Probaj joj odoljeti Tko kaže da je loša? Pašteta nekad i danas

Za popularizaciju ovog ukusnog namaza, zasluge ipak idu jednom neimenovanom kuharu u Napoleonovoj vojsci koji je dobio zadatak nahraniti trupe nečim ukusnim, ali i nečim što se može lako ponijeti sa sobom na put.

 

Neki je najviše vole ujutro, neki navečer, za neke ona predstavlja idealan međuobrok, nekima je najbolja podloga za sendvič. Ona je pašteta. Englezi bi rekli pate, Nijemci Pastete, Talijani pasticcio, a Francuzi pâté. Ovi posljednji zaslužni su za taj genijalni izum koji uveseljava nepca diljem svijeta već više od 250 godine.

 

Kako je, zapravo, sve počelo?

Ne zna se točno kad je pašteta započela svoj put po svjetskim kuhinjama, ali se pretpostavlja da je za sve zaslužan francuski kuhar Jean Joseph Clause koji je još davne 1765. napravio prvu paštetu od gusje jetre. Nova je delicija oduševila kralja Luja XVI pa je inovativni kuhar bio bogato nagrađen. No u početku je pašteta bila rezervirana samo za plemićke stolove, dok su obični građani o tako ukusnom zalogaju mogli samo sanjati.

Za popularizaciju ovog ukusnog namaza, zasluge ipak idu jednom neimenovanom kuharu u Napoleonovoj vojsci koji je dobio zadatak nahraniti trupe nečim ukusnim, ali i nečim što se može lako ponijeti sa sobom na put. Od mljevenog mesa i posebnih začina napravio je pastu te ju spremio u konzervu koja je očuvala njezinu svježinu. Vojnici su bili oduševljeni izumom koji su mogli ponijeti sa sobom i u svakoj prilici namazati na kruh, pa se vijest o pašteti ubrzo proširila diljem Francuske i Europe.

 

Od čega se radi pašteta?

Iako je jetrena i dalje najčešća, pašteta se radi i od drugih vrsta mesa. Govedina, svinjetina, slanina, divljač, perad, ribe, plodovi mora… Sve to može biti osnova za paštetu koja se onda kombinira s odabranim povrćem i začinima. A kombinacije su doslovno neiscrpne, ograničene jedino vašom maštom i ukusom.

Postupak dobivanja pašteta u svim ovim slučajevima je sličan: meso se prvo kuha, a tada usitnjava dok se ne dobije pasta čija tekstura, opet ovisno u ukusu, može biti finija ili s vidljivim komadićima mesa. U meso se tada dodaje razno povrće poput paprike, luka, celera, šparoga, leće, slanutka, patlidžana, mrkve, češnjaka i ostalog, te začini poput soli, papra, mljevene paprike, ružmarina, bosiljka, majčine dušice i svega onoga što odgovara vašem nepcu.

Ako ste skloni eksperimentima, u paštetu možete dodati i malo muškatnog oraščića, pa čak i cimeta, a volite li riblju paštetu znajte da je prilikom njene izrade dobro biti malo darežljiviji sa začinima i limunovim sokom.

Foto: iStock Pašteta voli začine, ali i kombinaciju sa pekmezima.
 

Kako se poslužuje pašteta i u kojim se prilikama jede?

Pašteta je omiljeno jelo diljem svijeta, a različiti je narodi različito poslužuju. Na primjer, Nijemci je čuvaju u crijevu i istiskuju prije upotrebe, a Danci zapeku u pećnici i zatim režu na tanke šnite.

Mi paštetu najčešće držimo u hladnjaku i jedemo još onako rashlađenu, no zapravo bi je trebalo ostaviti da se malo ugrije pa tek onda poslužiti. Dovoljno će biti da ju ostavite desetak minuta na sobnoj temperaturi i bit će optimalne temperature.

Prilikom posluživanja uvijek ju treba staviti na poseban tanjurić i uz nju servirati zaobljeni nožić za mazanje. Redovito se poslužuje iz kruh ili neku drugu vrstu peciva, te nareske poput sira i suhomesnatih proizvoda. Idealna je kao hladna zakuska, predjelo ili međuobrok, no mnoge svjetske kuhinje tretiraju je kao cjelokupan i zaokružen obrok koji zauzima središnje mjesto na trpezi.

 

Facebook komentari