Carski rez samo po izboru majke pitanje je oko kojeg se i mnogi stručnjaci ne slažu jer jedni smatraju da žene trebaju imati pravo izbora i da takav zahvat može imati niz prednosti, dok mnogi smatraju da je riječ o rizičnoj i teškoj operaciji koja bi se morala obavljati isključivo u situcijama kad je to medicinski nužno.
ZA
Carski rez je sigurniji način poroda u slučajevima kad majka ima neki medicinski ili fizički problem zbog kojeg bi vaginalni porod bio nesiguran ili potencijalno štetan za bebu ili majku.
Primjeri u kojima je to sigurniji izbor su hipertenzija, višeplodne trudnoće, HIV ili druge seksualno prenosive bolesti, preeklampsija ili visokorizični fetus.
Ako se govori o dobrobitima carskog reza koji nije hitan već se obavlja po izboru majke ili je planiran iz medicinskih razloga, onda je uglavnom riječ o čisto praktičnim prednostima, poput izbjegavanja dugotrajnih trudova i porođajnih bolova te činjenice da majka unaprijed zna kada će roditi i nema one nesigurnosti i stresa kao kad se iščekuju trudovi. Žene tako mogu imati osjećaj da imaju situaciju pod kontrolom, planirati kad će uzeti rodiljni i niz drugih stvari koje ne mogu u neizvjesnosti koja prati vaginalni porod.
Po mišljenju dr. Iffatha Hoskinsa, pročelnika Odjela opstetricije i ginekologije u Lutheran Medical centru u Brooklynu, prednost je i to što rodilja zna da će uz nju biti važna stručna pomoć, poput neonatologa, koji može odmah nešto poduzeti ako postoji neki problem s djetetom. Planirani carski rez omogućuje i da se izbjegnu prenesene trudnoće jer se obično obavlja između 39. i 40. tjedna trudnoće.
Manji rizik
U usporedbi s vaginalnim porodom i neplaniranim carskim rezom, planirani carski rez nosi i manji rizik od postporođajne hemoragije ili pretjeranog gubitka krvi. S planiranim carskim rezom smanjen je i rizik za atoniju maternice (stanje kad maternica omlohavi nakon poroda umjesto da se čvrsto stisne) koja je jedan od najčešćih uzroka postporođajne hemoragije.
Može se reći i da planirani carski rez, u usporedbi s hitnim, ima nešto niži rizik od raznih komplikacija, uključujući infekcije, slučajne ozljede organa trbušne šupljine, ozljede bebe i probleme povezane s anestezijom. Nakon carskog reza nema ni boli u području perineuma (području između vagine i anusa), koja je relativno česta kod vaginalnog poroda.
Rijeđi problemi s inkontinencijom
Ako majka ima spolno prenosivu bolest ili infekciju (poput herpesa, HIV-a, hepatitisa ili HPV-a), rizik da zarazi bebu je znatno smanjen kad se izvodi carski rez. Također je niži rizik od porođajnih trauma kod djeteta, poput oteklina ili masnica, a pokazalo se da je smanjen i rizik za ozljede dna zdjelice. Uz to, treba spomenuti i da su istraživanja pokazala kako žene s planiranim carskim rezom rjeđe imaju problem urinarne inkontinencije (nemogućnost zadržavanja mokraće) u prva dva tjedna nakon poroda. No, dvije ili pet godina nakon poroda nema razlike u učestalosti urinarne inkontinencije među ženama koje su rodile vaginalno ili carskim rezom.
PROTIV
Žene koje žele roditi carskim rezom po vlastitom izboru trebale bi biti svjesne da je riječ o vrlo složenom kirurškom zahvatu. Postupak uključuje rez kroz kožu, abdomen, mišiće i maternicu i traje u prosjeku tri do četiri sata s preoperacijskom i postoperacijskom obradom. Zbog toga što se posljednjih godina izvodi sve češće, žene stječu dojam da je riječ o ne tako opsežnom i gotovo bezazlenom zahvatu. Nerijetko kao da nisu svjesne da se reže abdomen, pomiču unutrašnji organi i zarezuje u blizini mjehura i crijeva, što za posljedicu može imati oštećenje okolnih organa, prekomjerno krvarenje ili infekciju.
Općenito se kod carskog reza gubi više krvi nego kod vaginalnog poroda. Rizici su još veći za žene koje su imale tri ili više carskih rezova te ih čak 40% doživi neku komplikaciju zbog koje može biti potrebna transfuzija ili čak histerektomija kako bi im se spasio život. Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da bi se primjena tog zahvata trebala ograničiti samo na slučajeve kad je on medicinski indiciran, a ne kad je samo želja majke.
Nuspojave anestezije
Oporavak nakon carskog reza nije lagan niti brz. Rodilja u bolnici obično ostaje četiri ili pet dana (za usporedbu, žene koje su rodile vaginalno ostaju dva ili tri dana). Po završetku zahvata rodilja još neko vrijeme mora imati kateter, još nekoliko sati traju nuspojave lokalne anestezije (jaka glavobolja, mučnina i povraćanje) koje mogu utjecati i na bebu te je učiniti omamljenom i neaktivnom nakon poroda, a zbog jakih bolova potrebni su analgetici. Sljedeći dan se vadi kateter i povlače se učinci anestezije, no lijekovi protiv bolova i dalje su potrebni, naročito zato što se rodilje potiču da odmah ustanu i počnu se kretati kako bi se smanjio rizik od stvaranja ugrušaka, a to boli.
Oporavak nije gotov čak ni nakon povratka kući jer prvih nekoliko tjedana rodilja ne smije podizati ništa teže od težine bebe, dva tjedna ne smije voziti, a šest tjedana vježbati niti biti seksualno aktivna. Mnogim ženama potrebno je tri pa i više mjeseci da se potpuno oporave, što je znatno dulje nego kod vaginalnog poroda.
Nije lako bebi, a ni majci
Osim toga, istraživanja su pokazala da su kod djece rođene carskim rezom češći dišni problemi, naročito razvoj plućne hipertenzije, ali i da su šanse za neonatalnu smrt veće kod beba rođenih carskim rezom nego kod onih koje su rođene prirodnim porodom. Bebe rođene carskim rezom češće imaju niži Apgar, a i češće su poteškoće s dojenjem nakon carskog reza s obzirom na to da odmah po porodu majke uglavnom nemaju neposredni kontakt s djetetom. Također, prijašnji carski rez u idućoj trudnoći povećava rizik za razvoj placente previje, ali i za rupturu maternice na mjestu prijašnjeg reza.