Mirisne i slatke, jagode su među najpopularnijim voćem na svijetu. U današnje doba dostupne su manje-više cijelu godinu, ali vrh sezone je u lipnju i srpnju. U našem podneblju tada bogato rađaju i najukusnije su. Njihovu ne baš dugačku sezonu trebalo bi dobro iskoristiti, jer osim što su voćni desert bez premca, jagode jednostavno pršte zdravim sastojcima.
Jagode
S više od 600 varijacija, koje se razlikuju po okusu, mirisu, veličini ploda i teksturi, jagoda, biljka iz porodice ruža, nepogrešivo se prepoznaje po crvenom mesu ploda sa sitnim sjemenkama na površini i maloj zelenoj lisnatoj kruni. Najkomercijalnije jagode one su sorte Fragaria ananassa, koja je kultivirana prije tristotinjak godina. Mnogo su starije divlje jagode koje uglavnom pripadaju sorti Fragaria vesca. Iako su sitnije od kultiviranih jagoda, divlje jagode često imaju puno intenzivniji okus.
Je li uopće voće?
Jagode se često svrstavaju među bobičasto voće, no one to nisu. Štoviše, nisu u pravom smislu riječi ni voće, jer je njihov plod zapravo zadebljano cvjetište latica koje je dobilo mesnatu strukturu. Pravi voćni dio samo su sjemenke koja probijaju površinu jagode.
U bobičasto voće ubrajaju se, primjerice, grožđe, ribiz, borovnice, brusnice... dok se jagode zajedno s malinama, kupinama i dudom ubrajaju u skupinu jagodičastog voća.
Pojedite ih u dva dana
Jagode su lako kvarljive pa imate samo nekoliko dana nakon kupnje da ih pojedete. Izaberite plodove koji su čvrsti, puni, bez tragova plijesni, sjajne i jake crvene boje i zelene peteljke. Budući da jagode, kad su ubrane, više ne dozrijevaju, izbjegavajte plodove bez sjaja i slabije boje te one koji imaju zelene ili žućkaste mrlje, jer je vjerojatno da će biti kisele i slabije kvalitete.
Zrele bobice ne samo što su dosegnule vrhunac po okusu i teksturi, one imaju i više nutrijenata od nezrelih.
I nezrele i prezrele jagode imaju nižu razinu vitamina C i smanjeni sadržaj fitonutrijenata u usporedbi sa zrelim plodovima.
Srednje su ukusnije
Jagode srednje veličine često su ukusnije od onih vrlo velikih. Kupujete li jagode u kutijicama, a nerijetko se baš tako prodaju, uvjerite se da nisu zgnječene i oštećene te da na kutiji nema znakova vlage.
Operite i pojedite
Budući da su vrlo nježne, jagode operite neposredno prije upotrebe. Ne uklanjajte im lišće i peteljku prije pranja, to će spriječiti upijanje suvišne vode koja može pokvariti teksturu i okus ovom voću. Peteljku uklonite vrlo jednostavno - samo je iščupajte prstima.
Kao što znate, aromatizirane vode su totalni hit, ne zato što je to sad samo "in", već zato što je riječ o doista zdravom napitku. Eto ideje - već danas svoju vodu aromatizirajte svježim jagodama.
Najbolje su svježe
Jagode nam pružaju maksimum količine nutrijenata i okusa kad se jedu svježe, a ne kao sastojak kulinarskih recepata. To je stoga što njihovi nutrijenti - uključujući vitamine, antioksidanse i enzime - ne mogu podnijeti temperaturu od 175°C, potrebnu za pečenje.
Brze ideje za serviranje:
- Dodajte narezane jagode u miješanu zelenu salatu.
- Narezane jagode i cijele borovnice stavite u obični jogurt za osvježavajući desert.
- Izmiksajte jagode s malo narančina soka za osvježavajući slatki umak.
- Dodajte jagode u jutarnji shake za bogatiji okus i teksturu.
Kako ih čuvati
Studije su pokazale da se jagode mogu čuvati najviše dva dana, a da ne izgube većinu udjela vitamina C i polifenola. Nije da će jagode postati manje vrijedne ili čak opasne nakon ta dva dana, nego dulje vrijeme pohrane znači znatno veći gubitak nutrijenata. Što se tiče vlažnosti, optimalna je 90-95 posto. Većina hladnjaka prosječno ima mnogo nižu vlažnost (80-90 posto), a povrh toga cirkulacija zraka unutar hladnjaka još snižava vlažnost. Jagode stoga držite u ladici za voće i povrće - ondje je manja cirkulacija zraka pa će i vlaga biti viša. Ako hladnjak nema ladicu, koristite posude za hladnjak s poklopcem. Optimalna temperatura za dvodnevno čuvanje jagoda je relativno niska: 2°C.
