Nedavno je u stručnom časopisu JAMA Pediatrics dr. Robert Lustig, pedijatar i znanstvenik, objavio tekst u kojem ističe nutritivne razlike između neprocesirane i procesirane hrane kojim je roditelje želio upozoriti na štetnost takve hrane te ih potaknuti da je svojoj djeci što rjeđe daju. Procesirana, odnosno prerađena hrana je hrana koja se masovno proizvodi, nepromjenjive je kvalitete, sastoji se od prethodno zamrznutih makronutrijenata, ostaje emulgirana (odnosno uljne i vodene komponente ostaju pomiješane, a ne razdvajaju se) te ima dug rok trajanja.
1. Nema dovoljno vlakana
Vlakna su ključna za način apsorpcije hrane u crijevima. Ona tvore želatinoznu barijeru koja prekriva stijenke crijeva i usporava apsorpciju glukoze i fruktoze u krvotok, čime se sprečavaju nagli skokovi razine šećera u krvi. Spora apsorpcija hrane bakterijama u crijevima daje više vremena da "obrađuju" hranu, a tvari koje proizvode korisne su za zdravlje.
2. Nedovoljno mikronutrijenata
Procesirana hrana sadrži premalo vitamina i minerala, od kojih mnogi, poput vitamina C i E, djeluju kao antioksidansi te sprečavaju oštećenja stanica.
3. Previše omega-6 masnih kiselina razgranatog lanca
Iako su slične omega-3 masnim kiselinama, one se u tijelu pretvaraju u arahidonsku kiselinu koja svojim djelovanjem potiče upalne procese. Omjer između omega-6 i omega-3 kiselina u prehrani trebao bi biti jedan prema jedan, dok je u prehrani u kojoj je u velikoj mjeri zastupljena procesirana hrana taj omjer 25 prema 1, a takav omjer izrazito potiče nastanak i održavanje upalnih stanja.
4. Previše trans masti
Molekule trans masti su strukturno različite od drugih tipova masti, poput omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Zbog te razlike, dvostruke veze unutar molekule, tijelo ne može razgraditi takve masti pa one završavaju u krvnim žilama i jetri, gdje stvaraju štetne slobode radikale.
5. Previše aminokiselina s razgranatim lancem
Aminokiseline su građevni materijal za proteine. Neke od njih, poput valina, leucina i isoleucina, koji su tijelu također potrebni, imaju strukturu s takozvanim razgranatim lancem. No, iako su one potrebne za izgradnju mišića, ako ih čovjek unosi u organizam u prevelikoj količini, višak molekula odlazi u jetru, gdje se pretvara u mast.
6. Previše emulgatora
Emulgatori su tvari koje pomažu da ne dođe do razdvajanja vode i masti u hrani, no te tvari u tijelu djeluju poput deterdženta, odnosno mogu oljuštiti sluznu opnu koja prekriva unutrašnju stranu crijeva štiteći stanice. Tako se povećava rizik za razvoj gastrointestinalnih bolesti i alergija na hranu.
Ako često jedete prerađenu hranu i imate problema s gastritisom ili možda s alergijama, moguće je da je problem u emulgatorima...
7. Previše nitrata
Nitrati, koji su često prisutni u mesnim prerađevinama, u tijelu se pretvaraju u nitrozoureju, tvar koja je povezana s razvojem raka debelog crijeva.
8. Previše soli
Poznato je da procesirana hrana sadrži previše soli, kao i to da je prekomjeran unos soli povezan s povišenim krvnim tlakom i srčanim bolestima.
9. Previše etanola
Etanola (alkohola) nema u svoj procesiranoj hrani, no on se u tijelu pretvara u mast u jetri te pridonosi stvaranju oksidacijskog stresa.
10. Previše fruktoze
Fruktoza se u jetri razgrađuje kao etanol pa i nije čudno što se šećer naziva alkoholom djetinjstva. Mnoga djeca boluju od bolesti koja se povezuju s konzumacijom alkohola, a uzrok je prekomjerni unos šećera.
11. Premalo omega-3 masnih kiselina
Tijelo te masne kiseline pretvara u tvari koje se nazivaju dokosaheksaenoična kiselina i eikosapentaenoična kiselina, a one imaju protuupalna svojstva.