Organizam ih uglavnom ne može stvarati sam, izuzev vitamina A iz beta-karotena; vitamina D iz provitamina D uz pomoć ultraljubičastih zraka; vitamin K stvaraju bakterije u crijevima kao i neke B vitamine. Zato ih je nužno unositi putem odgovarajuće prehrane. Gotovo da nema niti jednog kemijskog procesa u tijelu čija opstojnost i provođenje nije povezano s nekim od vitamina. Prvi vitamini identificirani su tridesetih godina prošlog stoljeća nakon što su znanstvenici otkrili da se bolesti poput skorburta, pelagre ili beriberija javljaju zbog nedostatka nekih hranjivih tvari kao što su vitamin C, vitamin PP, vitamin B1 ili vitamin D (važan za prevenciju pojave rahitisa).
Bolesti akutne deficijencije su istrebljivane tijekom godina, jer su kemičari počeli sintetizirati različite hranjive tvari poput vitamina, a proizvođači hrane počeli njima oplemenjivati mlijeko, rižu, brašno i ostale prehrambene namirnice.
Vitamini su vrlo nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladištenje i način pripreme hrane. I ne manje važno - civilizacijski tokovi doveli su do toga da se danas uglavnom hranimo visoko rafiniranim namirnicama, oslobođenim većine životno važnih tvari poput vitamina, minerala, aminokiselina, vitaminoida i sl. Uz ritam brzog i intenzivnog življenja koji ne omogućava pravilnu pripremu obroka i prehranu u miru, obroke pripremljene s ljubavlju, suvremeni čovjek ne može često osigurati zadovoljavanje potreba za vitaminima.
Svakodnevno se čuju pitanja:
- Zašto dolazi do nedostatka hranjivih tvari u tijelu ako se hranimo raznovrsno?
- Što možemo poduzeti protiv toga?
- Kako okoliš utječe na zdravlje?
- Kako se možemo uspješno zaštiti od bolesti?
- Zašto ni raznolika prehrana ne može zadovoljiti potrebe za hranjivim tvarima ?
S odgovorima se može početi uz činjenice da se kod prosječne prehrane:
- 40% kalorija sastoji od masti, a 10% od alkohola;
- godišnje se konzumira 40 kg šećera po osobi;
- previše se jede industrijski obrađene hrane;
- koristi se previše soli .
Naš okoliš dodatno šteti našem tijelu. Čvrsti i tekući otpadi u obliku plina opterećuju hranu. Djelovanje tih opterećenja još nije točno istraženo, ali je poznato da su razlog pojave mnogih bolesti. No, kronična opterećenja koja potječu iz okoliša u praksi se često ne prepoznaju kao uzrok nekih bolesti. Naglo, akutno otrovanje se brzo prepoznaje i može biti liječeno. Ali polako i postepeno otrovanje prvo ima svakodnevne neupadljive simptome kao npr. umor, ispadanje kose, problemi sa srcem i krvotokom, promjena raspoloženja…
Vitamini su tvari bitno potrebne za život, rast i zdravlje.
Bez vitamina bile bi poremećene važne funkcije organizma. Oni sudjeluju u kompliciranim procesima koji se odvijaju u svakoj našoj stanici, putem probavnih organa dolaze u krvotok i do svake stanice. Vitamini su sastavni dijelovi naših enzimatskih sustava koji podižu i reguliraju metabolizam.
Statistike kažu da svakom 4. čovjeku nedostaje vitamina. Prvi znaci koji ukazuju na njihov nedostatak su: nervoza, labilno i depresivno ponašanje, umor, malaksalost, nedostatak sna, slaba koncentracija i loše pamćenje, osjetljivost na infekcije. Zatim - promjene na kostima i na zubima (karijes) te želučane i crijevne bolesti, promjene na kosi, koži, želučanoj sluznici…
Neke su populacijske skupine posebno osjetljive na nedostatak mikrohranjivih tvari kao što su vitamini. Primjerice, starije su osobe rizična skupina za nedostatak vitamina D, željeza i vitamina B12. Pušači gube vitamin C, a osobe koje konzumiraju alkohol pojačano gube vitamine B skupine. Osobe na bolničkom liječenju često su izložene riziku manjka folata i vitamina topljivih u vodi. Jednako tako trudnoća povećava potrebe žene za dodatnim uzimanjem vitamina, a djeca u rastu i odrastanju imaju veću potrebu za vitaminima i mineralima, posebice željezom, kalcijem, vitaminom D i vitaminom C….
Vitaminima prijete i mnogi “neprijatelji “ poput nikotina, alkohola, kofeina… Pušenje, alkoholna pića, kava, crni čaj ili limunade te pića poput Coca-Cole povećavaju potrebu za vitaminima… Primjerice - svi koji piju alkohol imaju veću potrebu za vitaminima B skupine, cinkom, magnezijem i omegom 6. Oni koji piju puno kofeinskih napitaka dodatno bi trebali uzimati vitamine B skupine, kalij, cink i željezo. Nikotin kod svih pušača stvara veće potrebe za vitaminom C i vitaminom E, beta-karotenom i cinkom….
Treba voditi računa i o tzv. neutralizatorima koji izravno uništavaju vitamine ili ih mijenjaju tako da oni postaju beskorisni. Najčešći neutralizatori, i to već u minimalnim količinama, su lijekovi: Aspirin, antibebi pilule, antibiotici, antikoagulansi, antidepresivi, analgetici... Jednako tako djeluju i operativni zahvati, pa je danas uobičajeno provođenje vitaminizacije pre- i postoperativno.
