Karijera je profesionalni životni put (curriculum vitae), odnosno napredovanje, uzdizanje u stručnosti, zvanjima i dužnostima (cursus honorum). Odnosi se pretežno na djelatnost kojom pojedinac osigurava svoju vertikalnu promociju, pa se govori ne samo o stručnoj ili poslovnoj karijeri, nego i o športskoj, umjetničkoj, znanstvenoj ili - kome je i to bitno - političkoj karijeri. “Napraviti karijeru” je frazem koji se koristi za uspjeh u nekoj djelatnosti.
U nekim djelatnostima razlikuje se karijerni djelatnik (npr. karijerni diplomat) od “padobranaca” koji su u tu djelatnost katapultirani iz drugih sfera (npr. politički diplomat).
Bezobzirna utrka za karijerom naziva se karijerizam, a njezin protagonist - karijerist.
Ekstremnim karijerizmom se u anglosaksonskim kulturama (po Feldmanu 1985.) naziva nastojanje da se pojam o uspjehu zamijeni prividom uspjeha, npr. korištenjem “upravljanja dojmovima” da bi se stvorio dojam da je uspjeh veći negoli je u zbilji. Ekstremni karijerizam polazi od spoznaje da je kompetentnost nedovoljna za karijeru, te da je za nju nužan i marketing. “Karijera” je u hrvatskome posuđenica, galicizam dalekoga galskog podrijetla. Naime, u srednjovjekovnome francuskome “carričre” je “utrka” i “trkalište”. Potječe iz staroprovansalskoga “carriera” (cesta), a ta iz latinskoga “(via) carraria” (kolski put), po latinskoj imenici “carrus” (izvorno: keltska bojna dvokolica, kasnije svake čeze, usp. u Dalmaciji “kar” iz dalmatskoga), iz keltske riječi “karros” (usp. bretonski “karr” za kočiju, velški “carr” za kola), iz istoznačne praindoevropske imenice “*krsos”, koja je iz osnovice “*krs-” (trčati, juriti).