Uglavnom počinje gotovo posve neprimjetno, kontakti i uobičajeni razgovori s ljudima polako postaju isprazni i dosadni, gubi se zanimanje za svakodnevne, male stvari, čovjek se osjeća nelagodno u društvu, nestaje zanimanje za bliske i drage osobe, u duši više nema radosti, a gotovo svaka misao i svaki zadatak koji se treba obaviti praćen je neobjašnjivim osjećajem nelagode i straha. Ničim izazvana tuga traje i traje, prati čovjeka danima i ne prestaje. To su sve, a ima ih i mnogo više, simptomi depresije - jedne od najčešćih psihičkih bolesti današnjice.
Premda je bila poznata u svim kulturama i civilizacijama, depresija je zasigurno važna odrednica našeg vremena i stječe se dojam kako danas poprima razmjere epidemije. Bilježi se stalni porast broja oboljelih, ali je sve češća i među mlađim ljudima.
Smatra se da u našoj zemlji oko pet posto stanovništva boluje od neke vrste depresivnog poremećaja, što nije nikakva posebnost u odnosu na druge narode i države, mada u posljednje vrijeme svjedočimo nekim istraživanjima koja ukazuju na to da su Hrvati "najdepresivniji narod".
Potrošnja antidepresiva raste
Na sredstva za smirenje i lijekove protiv depresije godišnje se u Hrvatskoj potroši čak 160 milijuna kuna, u posljednjih pet godina njihova je upotreba porasla za dvadeset posto.
Na globalnoj razini, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem. Trenutačno je na četvrtom mjestu, u ženskoj populaciji prvi.
Depresija sa sobom nosi i niz drugih problema koji mogu utjecati na život i zdravlje.
- Depresija je ozbiljan javnozdravstveni problem jer je uzrok ne samo visokog pobola nego i smrtnosti, čak 15 posto depresivnih osoba izvrši suicid. Uzrok je radne nesposobnosti, povećanog rizika od kardiovaskularnih i drugih tjelesnih bolesti. Prije svega ona je izvor teške emocionalne patnje i boli. Istraživanja kazuju da pojavnost depresije u određenom trenutku varira između dva i deset posto, dok je doživotni rizik obolijevanja od 20 do 30 posto. Radi se o teškoćama u prilagođavanju enormnim zahtjevima koje pred čovjeka stavlja suvremeno društvo, a koje ga tjera u inferiornu poziciju iz koje svijet doista može izgledati depresivno. Međutim, tu se ne radi o bolesti u psihijatrijskom smislu, već o silnom nezadovoljstvu i gubitku iskonskih životnih vrijednosti, koje naposljetku mogu biti izvor bolesti. I ne mislim da naše društvo zaslužuje atribuciju "depresivnog naroda", barem ne više ni manje od drugih društava. Takvim tvrdnjama uvijek treba pristupiti oprezno jer puno je nekonzistentnosti i razlika u interpretaciji rezultata nekog istraživanja. Pitanje je što je proučavano, kakav je koncept depresije korišten, na kojoj populaciji je istraživanje provedeno i koliko dugo. Interpretacije su podložne brojim faktorima. Ipak, depresija je globalni problem, a u nas se opterećenje veže i uz promjenu društvenog sustava, minuli rat, tešku materijalnu i životnu krizu - kaže prim. dr. sc. Petrana Brečić, spec. psihijatar iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Kriva percepcija
Depresija nije lijenost, nedostatak volje, osjećaj slabog raspoloženja ili prolazne tuge, to je bolest čitavog tijela, izaziva u čovjeku neopisivu duševnu bol. Slikovito rečeno, depresija je pakao u vlastitom srcu. Kako bolest napreduje, dolazi se u zonu užasa i to se najčešće uoči kada ni sreća i osmijeh najmilijih i najbližih ne mogu više kod oboljelog izazvati baš nikakvu radost. Nažalost, velik broj depresija ostane neprepoznat, neki podaci govore čak i o 60 posto. Jednim dijelom to je zato što su simptomi prikriveni nekim drugim, primjerice tjelesnim simptomima i ostaju neprepoznati, a dijelom zbog stigmatiziranja psihičkog poremećaja.
Zahtjevna pozicija
Žene obolijevaju češće, omjer žena prema muškarcima je između 1,5:1 i 2:1.
- Žene češće obolijevaju od depresije iz više razloga: prvi se odnosi na položaj žene u suvremenom društvu. Danas su, barem u civiliziranim zemljama, gotovo izjednačene u svim pravima, ali i obavezama u odnosu na muškarce. To znači da žene rade, zarađuju, a uz tu ulogu one su i dalje majke, supruge te imaju obaveze kakve spadaju u danost ženskog bića. Takva zahtjevna pozicija uistinu može biti izvor iscrpljenosti koja dovodi do depresije. Drugi razlog je činjenica da se i biološki razlikuju od muškaraca, posebno u odnosu na hormonalni status koji je kod žena vrlo promjenjiv na mjesečnim i dnevnim razinama ili u pojedinim životnim fazama i koji direktno može, putem bioloških procesa u mozgu, uvjetovati pojavu raznih, pa i depresivnih poremećaja. Nadalje, ekspresija osjećaja depresije primjerenija je ženskom spolu, one lakše pokazuju svoje osjećaje nego muškarci. U tom smislu pitanje je koliko žene uistinu češće obolijevaju od depresivnih poremećaja u odnosu na muškarce, jer ne treba smetnuti s uma da se depresivnost kod muškaraca često skriva iza raznoraznih agresivnih i razdražljivih ponašanja, prekomjernog uživanja alkohola i sl. - kaže dr. Petrana Brečić.
