Maginja & drijenak Blago zaboravljeno u divljini

Vesna Bosanac

Vesna Bosanac diplomirala je i doktorirala nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Fakulte...

O kolumnistu >

Često puta čujemo kako su eko-proizvodi iznimno skupi, a time i nedostupni prosječnom čovjeku. S druge strane drinjine i maginje rastu samoniklo uz puteve, na livadama i šumarcima. Mnogo njihovih plodova propadne jer ih nema tko brati. Nažalost.

Maginja

Maginja ili planika samonikli je grm koji raste u našem priobalju i na otocima. Zrenjem plodovi mijenjaju boju od žute do crvene.

Dozrijevaju u različito doba, pa s obzirom da se jedu isključivo zreli, u njima se može uživati od listopada do prosinca. Površina maginja je hrapava, prekrivena malim šiljcima.

Sadrže brojne korisne nutrijente među kojima se ističu karoteni, te vitamini C i E. Prisutni su i drugi antioksidansi poput antocijanina i proantocijanidina koji osnažuju antioksidativni potencijal ovog jedinstvenog voća. Zanimljivo je kazati kako su u plodovima maginje prisutne omega-3 masne kiseline.

Od ovih se plodova pripremaju ukusni džemovi. Međutim, antioksidansi su osjetljivi na kuhanje pa se maginje preporučuje jesti svježe. Ipak, valja imati na umu kako konzumiranje velike količine ovih plodova može izazavati proljev.

 

Drijenak

"Zdrav k'o dr'en", uzričica je kojom opisujemo ljude koji pucaju od zdravlja. Vjerojatno je to zbog toga što je drijenak (dren ili drinjine) izuzetno izdržljivo i nezahtjevno stablo rijetke krošnje. Raste diljem naše domovine, no njegovi plodovi, drinjine (u nekim krajevima i drenjine) rijetko nalaze put do našeg nepca.

Foto: iStock Jeste i znali da drijenak sadrži više vitamina C od, primjerice, naranče ili jagoda?

Razlog dijelom leži u činjenici da drinjine moraju biti potpuno zrele, da bi bile ukusne. Ja ih volim kada su izrazito tamno crvene boje, rekla bih prezrele. Nažalost, koštica zauzima veliki dio ploda, pa ih se treba nabrati puno da bi se u njima svojski uživalo. S druge strane, svijetliji nedovoljno zreli plodovi su kiseli i trpki, što odvraća od konzumiranja, posebno djecu.

Drinjine se beru u ovo doba godine i svakako zavrijeđuju našu pažnju. U zavisnosti o zrelosti sadrže 7 do 15 % šećera. Izuzetno su bogate vitaminom C. Njegov se sadržaj penje do skoro 90 mg u 100 g jestivog dijela ploda. To je čak više od dnevnog preporučenog unosa. Za usporedbu, jagode sadrže "samo" 46 mg, naranče 31 mg vitamina C u 100 g ploda.

Značajan je i sadržaj izrazito aktivnih antocijana koji ispoljavaju antioksidativno i protuupalno djelovanje. U narodnoj se medicini drinjine koriste za jačanje zdravlja probavnog sustava. Posebno su učinkovite protiv proljeva. U kineskoj se medicini koriste i kao pomoć za izmokravanje. Pokazala su se učinkovite protiv rasta i razvoja nekih vrsta mikroorganizama. U Aziji je raširena praksa korištenja drinjina kao pomoći u liječenju šećerne bolesti tipa II.        

Velike su mogućnosti korištenja drinjina. Osim što se jedu sirove, od njih se pravi sok, džem ili se suše.    

 

Recepti koje želite pripremiti...

 

Vjerujem da će ova jesen u vaše domove donijeti nove zanimljive okuse drinjina i maginja. Ovi plodovi to svojom kvalitetom svakako zavrjeđuju. 

Facebook komentari