Sve javnozdravstvene organizacije preporučuju temperaturu u hladnjaku 4,4°C kao najsigurniju za čuvanje hrane. No, ako spremate u hladnjak veću količinu voća i povrća, uključujući jagode, uzmite u obzir i nižu temperaturu od preporučene (2°-3°C).
U hladnjaku
Jagode su vrlo nježne pa ih treba pažljivo transportirati i spremati. Prije spremanja u hladnjak uklonite sve bobice s tragovima plijesni ili s oštećenjima kako se šteta ne bi prenijela na druge bobice. Stavite neoprane i neočišćene bobice u zatvorenu posudu kako biste spriječili gubitak vlage. Pripazite da jagode ne budu predugo na sobnoj temperaturi niti izložene sunčevoj svjetlosti, jer to može prouzročiti njihovo kvarenje.
Jagode savršeno idu uz jogurt, čokoladu i lagane kreme. Mi od njih radimo i smoothieje, obogaćujemo meringe, običan puding ili, primjerice, tost s medom.
Zamrzavanje
Ako želite zamrznuti jagode, prvo ih nježno operite i zatim tapkajući osušite. Peteljku možete ostaviti ili ukloniti. Složite jagode u jednom sloju na plitki lim za pečenje ili papir za pečenje i stavite ih u zamrzivač. Kad se zamrznu, premjestite ih u čvrstu plastičnu vrećicu i spremite u zamrzivač, gdje mogu ostati i do godinu dana. Ako im dodate malo limunova soka, bolje će očuvati boju. Iako se jagode mogu zamrznuti i razrezane, najviše vitamina C sačuvat će zamrznete li ih cijele.
Prerada im šteti
Komercijalno prerađivanje namirnica može dramatično srezati sastav nutrijenata u jagodama, osobito fitonutrijenata. Primjerice, nekoliko studija pokazuje vrlo malu sačuvanu količinu fitonutrijenta antocijanina u dječjoj hrani pripravljenoj od jagoda ili sličnog voća. Taj dramatičan učinak posljedica je procesa prerade: zagrijavanja plodova, promjena pH (promjene u kiselosti tijekom prerade), izlaganja kisiku ili svjetlu ili kombinacija više tih faktora.
Visoko na top ljestvici
Američki su znanstvenici napravili top listu 50 najboljih prehrambenih izvora antioksidansa i pokazali da su jagode doista iznimno voće. Kad se izmjeri ukupni kapacitet antioksidansa u jednakoj količini hrane (100 grama), jagode su na 27. mjestu najboljih namirnica (u SAD-u). Kad se promatra samo voće, na četvrtom su mjestu (poslije kupina, brusnica i malina).
Budući da se mnoge namirnice (primjerice, začinsko bilje) zapravo nikad ne konzumiraju u količini od 100 grama, znanstvenici su uzeli u obzir i odnos veličine uobičajenog serviranja namirnice i njezine antioksidativne moći. U tom vrednovanju jagode su na trećem mjestu sveg voća, povrća, začina i začinskog bilja. U toj su analizi samo kupine i orasi imali bolji rezultat od jagoda.
Dobrobiti za zdravlje
Kad kažemo jagoda, pomislimo na vrlo obično, svakodnevno voće. Ali po snazi antioksidansa ona je sve samo ne obična.
Zbog jedinstvenog spoja antioksidansa i protuupalnih nutrijenata ne iznenađuje što je znanost potvrdila dobrobiti jagoda u tri velika zdravstvena područja: za kardiovaskularni sustav, za poboljšanje regulacije šećera u krvi te za prevenciju određenih vrsta tumora, uključujući tumor dojke, crijeva, grlića maternice, jednjaka.
Proteklih tjedana svašta smo radili s jagodama. Bila je sastavni dio naših doručaka, međuobroka, ali i glavnih jela.
Nutritivno, jagode u 100 grama sadrže čak 89,5 g vode, 7 g ugljikohidrata, 2,1 gram vlakana te vrlo malene količine bjelančevina i lipida. Zbog takvog "light" sastava imaju samo 35 kalorija na 100 grama. Obiluju vitaminom C (60 mg u 100 g), a sadrže i manje količine provitamina A i većine vitamina B skupine. Od minerala sadrže najviše kalija (150 mg), kalcij (20 mg), magnezij (12 mg) te fosfor, sumpor, natrij, klor, bor, željezo, bakar, cink, mangan, fluor.
Zadivljujuća kombinacija fitonutrijenata - uključujući antocijanine, elagitanine, flavonole, terpenoide i fenolnu kiselinu, privukla je interes znanstvenika i za protuupalno djelovanje jagoda. Ovo voće snižava razinu upalnih markera kao što je C-reaktivni protein (CRP) kad se jede nekoliko puta tjedno po šalicu. Nova su istraživanja pokazala da nalazi nekoliko krvnih markera za kronična upalna stanja mogu biti poboljšani redovnom konzumacijom jagoda. Jedno je istraživanje pokazalo da se takav učinak javlja tek kod najmanje tri konzumacije jagoda tjedno.
