Sam po sebi stres nije ni loš ni dobar. To je reakcija na situacije, ljude, velike i male događaje… Drugim riječima, tijekom dana smo u kontaktu s drugim ljudima i moramo se nositi s različitim situacijama. Do određene granice stres odražava našu želju da živimo punim životom i iskušavamo sve što život nudi. U jednom trenutku ima motivirajuću ulogu i daje energiju za nešto što želimo postići ili promijeniti, ali u drugom on je nepodnošljiv, može zaprijetiti zdravlju i karijeri.
Kako doživljavamo različite situacije?
Ljudsko tijelo ima svoje mehanizme za “borbu” s neželjenim i pretjeranim količinama stresa koji prijeti našem preživljavanju i dobrobiti. No, svi mi različito reagiramo u različitim situacijama, pa će ono što je stres za jednu osobu, za drugu biti uzbuđenje. Sve ovisi o tomu kako smo definirali (umno doživjeli) ono što nam se trenutno događa. Izvori stresa su oko nas, a stresni događaji kao što su gubitak posla, neslaganje u obitelji, pa čak i gužve u prometu dodaju se “teretu” koji svatko od nas nosi. Stresni su, dakako, i oni lijepi događaji poput rođenja djeteta, vjenčanja i ostalih obiteljskih okupljanja.
Znanstvenici kažu da je, kada je u pitanju zdravlje, mnogo važnije kako naše tijelo reagira na hormone stresa koje proizvodi, nego kako se mi psihički osjećamo u stresnim situacijama.
Tijekom akutnog stresa hormoni kao što je kortizol najprije nas štite aktivirajući tjelesnu obranu kroz složeni lanac biokemijskih događaja. No, kad se ti isti zaštitni hormoni proizvode prečesto ili u velikim količinama zbog kroničnog stresa, nižu se štetne fiziološke promjene koje mogu biti uzrok bolesti. Ako hormoni stresa bez prestanka nadvladavaju hormone sreće, nastaje kronični stres.
I akutni stres (veliki, važni događaji) i kronični stres (teret manjih, dnevnih stresova koji se nakupljaju) mogu imati trajne posljedice, tvrde znanstvenici. Ljudi koji imaju velik “teret” ili plaćaju visoku “tjelesnu cijenu” pri prilagodbi na stres u najvećoj su opasnosti za razvoj srčanokrvožilnih bolesti, te znatno većoj opasnosti od smanjenja spoznajnih i tjelesnih funkcija. Psiho-fiziologija je, naime, davno dokazala da svaka vaša misao doslovce iste sekunde djeluje na vaš organizam - na stijenke želuca, na srce, tlak, krvne žile, crijeva… Učinci stresa mogu se znatno pogoršati s previše hrane, nikotina, alkohola, kofeina…
Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, obilnog obroka. Stres doslovce u prijevodu znači – udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se stresori ili “udarači”.
Kada se “nagomila stres” čovjek se razbolijeva - može se osjećati kronično umorno ili iscrpljeno, može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom; može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu; može ga uhvatiti depresija, anksioznost, napadi plača i panike, opsjednutost, fobija…
Odavno je poznato da previše stresa može naštetiti zdravlju kože, kose, endokrinih žlijezda, krvožilnom i probavnom sustavu. Svaka bitna promjena u vašem svakidašnjem životu - uključujući i promjene nagore - opterećuju vas duševno, emocionalno i tjelesno. Nagomilavanje, nakupljanje stresa i svakodnevnih sitnih stresnih situacija dovodi organizam u izuzetno osjetljivo stanje, pa postajemo skloni tjelesnim, duševnim i emocionalnim nestabilnostima., pa čak i slučajnim ozljedama. Gotovo svaki dio našeg organizma postaje osjetljiv na stresne situacije.
Kosa: neki oblici ćelavosti, među njima i alopecija areata, povezani su s visokim
stupnjem stresa;
Koža: abnormalni stres može biti uzrokom pojave ekcema, psorijaze…;
Mišići: pod utjecajem stalnog stresa trzaju se mišići i javljaju se “nervozni tikovi”;
Pluća: astmatičari opažaju da im se stanje pogoršava pod jakim stresom;
Mokraćni mjehur: na stres postaje “razdražljiv”;
Mozak: može pospješiti mnoge duševne i emotivne tegobe, među njima tjeskobu i
depresiju;
Probavni sustav: uzrokuje ili pogoršava gastritis, čir želuca ili dvanaesnika, ulcerozni
colitis, nadraženost debelog crijeva (iritabilni kolon) itd.;
Spolni organi: ženi zbog stresa može izostati menstruacija;
Srce: stres je poguban za srčane bolesnike, javljaju se napadi angine pectoris i
smetnje srčanog ritma…;
Usta: čini se da bolesti poput aftoznog ulkusa ili afti često izbijaju zbog stresa.
Dobar ili odgovarajući stil života u kojem je svakodnevno uključena primjerena prehrana poput mediteranske (antistresne, antioksidativne) prehrane može doprinijeti zaštiti i očuvanju Zdravlja, jer uključuje konzumiranje voća i povrća, maslinova ulja, ribe, mišance, smokava i grožđa, uz “žmul” vina, Ukoliko, dodatno, u izuzetno napornim periodima poput godišnjeg odmora primjerice, ili pre- i postoperativnih stanja, intenzivnih poslova, odrastanja, bavljenja športom i športskim natjecanjem, starenja, treće dobi i sl., uključimo i preventivno ili kontinuirano uzimanje antioksidansa, u mnogome ćemo doprinijeti očuvanju i zaštiti zdravlja i prevenirati ćemo oštećenja izazvana stresom.
Mimi Vurdelja, mr.pharm.
nutriciologinja HOO