"A moja File, nema više domaćih poma. Prije bi mi od njih mirisale ruke."
"Šta ćete, gospođo Ivanka. Niti petrusimul nije kao što je nekad bio. Prije se čulo kod Marice (preko puta ulice) da kuham juhu."
Često bih slušajući razgovor bake i susjede zamišljala kakvo je to povrće bilo kada su one bile mlade. U to doba su mi rane trešnje blage arome bile prva liga. A naših domaćih, uza sve molbe i kumljenje moga djeda, nisam mogla pojesti više od pet. Bile su preintenzivnog, gotovo paprenog okusa. Ovo proljeće, 30 godina poslije, trešnje s tog istog stabla su mi - baš taman!
"Sve je lako kad si mlad"
Starenjem, osim okusa, slabi i osjet njuha. Manje se luči probavnih sokova neophodnih za razgradnju hrane. Rad crijeva više nije na razini pa se nerijetko javlja zatvor stolice. Lošiji je apetit, ne osjeća se žeđ… Sve to može loše djelovati na unos potrebnih hranjivih tvari. Općenito se potreba za mastima i ugljikohidratima, kako čovjek stari, smanjuje.
Nasuprot ovome, potreba za vitaminima i mineralnim tvarima ostaje gotovo nepromijenjena. Stoga je važno u jelovnik svakodnevno uključiti sve skupine namirnica.
Žitarice, proizvodi od žita i krumpir
Ova skupina namirnica glavni je izvor energije. Ljudi koji imaju problema sa žvakanjem mogu odabrati tzv. kašastu hranu. Pire krumpir, palenta, griz na mlijeku, riblja juha s raskuhanom rižom neke su od mogućnosti.
Starije osobe vole lešo kuhano povrće s krumpirom. Začinja se sitno isjeckanim češnjakom i ekstra djevičanskim maslinovim uljem koji povoljno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila. Može se poškropiti i limunovim sokom. Na ovaj se način bolje iskorištava željezo.
Povrće
Povrće valja uključiti u svaki ručak i večeru. Posebno je poželjno ljeti. Niske je energetske vrijednosti, a obiluje vitaminima, mineralnim tvarima i vodom. Kad god je moguće preporučljivo je jesti neoguljeno povrće (tikvice, patlidžane pa i mladi krumpir). Sada je vrijeme od paprika, krastavaca i rajčica. Uključite ih u svoj doručak. Sitno izrezani mladi luk preliven jogurtom s komadom crnog kruha čini laganu užinu. K tome, luk pomaže reguliranje kolesterola u krvi.
Borba s apetitom
Ako starije osobe imaju loš apetit, od koristi je sljedeće:
- Voće jesti kao užinu.
- Biti tjelesno aktivan.
- Jesti u društvu. Moje tri susjede ručaju zajedno. Naizmjenično jedna napravi juhu, druga glavno jelo, a treća pripremi salatu.
- Piti dovoljno vode.
- Jesti lagana jela koja neće brzo zasititi. Povrtna juha bez zaprške svakako je starijim osobama prihvatljivija od pohanog povrća.
Voće
Voće je prirodan izvor vitamina, jednostavnih šećera, vlakana i vode. Kad god je moguće, dobro bi bilo jesti neoguljeno voće jer pomaže rad crijeva. Možda je kora jabuke pretvrda. U tom slučaju dobrodošle su marelice i šljive koje imaju nježniju "kožicu". U ove tople dane osvježenje je rashlađeno voće.
Stariji će se ukućani oduševiti knedlama. Umjesto poprženim mrvicama, bolje ih je preliti pirjanim voćem. Jabuke, kruške, šljive,… mogu se peći. Pospu se mješavinom cimeta i vanilija šećera. Ta mala količina šećera daleko je bezbolnija od one koja se inače koristi za zaslađivanje. Za razbiti monotoniju, odlično služi sladoled. Dobar je dodatak voćnoj salati.
Starijim osobama godi i štrudel od jabuka napravljen od tankih kora. Mekan je pa će ga rado pojesti i oni koji imaju problema sa žvakanjem. Jabuke u štrudelu ne treba zaslađivati.
Meso, riba, jaja, mliječni proizvodi i ulja
Meso, riba, jaja, sir skupina je namirnica koje su izvor kvalitetnih bjelančevina. Plava riba pozitivno djeluje na zaštitu funkcije mozga i zglobova. Kuhana bijela riba lako je probavljiva i tako izvrstan izvor bjelančevina ovoj dobnoj skupini. Svježem siru može se dodati crvena paprika, vlasac ili peršin. Starije će ga osobe tako pojesti s više teka.
Mlijeko, jogurt i srodni fermentirani mliječni napici cijenjen su izvor kalcija, magnezija, nekih vitamina B skupine i kvalitetnih bjelančevina. Jogurt i kiselo mlijeko lakše su probavljivi od običnog mlijeka. Mogu se koristiti i kao preljev za salate.
Ulja su neophodna u našoj prehrani jer su važna za iskoristivost vitamina A, D, E i K. T tome pomažu probavu i daju bolji okus jelima. Međutim, ukoliko starije osobe imaju problema sa debljinom, treba ih koristiti u maloj količini. Poželjno je stoga koristiti pikantna ulja (npr. maslinovo, bučino, bademovo, …) jer ih je jelu potrebno dodati manje nego obično. Također treba paziti na unos krem sira, kiselog i slatkog vrhnja iz razloga jer su to sve namirnice bogate mastima.
Jelovnik moje bake
- Doručak: bijela kava i kruh ili Petit Beurre keks
- Užina: voće (npr. mekana breskva) ili jogurt ili kruh i svježi sir
- Ručak: juha, kuhana piletina ili puretina ili riba, pire krumpir, salsa od rajčice ili povrtni rižoto ili lešo kuhano povrće s krumpirom. Zimi baka voli varivo od graha ili slanutka ili leće s ječmom i povrćem (npr. mrkvom, lukom, kiselim kupusom), pirjani kiseli kupus i palentu i dr.
- Užina: voće (npr. jabuka pirjana s malo vode)
- Večera: lešo kuhano povrće (tikvice, blitva, kelj, … ) s krumpirom i tvrdo kuhano jaje ili sir. Kada je baka lošijeg apetita rado pojede zobene pahuljice ili griz kuhan na mlijeku (zaslađene) ili palentu i jogurt ili meko kuhano jaje s malo kruha.