Pričajmo o tome 'Iako znam da je to samo napad panike, užasno se bojim...'

Ivanka Leko, psihoterapeutkinja

Oduvijek me privlačila psihologija i pomaganje ljudima, ali stjecajem životnih okolnosti moj me put odveo drugim pravcima i profes...

Više >

Napadaji panike su sve učestaliji. Ukoliko imate sreću te ih niste imali priliku iskusiti, u svojoj okolini sigurno poznajete ljude koji se bore s tim problemom.

 

Napadi panike su nagle epizode intenzivnog straha i tjeskobe koje preplavljuju um i tijelo, imitirajući simptome ozbiljnih zdravstvenih problema, najčešće srčanog napada. Ako se napadaji panike ponavljaju, riječ je o paničnom poremećaju u sklopu kojeg se osobe najviše plaše budućih napada te, shodno tome, mijenjaju svoje ponašanje u nastojanju da izbjegnu situacije u kojima je došlo do prethodnih napada.

Fizički simptomi napada panike mogu uključivati:

  • ​​brzo disanje
  • znojenje
  • osjećaj gušenja
  • drhtanje
  • mučninu
  • vrtoglavicu
  • ukočenost ili trnce
  • valove vrućine ili hladnoće
  • bol u prsima
  • ubrzani rad srca

Simptomi se postupno pojačavaju pa osoba dobiva osjećaj kako ih neće moći izdržati. Može se javiti i osjećaj depersonizacije i derealizacije (simptomi u kojima osoba osjeća da se promijenila okolina oko nje ili ona sama).

 

Ima li razloga za zabrinutost?

Napadaji panike u prosjeku traju oko deset minuta i nakon što prođu osoba se vrlo teško može umiriti.

Obično se pojavljuju tijekom tinejdžerske dobi ili rane odrasle dobi i učestaliji su kod žena nego kod muškaraca. Postoje i određeni dokazi o genetskoj predispoziciji. Pojavljuju se iznenada, u naizgled mirnim situacijama, primjerice za vrijeme čitanja knjige ili gledanja TV programa. Stižu bez upozorenja i nema načina da ih se zaustavi. Osoba kojoj se to prvi puta desi odmah će pomisliti da joj nešto nije u redu sa srcem. Napad panike nije opasan, ali može biti zastrašujući, uglavnom zbog toga što se osoba koja ga doživi osjeća "kao da gubi razum" te vjeruje da će tijekom epizode umrijeti.

Brojni ljudi tijekom svojih života dožive povremene napade panike. Ako je riječ o jednom ili dva napada, nema razloga za zabrinutost. Problem je kada se oni opetovano javljaju.

 

Što raditi kada do napada dođe i kako se umiriti nakon njega?

Protiv napada panike se nema smisla boriti, već ga treba prihvatiti i pustiti da prođe. Bitno je da ste svjesni toga da vam se ništa ne može dogoditi. Najgore je što se u trenutku napada javljaju iracionalne misli - "poludjet ću", "umrijet ću", "ovo više ne mogu podnositi". One produbljuju osjećaj straha i napetost se pojačava.

Kada do napada dođe promijenite ono što sebi u tom trenutku govorite u pozitivne afirmacije. Korisno je da uz sebe imate komad papira na kojeg ste napisali određene rečenice, a koje ćete čitati kada napadaj krene. Možete odabrati neki stručni tekst o napadaju panike ili sastavite svoj vlastiti tekst koji će vam pomoći da ga prebrodite. Primjerice:

Znam što mi se događa, ovo je napad panike. Ništa strašno mi se ne može dogoditi. Uspjela sam ga pobijediti ranije pa ću uspjeti i sada. Neka moje tijelo odradi ono što treba i neka se napad spontano povuče. Već sam ovo prošla. Neće mi biti ništa. Ne mogu se ozlijediti. Ovo je samo je neugodan osjećaj. Najgore će nakon par minuta proći. Ovo je anksioznost koju sam podnijela više puta bez posljedica.

Promatrajte stvari oko sebe, uključite se u neku aktivnost, razgovarajte, krećite se.

