Zelena vitaminska bomba Snižava tlak, kosu čini bujnijom, vraća snagu, a i idealan je proljetni obrok

Koristi od sastojaka špinata su višestruke. Dobar je za zdravlje, za mršavljenje, za oporavak nakon bolesti, u trudnoći, kod nedostatka energije... A sad je njegovo vrijeme.

 

Svi smo u djetinjstvu, gledajući mornara Popeya, naučili da špinat ekspresno daje snagu i gradi moćne mišiće. Naravno, njegovo djelovanje nije baš tako eksplozivno kao što sugerira crtić, ali da je to lisnato zeleno povrće riznica vitamina i minerala - istina je. Špinat je uputno jesti cijele godine, a osobito u proljetnim mjesecima kada organizmu, nakon iscrpljujuće zime, nedostaje vitamina i minerala. Zdrave osobe trebale bi ga jesti redovito, ali umjereno.

Špinat je na glasu kao odličan izvor željeza - što nije netočno, jer jedna prosječna porcija pokriva 21 posto preporučene dnevne količine (RDA) - ali još je bolji izvor vitamina A (59 posto RDA po porciji), folne kiseline (49 posto), mangana (44 posto) te vitamina C (34 posto). Među njegovim jačim sastojcima su i vitamini B skupine, vitamini E, PP i K, zatim magnezij, kalcij, kalij, natrij, fosfor, cink, sumpor, jod, bakar, aminokiseline arginin i lizin te dijetalna vlakna.

Koristi od sastojaka špinata su višestruke. Primjerice, magnezij je nužan za rad svih mišića, pa tako i srca, kalij olakšava rad srca i bubrega, pospješuje čišćenje organizma, snižava krvni tlak, potiče rad gušterače i probavu, vitamini B skupine važni su u metabolizmu ugljikohidrata, jačaju živce i poboljšavaju aktivnost mozga te povoljno djeluju na kosu, kožu i nokte, vitamin C jača imunitet, vlakna povećavaju opću otpornost organizma i potiču peristaltiku crijeva itd.

Folna kiselina iznimno je važna u građi crvenih krvnih stanica i u trudnoći, jer omogućuje pravilan razvoj fetusa. Sastojci špinata, osim toga, sudjeluju u procesu obnavljanja epiderme, umiruju živčani sustav, djeluju kao koagulanti, reguliraju razinu kolesterola u tijelu...

 

NEZAOBILAZNA PRAVILA

U pripremi špinata treba se pridržavati nekih pravila kako bi se izbjeglo stvaranje potencijalno štetnih spojeva.

1. Uklonite peteljke

Da ne bi sve bilo savršeno, špinat sadrži oksalnu kiselinu čiji kristalići mogu začepiti bubrežne kanale, pa se bubrežnim bolesnicima preporučuje da ne jedu špinat. Oksalne kiseline najviše je u peteljkama i rebrima listova, pa ih kod kuhanja treba ukloniti.

 

2. Kuhajte s mlijekom

Priprema špinata s mlijekom ili vrhnjem ublažava štetno djelovanje oksalne kiseline, jer se ona tada veže na kalcij iz mlijeka te nastaje netopiv spoj - kalcijev oksalat - koji se izlučuje iz organizma. No, time se iz tijela izbacuje i uneseni kalcij. Špinat sadrži i mokraćnu kiselinu i tzv. purinske baze, pa se ne preporučuje oboljelima od gihta, hepatitisa, artritisa, reume i osobama s kamencima u žuči i mokraćnom mjehuru.

 

3. Po osobi 450 g

Špinat termičkom pripremom gubi dosta na težini i količini vode. Stoga bez obzira na način pripreme treba kupiti 450 g svježeg špinata po osobi. Najbolje ga je odmah pripremiti, a ako baš morate, možete ga čuvati u najlonskoj vrećici u hladnjaku dva-tri dana. Izvan sezone praktično ga je zamijeniti zamrznutim.

 

4. Pet minuta kuhanja

Špinatu prvo uklonite čvrste dijelove stabljike, a zatim listove dobro operite tekućom vodom. Uronite ih u kipuću vodu (što manje vode), poklopite i kuhajte oko pet minuta. Možete ih i pariti na rešetki iznad posude s ključalom vodom (šest do osam minuta). Skuhani špinat uronite u hladnu vodu kako bi sačuvao lijepu boju. Zatim ga dobro ocijedite i istisnite suvišnu tekućinu.

 

5. Ne podgrijavajte!

Kako bi se sačuvalo što više korisnih sastojaka i izbjeglo stvaranje štetnih spojeva, bacite vodu u kojoj se špinat kuhao jer je zasićena nitratima. Uvijek ga treba pripremati neposredno prije konzumiranja jer se, kad je jednom termički obrađen, ne smije opet zagrijavati (zbog stvaranja nitrita koji se djelovanjem bakterija u debelom crijevu pretvaraju u nitrozamine koji djeluju kancerogeno).

Foto: iStock Smoothie na bazi banane i špinata jedan je od omiljenih među poznatim damama.
 

Razlike između mladog i starog

Količina vlakana u špinatu varira - stariji špinat bogatiji je njima od mladog. Mladi i stariji špinat razlikuju se u izgledu listova. Mladi špinat najčešće na peteljki ima po jedan list svijetlozelene boje i glatke površine. Kod onog starijeg na peteljki je više listova, tamnozeleni su, a površina im je naborana.

 

Na sto načina

Špinat se priprema na zapršci uz dodatak mlijeka ili vrhnja kao "klasičan" prilog, od njega se rade umaci, juhe, nadjevi. Mlade listove špinata možete kratko popeći na maslinovu ulju ili maslacu, a potpuno svježi mladi špinat možete pripremiti na salatu uz maslinovo ulje, limunov sok i začine prema ukusu.

 

Odličan izvor folne kiseline

Dnevno čovjek treba oko 400 µg folne kiseline dnevno, dok u trudnoći potrebe rastu na 600 µg. To se dobrim dijelom može dobiti iz špinata - 100 grama svježeg špinata sadrži oko 194 µg folne kiseline, ali toplinskom se obradom dio tog bogatstva gubi i pada na oko 145 mikrograma.

 

Bogat svime osim kalorijama

Energetska vrijednost špinata vrlo je mala - na 100 grama ima samo 23 kalorije. Zbog toga je odličan za redukcijske dijete.

 

Dva jednostavna, a jako ukusna recepta

Facebook komentari