Nutritivna terapija Kako vratiti snagu nakon bolesti ili operacije

Prehrambena terapija važan je segment u oporavku bolesnika jer omogućuje tijelu da se brže oporavi te da liječenje bude uspješnije.

 

Bolesnici tijekom hospitalizacije te nakon operativnih zahvata, kao i uslijed dugotrajnog oporavka, često doživljavaju tjelesno propadanje. Zato je važno napraviti probir na pothranjenost te onima koji su u riziku pružiti odgovarajuću prehrambenu terapiju. Prevalencija pothranjenosti vezane uz bolesti  kreće se, naime, između 20% i 50% u bolnicama, a ona je i vrlo česta u starijoj populaciji.

- Pothranjenost narušava funkciju gastrointestinalnog, srčanog, plućnog, bubrežnog i imunosnog sustava te odgađa oporavak od bolesti ili ozljeda; povećava slabljenje mišića i povećava rizik od bolesti i komplikacija kao što su infekcije, sepsa i dekubitus. Ima negativne učinke na mentalno blagostanje i sposobnost obavljanja fizičke aktivnosti. S druge strane, pothranjenost predisponira pojedince za nižu kvalitetu života, na nepokretnost, a povećava i rizik od smrti - ističe prof. dr. sc. Željko Krznarić, spec. gastroenterolog i hepatolog, pročelnik Odjela za kliničku prehranu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

 

Povećani unos ključnih nutrijenata

U KBC-u Zagreb od 2007. godine postoji Centar za kliničku prehranu, odnedavno je to Odjel za kliničku prehranu koji je vodeća medicinska, znanstvena i nastavna ustanova iz područja kliničke prehrane u Hrvatskoj, a specifični su upravo po tome što obavljaju prvi i kontrolne preglede pacijenata upućenih zbog različitih dijagnoza koje zahtijevaju posebnu nutritivnu skrb te kontinuirano praćenje.

Zaduženi su i za uvođenje i provođenje enteralne (hranjenje uz pomoć sonde) i parenteralne prehrane (infuzijske otopine) nutritivne potpore za različita stanja i bolesti tijekom pacijentovog boravka u bolnici, edukaciju pacijenata o prilagodbi novom načinu prehrane nakon povratka kući iz bolnice te savjetovanja o prehrani i dijetoterapiji.

Novootvorena je i Jedinica za zatajenje crijevne funkcije, zasad jedina takva u Hrvatskoj, za bolesnike sa zatajenjem crijevne funkcije zbog bolesti ili nakon velikih kirurških zahvata u trbušnoj šupljini. Takvi bolesnici najčešće zahtijevaju parenteralnu prehranu uz vrlo zahtjevne dijetetske mjere, a bez nutritivne terapije nemaju šanse za oporavak. U gerijatrijskom dijelu gotovo većina bolničkih pacijenata je starije životne dobi i važno je odrediti i pratiti njihov nutritivni status.

Snimila: Sandra Šimunović/Hanza Media Multidisciplinarni tim Odjela za kliničku prehranu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb; slijeva nadesno: dr. Ana Kunović, internistica; doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica, prof. dr. sc. Željko Krznarić, gastroenterolog i pročelnik Odjela za kliničku prehranu; Irena Karas, dipl. ing. nutricionistica; Andreja Horvat, bacc. med. techn.

- Potporna nutritivna terapija, o kojoj odlučuje multidisciplinarni tim, ima presudan utjecaj u podizanju lošeg nutritivnog statusa, a ona podrazumijeva među ostalim, povećani unos ključnih nutrijenata poput visokovrijednih proteina, vitamina D i B skupine, omega-3 masnih kiselina te specifičnih supstrata s prirodnim anaboličkim djelovanjem  - kaže doc. dr. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica Odjela za kliničku prehranu.

Studije i metaanalize pokazale su da upotreba specijalno formuliranih pripravaka (bogatih proteinima, vitaminom D i HMB-om) ima povoljan učinak na strukturu i funkciju (mišićnu snagu, imunološku funkciju, tjelesnu aktivnost) te klinički ishod (smrtnost i komplikacije) - i kod bolničkih pacijenata i kod bolesnika na kućnom liječenju te gerijatrijskih bolesnika u institucijama. Također, u pothranjenih bolesnika nutritivna potpora poboljšava ishod, smanjuje cijenu medicinske skrbi i poboljšava kvalitetu života bolesnika. Uz to, nikako se ne smije zanemariti unošenje dovoljne količine tekućine u organizam i koliko god je moguća redovita tjelesna aktivnost.

