Upravo je na TV-u završila prva sezona 'Života na vagi'. Za samo šest tjedana ljudi su skinuli 40, 50, pa čak i 68 kg. Tu su nagrade, čestitanja, ljubavne ponude, ... Njihovom oduševljenju nema kraja. No je li uistinu sve tako divno i krasno?
Godine upornosti
Nisam pristalica ho-ruk mršavljenja. Bucmasti obraščići i šlaufići nisu došli preko noći. Trebale su godine i godine upornosti i zalaganja za stolom da bi se kročilo u supertešku kategoriju. Smršaviti 50 kilograma u samo šest tjedana može na prvu izgledati wow, no na svijetu ne postoji niti jedan jedini savjesni nutricionist koji bi vam to preporučio. Pa ni za milijun dolara. Nemojte se čuditi. Evo i zašto.
U masnom tkivu čovjeka se gomilaju tvari topljive u mastima. Mnogi izrazito opasni pesticidi su topljivi upravo u mastima i njihovo uklanjanje iz organizma nije jednostavno. Što je više masnog tkiva, više je i uskladištenih pesticida. Kada se masno tkivo topi mršavljenjem, iz njega se izlučuju i te nagomilane štetne tvari. Kada je mršavljenje naglo, najednom velika količina pesticida iz masnog tkiva dospije u krv. Opterećuje se i jetra koja mora raditi prekovremeno da bi ih prevela u manje štetne spojeve. Sve ovo, nema sumnje, povećava rizik od pojave najrazličitijih bolesti, pa i onih vrlo opasnih.
Pesticidi u hrani
Pesticidi dospijevaju u organizam putem hrane, vode i zraka. Iako su mnogi izrazito štetni pesticidi, poput DDT-a, u većini zemalja zabranjeni, još uvijek su prisutni u našem okolišu. Razlog je njihova teška i dugotrajna razgradnja, pa u prirodi ostaju desetljećima. Upravo zbog toga što se prenose zrakom, ima ih u svim dijelovima naše planete. Može se kazati kako ih je nemoguće izbjeći.
U organizam čovjeka pesticidi hranom mogu dospjeti na dva načina; putem biljaka koje se njima tretiraju i putem mesa životinja koje su jele biljke tretirane pesticidima. Čak i biljke iz organskog uzgoja mogu sadržavati pesticide.
Najčešće pesticide unosimo u organizam jedući govedinu, janjetinu, perad, mlijeko i mliječne proizvode kao što su polutvrdi sir, krem sir i maslac. Isto tako pesticidi se mogu naći u ribama, kao i tikvama, kikirikiju, špinatu i krastavcima.
Pesticidi u organizmu potiču stvaranje slobodnih radikala i smanjenje razine glutationa; inače snažnog antioksidansa. Tijelo ih metabolizira, a novonastali spojevi mogu biti čak nekoliko puta opasniji.
Štetno djelovanje pesticida
Već i novorođenčad, ni kriva ni dužna, u svome organizmu ima uskladištene pesticide. Jednom znanstvenom studijom u SAD je u krvi pupkovine pronađen čak 21 izrazito otrovan pesticid. U organizam malenog djeteta dospiju iz tijela majke. U nekim uzorcima majčinog mlijeka je razina pesticida veća od dopuštene razine u kravljem mlijeku. Ne manje značajna je i činjenica kako ovim tvarima mogu biti izloženiji ljudi koji žive pokraj postrojenja za obradu otpada.
Pesticidi u nama prave dar-mar. Djeluju negativno na probavni sustav, a također na krvožilni (povećavajući rizik od pojave ateroskleroze) i dišni (povećan je rizik za pojavu astme). Na njihovo štetno djelovanje nije imun niti živčani sustav. Potiču pojavu Parkinsonove bolesti, depresije i kognitivnih smetnji. Prisutnost pesticida se negativno odražava na plodnost kako muškaraca (kvalitetu, pokretljivost i broj spermija), tako i žena. Majke koje su izložene njihovom većem utjecaju češće rađaju djecu niže porođajne mase i nedonoščad.
Dodatno, kod žena pesticidi mogu uzrokovati pojavu rane menopauze. Negativno djeluju i na rad štitne žlijezde što se odražava na promjene u lučenju hormona. Povećana razina pesticida u krvi povećava rizik od pojave šećerne bolesti, raka testisa, štitne i nadbubrežne žlijezde, ne-Hodgkinovog limfoma, autoimunih bolesti, kroničnog umora i dr. Također se i rak jetre vezuje uz povećan sadržaj pesticida u organizmu.
Uklanjanje
Kako bi se iz organizma adekvatno uklonili pesticidi i njihovi metaboliti, neophodno je osigurati normalnu funkciju crijeva i redovitu stolicu. Japanski znanstvenici su pokazali da je od posebne koristi redovito konzumiranje smeđe riže. Ona sadrži netopljiva vlakna koja pomažu rad crijeva i uklanjanje štetnih tvari iz organizma. Nema sumnje kako i druge namirnice bogate vlaknima imaju jednak učinak. Zato je važno svakodnevno u jelovnik uključiti neoguljeno voće i povrće, te cjelovite žitarice. Vlakna sadrže i mahunarke, pa i njih valja uvrstiti u prehranu. Osim toga voće i povrće sadrže antioksidanse koji doprinose zaštiti organizma od štetnog djelovanja slobodnih radikala koje potencira prisutnost pesticida.
Zanimljivo je spomenuti kako klorofil iz biljaka ubrzava uklanjanje pesticida iz organizma što doprinosi detoksikaciji. Uz to, i polifenoli iz zelenog čaja doprinose ovom procesu. Eto razloga da se nezaslađeni zeleni čaj uvrsti u program mršavljenja.
Što reći na kraju?
Za nadati se je da hrana koju jedemo, zrak koji udišemo i voda koju pijemo ne sadrži pesticide u prekomjernoj količini. Kada mršavite, mršavite razborito; prosječno 2 kilograma mjesečno. Mršavljenje je proces učenja. Mijenjajte loše prehrambene navike i budite tjelesno aktivni. Sve drugo vam se, zaključujete to i sami, može obiti o' glavu.