Koliko zapravo znamo o njima? Istine i zablude o masnoćama

Navodimo neke popularne i raširene tvrdnje o masnoćama u prehrani; provjerite je li riječ o zabludama koje treba odbaciti ili su tvrdnje točne i uputno je pridržavati ih se.

 

Tvrdnje o prehrani koje se plasiraju često su kontradiktorne. Donedavno su svi upirali prstom u masnoće kao u glavnog krivca za zabrinjavajući porast broja osoba s prekomjernom težinom, no to se pokazalo kao velika zabluda - masnoće su u prehrani nužne. Provjerite koliko znate o konzumiranju masti.

 

Masnoće uzrokuju debljanje

Netočno

Istina je da mast ima čak devet kalorija po jednom gramu te je energijom najbogatija namirnica, zbog čega je i ponijela reputaciju glavnog uzroka debljanja. No, ta je optužba potpuno nepravedna. Ne postoje loše namirnice, kažu nutricionisti, postoje samo štetne doze i kombinacije.

Onima koji u prvom dijelu dana tjelesnom aktivnošću troše mnogo energije, određena doza masnoća neće naškoditi, pa i poslije podne mogu pojesti komad torte s vrhnjem, za razliku od onih koji većinu dana provode sjedeći. A za jedne i druge vrijedi isto pravilo: izbjegavajte kalorijske bombe u večernjim satima.

 

Što manje masnoća jedemo, to bolje

Netočno

Masnoće su nužne za život. Trebamo ih, između ostalog, za stvaranje određenih hormona, stanične se membrane najvećim dijelom sastoje od masti, vitamine A, D, E i K organizam može iskoristiti samo ako su prisutne masti, jer ti se vitamini otapaju u masnoćama. Osim toga, masnoće omogućuju normalan tijek procesa probave. Dakle, ne izbacujte masti iz prehrane!

Stručnjaci kažu da bi 30 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija trebalo potjecati od masti. Izraženo u gramima za ženu srednjih godina i normalne građe, to je otprilike 72 grama masnoća dnevno. Oprez je ipak potreban: u tu se količinu ubrajaju i masnoće sadržane u kobasicama, siru i sličnim namirnicama, koje najčešće i ne registriramo.

I slatkiši su često masniji nego što mislimo. Primjerice, čokolada može sadržavati i 30 posto masnoće.

Foto: iStock Čokolada može sadržavati i 30 posto masnoće.
 

Ne postoji ništa bolje od maslinova ulja

Da i ne

S maslinovim uljem automatski povezujemo zdrav mediteranski način prehrane i smatramo da je upravo to ulje najzdravije. Činjenica je da maslinovo ulje sadrži mnogo prerađenih masnih kiselina, a dokazano je da snižava razinu kolesterola u krvi. Ali, orahovo ulje i riblje ulje mnogo su bogatiji masnim kiselinama nego hvaljeno maslinovo ulje.

Pogrešno bi, stoga, bilo tvrditi da je maslinovo najbolje od svih ulja, prava je istina da je najzdravije kombinirati namirnice. Dnevnu potrebu za masnoćama trebalo bi pokriti različitim visokokvalitetnim uljima. Ljudi kojima prijete srčane i krvožilne bolesti trebali bi paziti ograniče unos prerađenih masnih kiselina.

 

Margarin je manje kaloričan od maslaca

Točno i netočno

Uobičajeni margarin sa 722 kcal u 100 grama ima gotovo jednaku kalorijsku vrijednost kao i maslac (754 kcal na 100 g). Ni dijetalni margarin nije siromašan kalorijama, ali dodane su mu nezasićene masne kiseline i zato je zdraviji od običnog. Margarini za kuhanje sadrže mnogo tzv. transmasti koje pridonose povećanju razine štetnog LDL kolesterola.

 

Omega-3 masne kiseline su precijenjene

Netočno

Mnoga su pitanja u prehrambenoj znanosti sporna, ali u ovom slučaju svi su suglasni: omega-3 masne kiseline su zaista zdrave. Naše tijelo ne može ih nadomjestiti drugim masnim kiselinama, dakle, moramo ih unositi u organizam hranom. Masne morske ribe kao što su skuša, tuna ili losos sadrže osobito mnogo omega-3 masnih kiselina. Zamrzavanje i pakiranje ribe ne uništava vrijedne omega-3 masne kiseline. I riba iz uzgoja jednako je kvalitetna, jer je hranjena na odgovarajući način.

Spomenimo samo da 100 grama ribljeg ulja sadrži čak 54 grama omega-masti, dok je u istoj količini orahovog ulja 13 grama omega-masti.

 

Proizvodi s manje masnoća su zdraviji

Ne uvijek

Ti su proizvodi razvijeni zato da bi potrošaču dali osjećaj: mogu puno jesti, a neću se udebljati! Ali, konzumirajući te namirnice nećete biti ni zdraviji, ni bolesniji.

Stručnjaci upozoravaju da se slijedeći oznaku "bez kalorija" na proizvodima s reduciranim masnoćama vrlo često griješi. Ti se proizvodi često precjenjuju kao dobri za zdravlje ili za održavanje vitke linije. Istina je da imaju manje masnoća od uobičajenih proizvoda iste vrste, ali zato vjerojatno sadrže više šećera i drugih dodataka koji služe za poboljšanje okusa.

 

Utjecaj na zdravlje

Najopasnije su za ljudsko zdravlje masnoće koje nastaju industrijskom obradom biljnih ulja, podgrijavanjem i prženjem. One povisuju udio štetnog LDL kolesterola u krvi. Ima ih, primjerice, u masnim pecivima kao što su croissant ili lisnata tijesta, u margarinu za kuhanje, maslacu, kao i mesu. Dijetni margarin ne sadrži takve masnoće.

Neprerađene masne kiseline, prije svega sadržane u mesu, salami, maslacu i vrhnju te drugim mliječnim proizvodima, kod pretjeranog konzumiranja djeluju nepovoljno na vrijednosti masnoća u krvi.

 

Jednostavno prerađene masne kiseline sadržane su, primjerice, u maslinovu ulju, maslinama, avokadu i orasima. U određenim količinama utječu pozitivno na vrijednosti masnoća u krvi.

 

Osobito dobre masti

Višestruko nezasićene masne kiseline čine strukturu stanične membrane i nužne su za održavanje važnih životnih procesa i za zdravlje organizma. Morska riba, suncokretovo i orahovo ulje sadrže osobito mnogo visokovrijednih masnih kiselina, jednostruko i višestruko nezasićenih.

 

 

 

Facebook komentari