Depresija je česta, no još češće čovjek sam ne može uočiti da je u depresiji, ne prepoznaje simptome ili uglavnom misli kako je neobjašnjivi osjećaj nezadovoljstva privremeno stanje i da će proći samo od sebe. Čovjek uglavnom ne sluša svoju dušu i tijelo.
Zaboravite sram!
Prim. dr. sc. Petrana Brečić savjetuje da se ne treba sramiti potražiti pomoć.
- Naručite se kod svog liječnika opće prakse ili dogovorite specijalistički pregled kod psihijatra. Zajedno ćete odlučiti hoćete li se liječiti ambulantno ili u bolnici. Depresija je izlječiva. Za većinu oboljelih prvi korak u liječenju bit će tablete antidepresiva i psihoterapija, a mnoge studije su pokazale da kombinirana terapija bolje djeluje od samih lijekova. Najvažnije je to što u liječenju depresije postoji mnogo mogućnosti. Danas raspolažemo brojnim, vrlo dobrim, sigurnim, podnošljivim i učinkovitim lijekovima i mnogim, jednako važnim, psihološkim i socijalnim metodama liječenja. Modaliteti liječenja uvijek su rezultati brojnih čimbenika koji se procjenjuju u posve individualiziranom pristupu svakom pacijentu, a što se u određenom periodu liječenja preferira, stvar je prosudbe psihijatra i dogovora s pacijentom - kaže dr. Petrana Brečić.
Izliječi se, ali se i vraća
Mada je depresija izlječiva, u više od 50 posto slučajeva je ponavljajuća. Smatra se da se kod dvije trećine ljudi ona vrlo uspješno liječi, no u prevenciji povrata važan je faktor, uz upotrebu lijekova, i rad na sebi, promjena životnog stila, preformuliranje ciljeva, odnosno čitav niz psiholoških i socijalnih zahvata.
Velik su problem javne predrasude i iskrivljene informacije da je depresija umišljeno stanje, razmaženost, stil života, kazna za učinjeno ili propušteno i osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe ozbiljna bolest.
Kada po stručnu pomoć?
- Stručnu pomoć treba potražiti ako tuga, razdražljivost, gubitak energije, nemogućnost popravljanja raspoloženja, nesanica, napetost, nemir, osjećaj krivnje i razni tjelesni simptomi traju dulje od petnaestak dana, odnosno kada je tuga takvog intenziteta da sami vidimo ili nam drugi kažu da više ne možemo sami, da smo drugačiji, da smo promijenili ponašanje ili počeli zakazivati. Poslušajte bližnje jer oni najbolje vide da ste drugačiji. Ponekad čovjek sam vidi da dalje ne ide, umor koji osjeća ili nezadovoljstvo koje ga preplavljuje traje danima i počinje ugrožavati normalno funkcioniranje. Depresivni poremećaj treba liječiti i liječenje početi pravodobno, ne samo zbog teško podnošljive patnje i boli koju nosi depresija nego i zbog prevencije propadanja moždanih stanica i gubitka kvalitete određenih psihičkih funkcija - kaže dr. Brečić.
Suvremene biološke teorije navode da je depresija progresivna degenerativna bolest koja dovodi do bržeg propadanja moždanih stanica, a u kliničkom smislu može imati posljedicu u poremećaju kognitivnih funkcija - problemima s pamćenjem, koncentracijom, mišljenjem, prisjećanjem.
Čim prije, to bolje
- Pravodoban početak liječenja je iznimno važan, a to znači prepoznavanje depresije kao poremećaja. Liječenjem se proces propadanja stanica može zaustaviti i, naravno, spriječiti daljnje propadanje. I nije svejedno kada ste se javili na liječenje, što uostalom vrijedi i kod drugih, tjelesnih bolesti - kaže dr. Brečić.
Biti tužan i depresivan nije isto...
Važno je znati o kojem se modalitetu depresivnosti radi; depresiji kao poremećaju, depresivnom raspoloženju ili pak samo o nekom pojedinačnom simptomu depresije. Jer ono što zovemo depresijom često je samo depresivno raspoloženje koje je normalno i koje predstavlja uobičajeno ljudsko iskustvo u odnosu na doživljaje unutarnjeg i vanjskog svijeta. Svatko može biti tužan jer nije ostvario neki cilj, jer je doživio neuspjeh ili proživljava separaciju, ali to ne znači da ima depresivni poremećaj.
Raspoloženje je promjenjivo i posve je iluzorno očekivati da će uvijek biti dobro i veselo. Svi su ljudi iskusili tugu, tjeskobu, napetost i takve osjećaje treba prihvatiti kao dio života ako takva stanja ne traju dulje od dva tjedna ili ako ozbiljno ne narušavaju obiteljsko i socijalno funkcioniranje.
O antidepresivima, uputama psihijatra, terapiji te razlici između tuge i depresije čitajte ovdje!
O postporođajnoj depresiji, zabludama i istinama o depresiji te kako si sam pomoći čitajte ovdje!
U posljednjem nastavku specijala donosimo vam dvije ispovijesti o borbi s depresijom iz prve ruke.