Stres predstavlja psihološki i fiziološki odgovor na neke na specifične zahtjeve iz naše okoline, a kako bismo mogli izdržati određena fizička i mentalna opterećenja. Stres može biti odgovor na oboje ugodna i neugodna iskustva, ali ono što ih povezuje jesu naše reakcije.
Reakcije na stres mogu biti svakakve - od znojenja, crvenila - pa sve do glavobolja i nesanica. Neki oblici stresa su bezopasni i kratkoročni, ali neke od naših reakcija dugoročno mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života ali i na naše zdravlje. Kako bilo, stres se može projicirati u jednoj ili sve tri reakcije: psihološke reakcije (primjerice tjeskoba, ljutnja…), tjelesne (glavobolja, crvenilo…), ali i bihevioralne reakcije (agresija, strah…).
Iako svi vjerujemo kako smo svjesni stresa i da se s njime uspijevamo nositi - provjerite imate li neki od simptoma i naučite kako stres utječe na naše tijelo.
Odlučite li biti sretni, veseli i vedra duha, već ste prvi korak napravili, a to je onaj najvažniji, da nećete dozvoliti nikome i ničemu da vas uznemiri!
Iako stres ne utječe jednako na sve, u nastavku pročitajte nekoliko čestih simptoma koji vam jasno ukazuju da ste pod stresom i da je vrijeme da nešto poduzmete:
- Dulja napetost u ramenima, vratu i glavi. Možda nije do poze u kojoj sjedite već do stresa. Ovakva napetost može uzrokovati glavobolje i migrene, a to će svakako negativno utjecati negativno na vas.
- Simpatički živčani sustav aktivira žlijezde za oslobađanje adrenalina i kortizola. Takva reakcija vašeg tijela može uzrokovati povišen broj otkucaja srca u minuti, probleme s probavnim sustavom i teže disanje.
- Ubrzano disanje može pak uzrokovati napadaj panike
- Stres može smanjiti seksualni nagon, a to svakako može negativno utjecati ne samo na vas već i na vašeg partnera, a to već daje naslutiti na dodatne probleme i dodatan stres.
Kada ste pod velikim stresom, možete izgubiti puno kose, a ozbiljniji problemi mogu nastati ako počnete patiti od nesanice, hipertenzije, a istovremeno raste mogućnost od srčanog i moždanog udara - tako da stres u konačnici može izazvati i smrt.
Postoje mnoge jednostavne tehnike kojima si možete olakšati, ali vjerojatno je najteže uočiti i biti svjestan da ste pod stresom. Zato savjetujemo da koristite neke od ovih tehnika i zaista se posvetite sebi kako biste si dugoročno podigli kvalitetu života, ali i smanjili opasnosti koje uzrokuje stres.
7 učinkovitih koraka za samopomoć
Iako često mislite da rješavanje od stresa treba pobjeći negdje na vikend i uplatiti welness što nikako nije na odmet, svega 15 minuta dnevno je dovoljno za selfhelp.
Glazba je lijek, to znate, zar ne!? No, dok je slušajte slobodno malo promrdate bokovima i pustite glas.
- Meditirajte: neka istraživanja govore kako svakodnevna meditacija ne samo da umanjuju stres već vas čine otpornijima na njega, tako istovremeno osim što se opuštate radite i prevenciju.
- Dišite duboko: izdvojite 5 minuta dnevno, uspravno sjedite i fokusirajte se na svoje disanje - zatvorite oči i stavite ruke na trbuh. Polako i duboko udahnite te osjetite kako zrak prolazi vašim tijelom - od abdomena pa skroz do glave. Duboko disanje umanjuje broj otkucaja vašeg srca i na taj način zapravo smanjuje razinu stresa u vašem tijelu.
- Doživite svoju okolinu: izdvojite 5 minuta dnevno kako biste uočili neke pojave oko sebe - primjerice, kako povjetarac njiše lišće na drveću ili vam prolazi kroz kosu. Osjetite svaki zalogaj koji jedete i prepoznajte svaki okus. Kada ste strogo fokusirani na jednu radnju ili stvar, trebali biste se osjećati opuštenijima.
- Razgovarajte: uz ovoliko razvijenu komunikacijsku tehnologiju komunicirati nije teško. Ako ne možete komunicirati s nekime "uživo", ne dozvolite to da ne podijelite s nekime svoje nedoumice ili dnevne događaje. Na taj način, osim što ćete brigu podijeliti s nekime ćete dobiti i drugu perspektivu tih događaja.
- Smijte se naglas: dobar smijeh ne samo da će vas brzinski osloboditi stresa već i smanjuje razine kortizola - hormona zaduženog za stres u vašem tijelu. Istovremeno stimulira mozak da proizvede više endorfina - hormona zaduženog za dobro raspoloženje. Ovo ne znači da se morate smijati na glas - pogledajte omiljenu humorističnu seriju ili neki zabavni video.
- Raspalite glazbu: istraživači tvrde kako slušanje umirujuće glazbe može smanjiti razinu šećera u krvi, smanjiti tlak, otkucaje srca i anksioznost. Pripremite si playlistu umirujućih zvukova iz prirode - zvuci valova na moru, šume u zoru te dopustite da umiksani s glazbom pozitivno utječu na vas. Fokusirajte se na različite melodije i zvukove ili pak glasove. Ukoliko niste za ovakvu vrstu glazbe, slušajte neki rock bend i pjevajte iz petnih žila - možda neće biti isti učinak, ali će svakako pomoći.
- Pokrenite se: svaki oblik vježbanja, bilo da se radi o trčanju po pridordi, yogi, ili vježbanju "tibetanaca" kod kuće mogu smanjiti stres i anksioznost te pomoći mozgu da otpusti hormone zbog kojih se osjećamo bolje. Na taj način svom tijelu dajete šansu da se izvježba boriti protiv stresa. Možete i prošetati ulicom, prohodati stubama u kući par puta ili se čak jednostavno dobro istegnuti.
Ukoliko osjetite da ste pod velikim stresom svakako potražite pomoć - nikako nemojte dopustiti da stres preuzme kontrolu nad vašim životom.