Ako živite s osobom koja ima panične napadaje, dobro je da u takvim slučajevima vi ostanete prisebni i da se ne bojite stanja u kojem se takva osoba nalazi tijekom napada. Zagrljaj, dodir i sama činjenica da ste u blizini može pomoći. Nemojte omalovažavati stanje i strah te osobe. Razgovarajte s njom mirno i sigurno, ne izazivajući dodatni stres. Bitno je da vaša prisutnost bude umirujuća.

Ljudi koji su iskusili napad panike navode kako se nakon njega vrlo teško smiruju i vraćaju svakodnevnim obavezama. Disanje im je plitko i ubrzano te dišu samo gornjim djelom grudi. Ono što se u tom slučaju može napraviti jest smiriti se vježbama disanja. Za početak krenite s udahom na nos i kontroliranim, dugim izdahom kroz usta. Dodatne specifične metode i tehnike možete, primjerice, potražiti na Internetu.

 

Izbjegavanje lokacija na kojima ste doživjeli napade uzrokuje fobije

Kada napad panike prođe teško se vratiti u normalu. Osobe koje ih proživljavaju navode kako se neprestano boje nove epizode te da žive u strahu od njegova ponavljanja. Osjećaju kao da su u začaranom krugu iz kojeg ne mogu izaći. Uslijed toga mogu početi izbjegavati situacije i mjesta koji ih podsjećaju na okolinu u kojoj je došlo do napada, a što postupno dovodi do razvoja agorafobije, odnosno straha od otvorenog prostora.

Primjerice, nakon napada u trgovačkom centru mozak "zabilježi" to mjesto te ga osoba počne izbjegavati. Nakon toga se sljedeći napad odigra u kino dvorani pa i ona postane "opasno mjesto". Moguće je da do njega dođe tijekom prelaska mosta ili vožnje pa osoba počne izbjegavati taj most ili vožnju, sve dok se ne razviju stvarne fobije prema tim lokacijama i situacijama. Na taj se način, malo po malo, počinje sužavati izbor "dozvoljenih lokacija", odnosno mjesta na kojima osoba može boraviti.

Osobe s agorafobijom se počinju ograničavati na "zonu sigurnosti" koja može uključivati ​​samo kuću ili kvart u kojem žive. Svako kretanje izvan rubova ove zone stvara dodatnu tjeskobu. Osoba sve manje napušta svoj stan ili kuću, vozi se samo taksijem, planira unaprijed svoju rutu kretanja i čini sve kako bi spriječila situacije koje dovode do napada.

Čak i ako se ne razviju takve ekstremne fobije kvaliteta života se može ozbiljno narušiti neliječenim poremećajem panike.

 

Porazgovarajte sa svojim liječnikom kako biste isključili neki drugi zdravstveni uzrok

Ljudi su sve više pod stresom, zabrinuti za svoju budućnost, egzistenciju i svoja radna mjesta, a tu je i prošlost iz koje vučemo kojekakvu prtljagu. Stalno se nešto od nas zahtijeva i sve više ljudi radi sve veći opseg posla. Naglasak je na vanjskom i materijalnom, a naše unutarnje biće se buni. Trebamo se naučiti biti smireniji i kako pronaći vrijeme za stvari koje volimo. Rješavanje glavnih uzroka anksioznosti u vašem životu pomoći će vam da napredujete na tom planu.

Kombinacijom povećane brige o sebi i odlaskom na terapiju imate najbolju priliku da si pomognete. Izdvojeni napadi panike se ne trebaju liječiti. Međutim, panični poremećaj treba liječiti farmakoterapijom i psihoterapijom. Ako je došlo do agorafobije, dogovara se postupno liječenje izlaganjem situacijama i mjestima koja se izbjegavaju, uz prateće vježbe disanja i opuštanja.

Također valja imati na umu kako se panični napad ne možete izliječiti "preko noći". To je proces koji uključuje značajnu količinu osobne motivacije i predanosti.

Tražite drugo mišljenje, novu perspektivu, a ne znate kako i od kuda krenuti?

Javite mi se.

- Ivanka


Facebook komentari