 

Pothranjenost smanjuje:

  • odgovor imunosnog sustava
  • oporavak od bolesti/ozljede
  • mentalno stanje
  • toleranciju na liječenje
  • kvalitetu života
  • prognozu liječenja
  • gastrointestinalnu, plućnu i bubrežnu funkciju

 

Pothranjenost povećava

  • stopu, trajanje i ozbiljnost infekcija
  • stope komplikacija
  • vrijeme cijeljenja rana
  • rizik od padova i imobilnost
  • potrebu za njegom
  • duljinu bolesti
  • smrtnost

Foto: iStock Nikako se ne smije zanemariti unošenje dovoljne količine tekućine u organizam i koliko god je moguća redovita tjelesna aktivnost.

Preporuke dijabetičara

Nemasna masa tijela sastoji se od biološki aktivnih tkiva uključujući mišiće, kosti, živčano tkivo i vitalne organe. Ta vrsta tkiva ima značajno veći kapacitet sagorijevanja energije u odnosu na masno tkivo. Gubitak nemasne mase tijela ujedno znači i gubitak mišićne snage. I dok mišićna masa igra iznimno važnu ulogu u oporavku od teških bolesti, mišićna snaga i funkcija ključna je za sam proces oporavka. Nakon teških bolesti i dugotrajnog ležanja vrlo se često razvijaju nemoć, krhkost i malnutricija. Veliki gubici mišićne mase, snage i funkcije tijekom akutne hospitalizacije uzrokom su tjelesne nemoći i značajno doprinose produženom trajanju oporavka. Taj problem se dodatno pogoršava ako je snižena mišićna masa bila prisutna i prije hospitalizacije.


Ključni nutrijenti tijekom oporavka

U stanjima metaboličkog stresa koji se razvija kod bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja, ali i u uznapredovalim malignim bolestima, traumatskim ozljedama poput fraktura kuka, povećana je potreba za proteinima pa zato tijelo poseže za svojim tjelesnim proteinima i troši ih za oporavak.

U tim situacijama potrebe za proteinima su 2-3 puta veće nego u normalnom stanju. Istraživanja pokazuju da je unos proteina u osoba tijekom oporavka i u starijoj dobi često nedovoljan, pa je poželjan dodatni unos 30-40 g proteina putem posebno formuliranih pripravaka.  Dugotrajan nedovoljan unos proteina prehranom rezultira gubitkom mišićne mase i snage.

Jedna od tvari porijeklom iz hrane s dokazanim djelovanjem je  HMB (beta – hidroksi beta –metil butirat), koja se u tijelu stvara iz hrane bogate proteinima (točnije aminokiselinom leucinom)  potiče rast i funkciju mišića i signalizira našem tijelu da sačuva mišićne stanice kada je u metaboličkom stresu (što je karakteristično za akutne, ali i neke kronične bolesti). Prema tome, uključivanjem više HMB-a u prehranu sprečava se gubitak mišića i pospješuje brži povratak mišićne snage. HMB se u manjim količinama može naći u avokadu, agrumima, cvjetači. Međutim, koncentracija HMB-a u toj hrani je zanemarivo niska, budući da su znanstvena istraživanja pokazala kako je učinkovita dnevna doza 3 g HMB-a.

Primjerice, trebalo bi pojesti 6000 avokada kako bi se unijela ta doza HMB-a. Stoga se koriste oralni dodaci prehrani koji pomažu u izgradnji i održavanju mišićne mase.

Epidemiološke studije pokazuju da je neadekvatan status vitamina D globalni problem, a osobito je izražen u starije populacije koja ujedno ima i oslabljenu sposobnost njegove sinteze. Studije su utvrdile vezu između niske razine vitamina D i mišićne slabosti te povećanog rizika od padova i s njima povezanih fraktura. Dodatno, deficit vitamina D se smatra jednim od čimbenika koji pridonose razvoju sarkopenije (gubitka mišićne mase i snage) te neovisnim čimbenikom rizika za nestabilnost i padove. Prema istraživanjima, povišene doze vitamina D (800 I.J. dnevno) smanjuju rizik od padova u populaciji starijoj od 65 godina. Tu dozu nemoguće je svakodnevno unositi hranom, stoga treba posegnuti za različitim pripravcima bogatim vitaminom D.

Facebook komentari