Koliko često je jedete?
 Foto: Shutterstock
Zašto je volimo

Mitovi o pašteti u koje biste trebali prestati vjerovati

Pri odabiru pašteta obratite pažnju da je ona bez aditiva, pojačivača arome, konzervansa i boje.

Pašteta je najčešće rađena od mješavine jetre, masnoća i začina te izvrsno funkcionira kao međuobrok, večera ili kad vam neplanirano dođu gosti. Možete je poslužiti s krekerima ili na tostiranom kruhom i ako još dodate malo cherry rajčica, dojam je potpun.

Oko paštete se nerijetko vrte mitovi da je nezdrava, da se radi od lošeg mesa i slično. No, dodavanjem paštete u vašu prehranu povećat ćete unos mikronutrijenata, a oni donose niz zdravstvenih prednosti.

Pri odabiru pašteta obratite pažnju da je ona bez aditiva, pojačivača arome, konzervansa i boje.

Željezo i bakar

Bakar (kojeg možemo naći u ribljoj i jetrenoj pašteti) djeluje kao antioksidans jer ima zaštitni učinak protiv slobodnih radikala, a ujedno potiče proizvodnju kolagena i elastina te tako održava vezivna tkiva zdravim i obnavlja ih.

On također aktivira skupinu enzima koji su neophodni za dobro zdravlje. Neki od tih enzima pomažu pri održavanju zdravlja mozga, dok drugi pomažu u stvaranju bjelančevina koje su potrebne pri jačanju tkiva.

Željezo u pašteti (izvori su mu u crvenom mesu, svinjetini, mesu peradi, ribi i jetri) također uključuje enzime koji su potrebni za stvaranje energije. Željezo također aktivira hemoglobin i mioglobin, koji pomažu vašem tijelu da transportira i pohrani kisik.

Selen i riboflavin

Riboflavin (vitamin B2 - kojeg ima u ribi i jetri) može se naći jetrenoj pašteti ima ključnu ulogu u metaboličkoj funkciji, dok selen aktivira proteine koji reguliraju imunološku funkciju, pridonose razvoju spermija i podupiru funkciju štitnjače.

Foto: Shutterstock
Riblja pašteta može biti i izvrsno hladno predjelo tijekom blagdana.

Vitamini A i B12

Konzumiranje paštete također pogoduje vašem zdravlju jer time povećavate unos vitamina A i B12. Vitamin A pridonosi zdravlju vašeg imunološkog sustava te je neophodan za pravilno funkcioniranje mrežnice i vida. Također je važan za zdravlje kože i kose te sprječava nastanak bubuljica.

Vitamin A može se unijeti namirnicama bogatim beta-karotenom (poput žutog i crvenog voća i povrća i zelenog lisnatog povrća), koji tijelo pretvara u vitamin A, a dobri izvori tog vitamina su i sir, jaja, masna riba, mlijeko i jogurt te naročito jetra i proizvodi od jetre, poput jetrene paštete.

Prosječna dnevna doza vitamina A za odrasle osobe je 700 μg za žene i 900 μg za muškarce.

Ljudsko tijelo svake minute proizvodi milijune crvenih krvnih stanica, a to bez vitamina B12 ne bi bilo moguće.

Vitamin B12, kojega ima u ribi, crvenom mesu, mesu peradi i jetri, pomaže u opskrbi tijela energijom i nužan je za metabolizam jer pretvara ugljikohidrate iz hrane u glukozu koju tijelo može upotrijebiti kao energiju.

Za potpuni užitak u pašteti dodajte i začine poput timijana, pikantne paprike i papra.

Linker
03. travanj 2024 16:39