Maline
Malina je, kao i jagoda, zeljasta biljka iz porodice ruža. Za cijenjenost i popularnost maline zaslužan je ponajprije njen odličan okus, ali treba istaknuti i doista vrlo koristan i ljekovit sastav. Maline obiluju antioksidansima. U 100 grama plodova sadržano je čak 44 posto dnevne preporučene količine vitamina C. Sastojak maline je i resveratrol (borac protiv slobodnih radikala) te visok udio elagične kiseline koja djeluje antikancerogeno. Osim toga, sadrži i vlakna, folnu kiselinu, vitamine K i E, zatim mangan, magnezij, bakar, kalij i omega-3 masne kiseline.
Sezona počinje
Sezona malina počinje u lipnju. Najbolje ih je jesti svježe, a u hladnjaku ih možete čuvati dva dana. Baš kao i jagode, koriste se za pripremu pekmeza, sokova, sladoleda, kolača, slatkih umaka itd. Maline možete sušiti i zamrzavati.
Iako ih volimo i svježe, maline su nam najdraže u kombinaciji s panna cottom ili pak kada od njih napravimo sladoled.
Redovna konzumacija malina, ako za to imate dovoljno novca, uljepšava ten, jača kosu, poboljšava zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sustava, jača imunitet i štiti od upala. Uz to, smanjuje djelovanje slobodnih radikala te štiti od raka debelog crijeva, dojke, maternice, jednjaka i prostate. Fitonutrijenti u malini sprečavaju širenje stanica raka te ih potiču na samouništenje.
U rat s kilogramima
Ketoni u malini zaslužni su za kontrolu glukoze u krvi te pomažu u sprečavanju pretilosti i dijabetesa. Oni potiču metabolizam masti, smanjuju masne naslage i sprečavaju razvoj bolesti povezanih s debljinom.
Ljekovita moć lista maline još je jača. Primjerice, čaj od listova maline pomaže kod menstrualnih grčeva, jakih krvarenja i iscjetka, a redovno pijenje tog čaja donosi dobrobiti i trudnicama. Čaj se koristi i za jačanje desni, dezinfekciju krajnika, sprečavanje proljeva itd.
Kupine
Kupina je bliska rođakinja maline i jagode i također pravi izbor za ljetno osvježenje. I ona je dio porodice ruža, a sezona joj je od lipnja do kolovoza. Na 100 grama ima samo 43 kalorije. Sadrži vitamine C, A, E i K, a od minerala kalij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, cink i bakar.
Ljeto je vrijeme kupina. Iskoristite prigodu dok ste na moru pa prošetajte i naberite one divlje koje rastu uz puteljke koji vode do plaža. Nema ništa sočnije, vjerujte...
Potiču metabolizam
Redovnom konzumacijom kupina (opet, ako imate dovoljno novca) sprečavaju se upale dišnih puteva i tromboza, a visok sadržaj biljnih vlakana pridonosi smanjenju rizika od pojave dijabetesa i divertikuloze. Kupina pojačava apetit, pridonosi boljem lučenju žuči i mokraće i potiče metabolizam. Regulira probavu, poboljšava cirkulaciju krvi, snižava tlak. Kupina sadrži salicilnu kiselinu (inače sastojak aspirina) u prirodnom stanju, učinkovitu u ublažavanju bolova. Snižava temperaturu i djeluje protuupalno. Konzumiranje kupina pridonosi zaštiti vida.
Kupine se prerađuju u marmelade, sokove, džemove, sirupe i dobro poznato vino, koje obiluje željezom, podiže imunitet, regulira tlak...
I šećer na kraju - recepti koje želite isprobati...
Salata od jagoda
Sastojci:
250 g jagoda
2 šake mladog špinata
avokado
kvinoja
orasi
ulje
sok jednog limuna
sol i papar
Priprema:
- Jagode i špinat operite i očistite.
- Kvinoju skuhajte.
- Narežite jagode i avokado i sve lagano pomiješajte.
- Začinite i pospite orasima.
Mousse od jagoda
Sastojci:
400 g jagoda
2 bjelanca
250 ml slatkog vrhnja
75 g šećera
6 listića želatine
sok i korica limuna
Priprema:
- Operite i očistite jagode pa ih izmiksajte s malo limunova soka i korice i šećerom. Smjesu ugrijte na štednjaku i dodajte joj nabubrenu želatinu te pustite da se otopi. Ostavite smjesu da se ohladi.
- U posebnim posudicama izmiksajte bjelance i slatko vrhnje pa prvo u smjesu s jagodama umiješajte slatko vrhnje, zatim i bjelance. Stavite u zdjelice i ohladite u hladnjaku barem dva sata.
- Ukrasite svježim jagodama.