Prži sve jače Nikako ne zaboravite na zaštitu, no ovog puta to učinite mudro...

Vesna Bosanac

Vesna Bosanac diplomirala je i doktorirala nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prva je nu...

Više >

Došli su nam sunčani dani. Više boravimo na otvorenom, a ima i sretnika koji su već odavno isprobali more.

 

Sunčanje ima višestruko pozitivan učinak na zdravlje. U organizmu se stvara vitamin D koji pozitivno utječe na čvrstoću kostiju, imunitet i dobro raspoloženje.

Kada smo na godišnjem, želimo ga iskoristiti što više. Na plaži smo od jutra do sutra. Izmjenjuju se plivanje, frizbi, odbojka, brćkanje u plićaku... I baš kada smo se ponadali kako smo s dobrim kremama sigurni, k'o za vraga pojaviše se znanstvenici tvrdeći da njihova prekomjerna uporaba remeti sintezu vitamina D u tijelu. Jednom pomaže, drugom šteti, znamo reći poučeni iskustvom.

 

Kako se zaštiti

Srećom, zaštitu koži pružaju i naše svakodnevne namirnice. I dok ćemo se revno trackati kremama, ako treba i sto puta dnevno, voće i povrće ćemo redovito zaboraviti. Ma 'ko bi to, pronalazimo tisuće razloga. E to je naš problem.

Voće jedite za jutarnju i popodnevnu užinu. (Poželjno bi bilo i prije doručka.)

Jedite povrće za ručak i večeru. (Sada ljeti i za doručak.)

Ponavljam ovo iz kolumne u kolumnu. Ali... Ne bi se svijet dozvao pameti. Nema šanse.

 

Bez obzira o čemu pišem sve se na kraju svodi na zaključak kako sebi treba kuhati i kako treba jesti neprerađene namirnice.

Kakve to sad veze ima s kožom?

Ima. I te kakve!

Izlaganje UV zrakama dovodi do cijelog niza kemijskih i biokemijskih reakcija koje štete stanicama kože. Štititi kožu od tog štetnog utjecaja valja cijeloga života. I cijeloga života valja kvalitetno jesti.

 

Antioksidansi za zaštitu kože

Učinkovite kombinacije

Koži su od koristi antioksidansi iz hrane poput karotenoida, tokoferola, vitamina C i flavonoida. Beta-karoten je jedan od najjačih antioksidanasa. Sprječava neželjeno djelovanje UV-A zračenja i starenje kože. Svi znamo da ga ima u mrkvi, no njime su bogate marelice, breskve, brokula i špinat.

Međutim, hrana nije jedna izdvojena hranjiva tvar. Ona je skup korisnih aktivnih komponenata koje zajedničkim međudjelovanjem pokazuju izraženiji učinak. Upravo tako ju i treba promatrati.

Sada u proljeće jedemo povrtno varivo s mrkvom, porilukom i rajčicom. Svojoj koži tako osiguravamo beta-karoten (iz mrkve i poriluka), likopen (iz rajčice) i tokoferole (iz ulja).

Nadalje, umjesto octom i biljnim uljem, začinimo salatu limunom i maslinovim uljem. Kožu tako štitimo i vitaminom C i tokoferolima i polifenolima što nam omogućavamo duže sunčanje. Vitamin C je aktivan u vodenom dijelu stanice, a tokoferoli u masnom. Zajedno osiguravaju snažnu zaštitu protiv UV zračenja, opekotina i starenja kože.

 

Osladiti se, a ne udebljati se

Antioksidativna bomba je voćna salata. Pomiješajte marelice s trešnjama i borovnicama. Marelice sadrže karotene, a u trešnjama i borovnicama su vitamin C i antocijanini. Sve to pospite krupno izrezanim brazilskim orahom. Brazilski orah je bogat tokoferolima i selenom. U samo jednom plodu ima više selena nego nam je u danu potrebno. Zašto selen? To je antioksidans koji također doprinosi zaštiti kože tijekom sunčanja.

Bezbrojne kombinacije svježih sezonskih namirnica je upravo ono što nam treba. Jer mali milijun puta smo željeli ostati na plaži samo još 5 minuta.      

 

Hidracija

Očuvanju strukture, funkcionalnosti i ljepote kože svakako doprinosi hidracija. Voda je uvijek prva. Zašto ju ne obogatiti antioksidansima kako bi u isto vrijeme i hidrirala i štitila kožu. Zeleni čaj sadrži katehine i galate koji čuvaju kožu od UV zraka i sprječavaju pojavu raka.   Hladni zeleni čaj s malo limunovog soka ljeti je uistinu osvježenje bez premca.

 

Jesti laganiju hranu

Tijekom vrućina i sparina nam nekako odgovara laganija hrana. Upravo to preporučuju i znanstvenici. Pokazalo se, naime, kako prehrana bogata mastima povećava osjetljivost kože na djelovanje UV zraka i rizik od pojave raka. Stoga svakako valja izbjegavati masno meso i suhomesnate proizvode, a prednost dati peradi i ribi.

Ljeti je i najvrjednijim domaćicama tlaka kuhati. Hladna su jela spasonosna rješenja. Jeste li probali srdele u marinadi?

Marinirane srdele

Foto: iStock

Ovako pripremljene sardine možete koristiti za salatu, sendviče, pa i domaću pizzu.
Sastojci:
  • srdele
  • ekstra djevičansko maslinovo ulje
  • domaći vinski ocat ili sok nešpricanih domaćih limuna
  • sol
  • papar
  • ružmarin
  • lovorov list
  • kadulja

Priprema:

  1. Ispržite srdele te ih izvadite u prikladnu posudu.
  2. U ulje u kojem ste pržili ribu dodajte ocat (ili limunov sok) i začine te sve kratko zakuhajte.
  3. Prelijte po srdelama.
  4. Kada se ohlade zaklopite i stavite u hladnjak.
  5. Potrošite u roku od 2 dana.      

A što ja jedem možete pogledati na mome profilu EatToSlim.

Facebook komentari