Ne kaže se tek tako U postolara najgore cipele. Upravo se to meni dogodilo. Ni sama ne znam kako zadnjih sam mjeseci nabila nekoliko kilograma viška.
Nadošla si mi, ushićeno mi udijeli kompliment baka koja inače za sebe tvrdi kako a ma baš ništa ne vidi.
Instantno mi zazvone zvona za uzbunu, a mrak padne na oči. Ne može više ovako, zaključim prihvaćajući surovu stvarnost.
Kako je došlo do toga
Nisu kili došli sami od sebe. Jelo se uvečer u 9, jer gladna ne bi' mogla zaspat'. Nije to bila večernja gozba. Samo malo kruha i sira, ali malo po malo, nakupilo se.
Moja je greška bila što sam glavni obrok jela u 5 poslijepodne, nakon što muž dođe s posla. Niti je to ručak, niti večera. U vrijeme večere, naravno, nisam bila gladna, ali bi me zato u 9 svlada nesnosna glad i morala bih nešto pojesti.
Nova strategija
Što učiniti? Treba riješiti uzrok problema. Nema mi druge.
Sreća moja da muž ne komplicira život. Umjesto ranije u 5, sada glavni obrok jedemo u 7. A muž kada dođe s posla popije kavu i nešto malo gricne.
I srećom, strategija je upalila. Kili su se počeli topiti.
Što o noćnim zalogajčićima kaže znanost?
Ne treba biti stručnjak za spoznati kako kasne večere, čokolade i keksi uz ponoćni film ili druženje s paštetom, kiselim krastavcima i kruhom u 2 ujutro ne nose ništa dobroga.
Kasnonoćno jedenje koje ide u krajnost prepoznaje se u medicini kao poremećaj.
Pri tome se 50 i više posto dnevno konzumirane hrane pojede kasno uvečer ili noću što izaziva poremećen san i loš apetit sljedeće jutro. Inače, ljudi koji ne doručkuju općenito imaju lošije navike; pušači su, rjeđe se bave tjelovježbom te češće konzumiraju alkohol. Kod njih je povećan rizik za pojavu bolesti srca, debljine, šećerne bolesti tipa II, visokog krvnog tlaka kao i povišene koncentracije šećera, kolesterola i masnoća u krvi.
Situacija je naravno još i gora kada čovjek redovito preskače doručak, a večera kasno uvečer ili noću. Uvečer se općenito jede masnija hranu i tzv. prerađeni ugljikohidrati, pa ne treba čuditi činjenica kako budnost noću i loše prehrambene navike za sobom povlače i promjene u lučenju hormona poput inzulina i leptina (hormona sitosti).
Još i to...
Jasno je kako se jedenje noću veže uz depresiju, stres te loše raspoloženje.
Kratki i isprekidani san nedvojbeno ima negativan učinak na zdravlje. Pokazalo se kako su san kraći od 5 sati kao i kasni odlazak na spavanje usko povezani s kasnonoćnim obrocima, debljinom i šećernom bolešću.
Kada se čovjek noću najede lošije spava te osjeća jutarnji umor. Naravno da je tako. Organizam se cijelu noć mora mučiti probavljati hranu pojedenu u ponoć ili 1, pa nije čudno da se potom čovjek probudi umorniji nego je bio kada je išao na počinak.
Što učiniti?
Ako se prepoznajete u ovoj priči, a želite učiniti nešto za sebe i svoje zdravlje, jednostavno presijecite.
Potrebno je dovesti život u red, a to znači:
- ujutro se probuditi do 7 h
- doručkovati ne kasnije od 2 sata nakon buđenja
- ručati između 12 i 14 h
- večerati do 20 h
- jesti voće za jutarnju i popodnevnu užinu
- biti tjelesno aktivan
- ići spavati do 23 h
Nemate vremena za sve ovo? Vjerojatnije je da nemate volje. Stvar je samo koji su vam prioriteti u životu. Zar ne?