kiselina u kokosovom ulju su zasićene masnoće. Ima ih više nego u maslacu, goveđem mesu ili slanini, a upravo su one rizične za zdravlje i predstavljaju opasnost za srčane, krvožilne bolesti, začepljenje arterija i visoke razine LDL kolesterola.

 

Nisu, međutim, ni sve zasićene masnoće iste. Neke su dugolančane (imaju 12 ili više ugljikovih atoma), neke srednjolančane (manje od 12 ugljikovih atoma) i imaju različit učinak na razinu LDL (lošeg) kolesterola u krvi. Na primjer, dugolančana zasićena mast kao što je stearinska kiselina, koja je najčešća zasićena masnoća u kakao maslacu ili tamnoj čokoladi, podiže razinu LDL kolesterola mnogo manje nego kokosovo ulje. Zasićene masne kiseline poput palmitinske, miristinske i laurinske kiseline čine većinu zasićenih masnoća u kokosovoj i palminoj jezgri, poznatijima pod zajedničkim nazivom tropska ulja i ona povećavaju LDL kolesterol. Prema tvrdnjama američkih znanstvenika, veliki industrijski proizvođači kokosovog ulja često vole isticati da tradicionalna polinezijska prehrana u velikoj mjeri koristi tropska ulja poput kokosovog, a tamošnje stanovništvo ima vrlo male stope srčanih bolesti.

Foto: iStock U kozmetici se može koristiti na bezbroj načina, može se nanositi bez ograničenja, ali samo pod uvjetom da ga koža podnosi.

Djevičansko kokosovo ulje

Međutim, to je samo djelomično istina. Istraživanja su pokazala da stanovnici polinezijskih zemalja imaju relativno niske stope srčanih bolesti usprkos visokim razinama LDL kolesterola, ali drugi aspekti njihova stila života vrlo su zdravi i vjerojatno se na taj način suprotstavljaju negativnom djelovanju kokosova ulja na kolesterol. Njihova tradicionalna prehrana je vrlo bogata vlaknima i zdravim omega-3 nezasićenim masnim kiselinama iz ribe te unose vrlo malo natrija. Polinezijski narodi su k tome uglavnom nepušači i fizički su vrlo aktivni, a to su sve pozitivni čimbenici za zdravlje srca i krvnih žila. Kokosovo ulje nije opasno i ne predstavlja teret zdravlju ni kolesterolu ako se konzumira u umjerenim količinama. U kulinarstvu je važno koristiti djevičansko kokosovo ulje, po mogućnosti organsko i dobiveno hladnim prešanjem.

Kvaliteta mu se jednostavno može prepoznati golim okom - ljeti je, pri toplijem vremenu i višim temperaturama u tekućem stanju i potpuno bistro, dok je na nižim temperaturama gusto, čvrste strukture i mliječno bijele boje.

Najbolje ga je čuvati u staklenoj ambalaži na hladnom mjestu. Neka su istraživanja pokazala da je kokosovo ulje funkcionalna hrana za sportaše kod napornih treninga jer povećava sportske dosege, daje brzu dozu energije i povećava izdržljivost, ali ne treba pretjerivati s njegovom konzumacijom. Može se popiti s mlijekom, jedna do tri žličice, i ta će mješavina napuniti tijelo energijom i dati dulju sitost pa će tijelo imati i manju potrebu za hranom bogatom šećerom i škrobom.

 

VOLI GA SUHA KOŽA, ALI...

U kozmetici se može koristiti na bezbroj načina, može se nanositi bez ograničenja, ali samo pod uvjetom da ga koža podnosi. Kokosovo ulje ne preporučuje se osobama s osjetljivom kožom, sklonoj prištićima, aknama ili miteserima jer se stanje može samo pogoršati. Ali je zato vrlo pogodno za suhu kožu i može se nanijeti direktno na lice umjesto kreme. Mnoge ga žene koriste kao prirodno sredstvo za čišćenje lica i ulje za tijelo, brzo se i lako upija, nakon čega je koža nježna i glatka.

 

Od kokosova ulja, meda i avokada dobit će se vrlo hranjiva maska koja hidratizira suhu kožu, u kombinaciji s ricinusovim uljem pomoći će rastu trepavica i obrva, a učinkovito će skinuti i tragove maskare oko očiju. Ljeto je i treba uživati u njegovu privlačnom okusu, mirisu i teksturi, može se dodavati i salatama, koristiti u dresinzima ili osvježavajućim napicima i smoothiejima, ali s dozom opreza i umjereno. Glavninu masnoća ipak bi u organizam trebalo unositi maslinovim uljem, sjemenkama i orašastim plodovima.

 

Facebook komentari