Stres je danas često upotrebljavan termin. Medicina poznaje dvije forme te riječi: “distress” i “eustress”. Korištenje se najčešće odnosi na “eustress” što znači veću poduzetnost koju doživljavamo kao opterećenje, a što ne mora dovesti do oštećenja našeg organizma. “Distress” je forma koja kroz dulje vrijeme utječe na naš organizam, negativno utječe na imunosni sustav i izmjenu tvari, pa znatno povećava potrebu za hranjivim tvarima.
Stres, znači, ne nastaje samo kada jurimo s jednog sastanka na drugi nego i u slijedećim situacijama:
- uslijed pogrešne i neodgovarajuće prehrane
- kod prevelikog konzumiranja nikotina, alkohola, kofeina…
- opterećenjem zagađena okoliša
- konzumiranjem lijekova i duge terapije
- psihičkim opterećenjem
- rastom i razvojem – odrastanjem djece
- intenzivnim bavljenjem športom
- u trudnoći.
Mnogobrojna istraživanja potvrdila su da je organizam puno podložniji stresu kada nije odgovarajuće nahranjen i kada mu nedostaje vitamina, minerala, vitaminoida i sl. Postoje znakovi koji signaliziraju akutni nedostatak hranjivih tvari, ali mi na njih najčešće ne obraćamo dovoljno pozornosti. Neprestani umor, problemi s koncentracijom, nedostatak apetita, ispadanje kose, mekani nokti, problemi s vidom koji se naglo pojavljuju, problemi sa spavanjem, pretjerana želja za slatkim, česte zaraze, alergije, kožne bolesti… samo su neki od stvarnih pokazatelja da organizmu nedostaju hranjive tvari poput vitamina, minerala, elemenata u tragovima…
Važno je naglasiti da i prekomjerno uzimanje vitamina, bez reda i nadzora, može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih tvari. Vitamini topljivi u mastima (A, D, E, K...) mogu se taložiti u masnom tkivu, pa u većim količinama mogu biti toksični, dok vitamini topljivi u vodi (C, vitamini B skupine, vitamin P) nisu toksični, jer će se suvišak izlučiti urinom.
Kako su ortomolekularne tvari (vitamini, minerali, elementi u tragovima...) srodne s tvarima koje se nalaze u tijelu, njihovo korištenje je bezopasno uz nadzor stručnjaka. Naravno da princip ne smije biti ”što više i što češće, tim bolje”. I u ortomolekularnoj medicini vrijedi pravilo “ Nište nije otrov i sve je otrov - zavisi od doziranja”.
Za uspjeh je potrebno pridržavati se preporučenih doza.Vitaminizacija je strogo individualna i ovisi o nizu čimbenika: spolu, starosnoj dobi, genetici, podneblju, navikama, prehrani, radnim naporima… i najvažnije - o dijagnosticiranom deficitu organizma i njegovim stvarnim potrebama. Važno je upamtiti da nedostatak jednog vitamina ne možemo zamijeniti nekim drugim vitaminom. Svi vitamini i minerali međusobno su u odnosu komunikacije i konkurencije, sinergizma i antagonizma. Primjerice, učinak vitamina C bit će optimalan u suradnji s bioflavonoidima, a vitamin E valja uvijek uzimati sa selenom…
Kako uzimati vitamine, često se pitamo? Vitamine topljive u mastima potrebno je uzimati tijekom obroka, jer će tako njihova iskoristivost biti maksimalna.Vitamine topljive u vodi treba uzimati nakon jela, izuzev vitamine B skupine koje treba uzimati uz jelo kako bi se izbjegle bezopasne ali neugodne smetnje koje oni mogu izazvati kod nekih ljudi. C vitamin je dobro uzimati u dvije doze na dan, jer istraživanja pokazuju da se unutar 12 sati izluči iz organizma.
Korisno je upamtiti:
Izrazito visoke doze nekih vitamina mogu imati toksične učinke na organizam:
- visoke doze vitamina C mogu biti uzrokom gastro-intestinalnih poremećaja, tegoba s bubrežnim kamenacima i kostobolje;
- visoke doze vitamina A mogu uzrokovati anoreksiju, ispadanje kose i oštećenje jetre;
- visoke doze vitamina D mogu uzrokovati anoreksiju, trajno oštećenje bubrega, te oštećenje srca i pluća;
- športaši mogu razviti i psihološku ovisnost o takvim nadopunama prehrane, pa bez njih ne mogu ni nasupiti.
Vitamini ne debljaju, nemaju kalorijsku vrijednost. Današnja suvremena tehnologija omogućuje proizvodnju ortomolekularnih pripravaka s nekoliko bitntnih obilježja:
- sastoje se samo od hranjivih tvari koje naše tijelo dobro podnosi. (npr. vitamin E iz biljnog ulja, beta-karoten iz morskih algi);
- tvari su po vrsti i količini u takvom skladu da ih tijelo može optimalno iskoristiti;
- proizvodi ne sadrže umjetne arome, sladila, škrob, gluten, konzervanse ni pomoćne tvari koje tijelo ne prepoznaje;
- proizvodi ne sadrže alkohol;
- suvremena nanotehnologija omogućuje proizvodnju i najnestabilnijh tvari, poput koenzima Q10.
Mimi Vurdelja, mr.pharm.
nutriciologinja HOO