Čarobna riječ - hvala Čini nas sretnima, zdravijima i pomaže u ostvarenju ciljeva, zašto je zaboravljamo?

Nezahvalni ljudi ili ne žele priznati da su u slabijoj poziciji ili su narcisoidni ili jednostavno - nekulturni.

 

Piše: Ana Žele, prof. psihologije


 

Vjerojatno vam se barem jednom dogodilo da propustite nekoga u redu u pošti ili u banci, a da vam se ta osoba poslije nije ni zahvalila. Ili da učinite uslugu prijateljici, a ona se ponaša kao da se ništa nije dogodilo.

Nažalost, ne možemo ne primijetiti da je, kako društvo sve dublje tone u krizu, zahvalnost sve rjeđa pojava. Zašto je tako? Zašto se ljudi ponašaju kao da je normalno očekivati usluge od drugih, a bez ijedne riječi zahvale ili ljudskog obzira?

 

Razlozi nezahvalnosti

Ugledni američki psiholog i vodeći stručnjak u području istraživanja zahvalnosti Robert Emmons nezahvalnost definira kao neuspjeh u priznavanju blagonaklonosti drugih. Primijetili su kako je narcisoidnost od svih crta ličnosti najviše povezana s nezahvalnošću. Dakle, narcisoidne osobe pogrešno vjeruju kako su zaslužile posebna prava i povlastice. Kao zahtjevne i sebične, pokazuju pretjerani osjećaj vlastite važnosti što ih dovodi do očekivanja posebne privilegiranosti bez pretpostavke recipročne odgovornosti.

Osim narcisoidnosti, uzrok je i u nekulturi, tj. nedostatku kućnog odgoja. Neke ljude, nažalost, roditelji nisu naučili četiri čarobne riječi, među kojima je i "hvala". Neki to kasnije ipak nauče, a neki nikada.

Nezahvalni ljudi često su odrastali u imućnim obiteljima i kao djeca su bili razmaženi. Stoga i dalje smatraju kako im drugi trebaju ugađati, pa i izvan obiteljskog kruga.

Nadalje, ponekad ljudi ne kažu "hvala" jer im je neugodno. Ponekad im je teško prihvatiti da je netko drugi učinio nešto za njih pa im se lakše "praviti" da se takve usluge podrazumijevaju. A ponekad je ljudima teško pokazati iskrenu emociju ili zahvalnost prema drugome, jer bi to značilo priznanje da smo u poziciji primiti uslugu (dakle, u slabijoj poziciji smo čim koristimo nečiju uslugu).

 

Društvene vrijednosti

Pojava nezahvalnosti, osim psihološke, ima i sociološku pozadinu. Prije pedeset ili više godina vrijednosti u društvu bile su drugačije. Više se cijenila orijentiranost na ljude, briga za susjeda i bližnjeg, obiteljske vrijednosti, bonton. Prije su ljudi više išli u crkvu, a poznato je da zahvalnost ima važno mjesto u kršćanskoj, židovskoj, budističkoj i drugim religijama. Ranije su ljudi više vodili računa o tuđim osjećajima, dok se danas cijene neke druge stvari.

Foto: iStock Tih pet slova nije tako teško izgovoriti, no svejedno prečesto zaboravimo. Događa li se i vama?

U današnje vrijeme često su posao i karijera na prvom mjestu. Sve je više obitelji u kojima roditelji dolaze s posla kući navečer, a djeca igraju igrice na računalu. Tada više nitko nema ni volje ni interesa objašnjavati što je to obzirnost prema drugima. Ljudi su otuđeniji nego prije i usmjereniji na površne kontakte preko ekrana. U takvim je okolnostima teže njegovati obzir i zahvalnost.

 

Vježbajte zahvalnost

Poznato je da ne možemo promijeniti druge, nego samo sebe. A mijenjajući sebe možemo indirektno potaknuti druge na promjenu. Stoga, kako možemo iskazati i vježbati zahvalnost?

 

Stručnjaci predlažu dva načina:

1. Vođenje "dnevnika" događaja i situacija koje nas motiviraju na zahvalnost

Često će u centru tih zbivanja biti stvarne osobe (npr. zahvalan sam jer mi je brat pomogao). Međutim, osjećamo jednako zadovoljstvo i pri ostvarenju želja i ciljeva vlastitim zalaganjem ili stjecajem okolnosti (npr. zahvalan sam jer sam nakon mnogo godina vidio more). Zabilješke se zapisuju nekoliko puta tjedno tijekom mjesec dana.

 

2. Obraćanje osobi kojoj dugujemo zahvalnost

Uobičajila se pismena forma (e-mail, sms, rjeđe poruka na papiriću ili pismo), a ponekad ćemo preferirati osobni kontakt. Primjerice, ako se radi o osobi koja je pozitivno utjecala na naš život, a mi joj nismo prije adekvatno zahvalili. Izbor i vježbanje tehnika prema predloženim sugestijama stvar je osobnog izbora. Psiholozi kažu da najveći efekt ipak ima susret uživo. Taj način zahvalnosti jedna je od najboljih tehnika u pozitivnoj psihologiji općenito.

Njegovanje osjećaja zahvalnosti može se preporučiti osobama koje su visoko funkcionalne, a žele se osjećati još bolje i snažnije. Sjetimo se samo kako se mi osjećamo kad netko prepozna naš trud i pomoć. Zahvalnost je dobra jer jača veze među ljudima, stoga nema razloga da češće ne kažemo "hvala".

 

Zahvalni su sretniji

Kako se nositi s nezahvalnošću? S jedne strane, trebali bismo reći osobi koja nam nije zahvalila kako se osjećamo. Možda ćemo čuti nešto što do tada nismo znali. Ali sigurno ćemo se osjećati bolje jer smo iskazali našu emociju. S druge strane, i sami bismo trebali biti promotori zahvalnosti i primjer drugima. Možda nije svima poznato da je znanstveno dokazano kako zahvalnost pozitivno utječe na zadovoljstvo životom, sreću i fizičko zdravlje. Šaljivim tonom rečeno, trebali bismo pokazati drugima što propuštaju. U svakom slučaju, zahvalnost je pravi put jer je dobra i za nas i za druge.

 

Ovu tvrdnju potkrepljuju i rezultati znanstvenih istraživanja:

  • "zahvalno" ponašanje može povećati razinu sreće do 25 posto
  • zahvalnost može ublažiti kronične probleme sa zdravljem
  • zahvalnost može biti saveznik u postizanju ciljeva.
Facebook komentari