Europski kodeks protiv raka 12 preporuka: Rizik od raka može se smanjiti! Evo kako...

Onkolozi i drugi stručnjaci iz zemalja Europske unije preporučili su mjere i aktivnosti za sprečavanja raka koje možete sami poduzeti.

 

Za uspješnu prevenciju raka potrebno je da navedene aktivnosti podupru vladine politike i mjere, a na vama je da se informirate i navedene korake poduzmete čim prije...

 

1. Nemojte pušiti.

Ne uživajte duhanske proizvode. Duhan je glavni uzročnik raka. Pušenje je najštetniji način konzumiranja duhana kojim se uzrokuje najveći broj bolesti povezanih s konzumiranjem duhana i dovodi do smrti više od polovice dugotrajnih konzumenata.

 

2. Nemojte dopustiti pušenje u svom domu.

Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu. Izlaganje pasivnom pušenju na radnom mjestu i u kućanstvu povezano je s bolestima koje se mogu izbjeći, uključujući rak. U Europi postoje razlike u prihvaćanju zabrana pušenja u kućanstvima, a udio kućanstava bez duhanskog dima u raznim je zemljama u rasponu od 31 do više od 90%. Zaštita od pasivnog pušenja poželjna je, a ostvariva je tako da pušači i nepušači zabrane pušenje u svojim kućanstvima i automobilima, a poslodavci na radnom mjestu.

 

3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.

Postoje čvrsti dokazi da se rizik od raka može smanjiti zdravim ponašanjem u pogledu prehrane i tjelesne aktivnosti. Kod europskog stanovništva, osobe koje žive zdravim načinom života koji odgovara preporukama za sprečavanje raka imaju, procjenjuje se, 18% niži rizik od raka nego osobe čiji način života i tjelesna težina nisu u skladu s tim preporukama. To je smanjenje rizika procijenjeno za zdrav način života koji uključuje sljedeće: normalna tjelesna težina (indeks tjelesne mase, ITM - između 18,5 i 24,9 kg/m²) i izbjegavanje hrane koja potiče debljanje kao što su slatka pića i brza hrana, umjerena tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, dojenje (kod žena), konzumiranje većinom hrane biljnog podrijetla, ograničavanje unosa crvenog mesa, izbjegavanje mesnih prerađevina i
ograničavanje konzumiranja alkoholnih pića.

 

4. Budite tjelesno aktivni svaki dan.

Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći. Govoreći općenito, što više vremena provedete tjelesno aktivni, to bolje. Bavite se što više možete laganim aktivnostima (kao što su stajanje, hodanje, polagana vožnja biciklom, istezanje, penjanje po stubama, kućanski poslovi i sudjelovanje u laganim sportovima kao što su stolni tenis i golf). Korisno je da tijekom dana nakupite čak i male količine tjelesne aktivnosti. Također ograničite vrijeme koje provedete sjedeći (sjedenje ili gledanje televizije) jer tako, sprečavajući debljinu, smanjujete rizik od raka.

 

5. Hranite se zdravo.

Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća; ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića; izbjegavajte suhomesnate proizvode, ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli. Zdrava prehrana znači pravilnu količinu i sastav raznih namirnica kojima se osiguravaju sve kalorije (energija) i hranjive tvari potrebne tijelu. Tako će se omogućiti njegov normalan rast i razvoj tijekom djetinjstva te održavanje normalnih funkcija u odrasloj dobi kako bi se u stariju dob ušlo sa što manje bolesti i invaliditeta. Zdrava prehrana uglavnom se sastoji od biljnih namirnica uz obilje povrća i voća, mahunarki kao što su grah i grašak te cjelovitog kruha i drugih namirnica bogatih škrobom kao što su tjestenina i riža. Osim toga, u zdravu prehranu mogu se uključiti umjerene količine nemasnog mesa peradi i ribe te mliječnih proizvoda smanjenog sadržaja masti ili vegetarijanske zamjene. Važno je u umjerenim količinama uključiti još maslinovo ulje te orašaste plodove i sjemenke. Soliti treba samo malo ili posve izbaciti sol. Kako bi se izbjeglo debljanje, ne treba prečesto ni u velikim količinama jesti namirnice bogate kalorijama kao što su slastice, kolači i razni međuobroci.

 

6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni.

Izbjegavanjem alkohola smanjuje se rizik od raka. Alkohol u bilo kojem obliku povećava rizik od raka jer je štetan sam po sebi. Nekoliko je razloga zbog kojih konzumacija alkohola uzrokuje rak. Različite vrste raka vjerojatno nastaju zbog različitih razloga. U našem tijelu alkohol (etanol) pretvara se u kemijski spoj acetaldehid.

I etanol i acetaldehid tvari su koje uzrokuju rak. Alkohol oštećuje stanice jetre i može uzrokovati cirozu, a ona povećava izglede za nastanak raka jetre. Alkohol može povisiti razine nekih hormona kao što je estrogen, a visoke razine estrogena povećavaju rizik od raka grudi.

Imajte na umu da se alkohol u nekim jakim alkoholnim pićima može nalaziti u posebno visokim postocima te da neke vrste piva mogu imati mnogo više alkohola od prosječnog.

 

7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece.

Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima. Česte opekline od sunca, posebno one tijekom djetinjstva i adolescencije, povezane su sa znatnim povećanjem rizika od nastanka raka kože kasnije tijekom života. No rizik od raka kože povećava se svakim izlaganjem ultraljubičastom (UV) zračenju u bilo kojoj dobi. Ako imate opekline od sunca, sigurno ste bili izloženi više nego što je sigurno. Izađete li na sunce, trebali biste zaštititi najizloženije dijelove tijela kao što su lice, vrat i ruke.

Foto: iStock Kad god je to moguće, kuhajte sami. Vodite se smjernicama mediteranske prehrane bogate vitaminima i mineralima, vlaknima i drugim hranjivim tvarima.
 

8. Poštujte zdravstvene i sigurnosne upute na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.

Zaštita na radu prijeko je potrebna i radnici je moraju tražiti i prihvatiti. Na snazi su mnogi propisi kojima se smanjuje izlaganje mnogim tvarima koje uzrokuju rak, no još ima prostora za poboljšanja.

 

9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona.

Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona. Radon se ne može primijetiti i prepoznati jer nema ni boje ni mirisa, ali se može izmjeriti na temelju radioaktivnosti. Radon u kuće ulazi iz tla. U nekim kućama koncentracija radona je visoka, posebno u onim područjima na kojima u tlu i stijenama prirodno postoji više urana. Radon se može nalaziti u građevinskom materijalu i vodi za piće, no u većini slučajeva tada uzrokuje mnogo manja izlaganja zračenju od radona iz tla. Dok je radon plin, produkti njegova radioaktivnog raspada nisu i oni se zadržavaju na česticama prašine u zraku. Dok udišemo te produkte raspada, zračenje koje oni emitiraju može nam oštetiti pluća i povisiti rizik od raka. Kako bi se odredila razina radona u domu, nužno je izmjeriti koncentraciju radona u zraku u zatvorenom. Često se mjeri pomoću malih plastičnih detektora koji se stavljaju u dom na nekoliko tjedana. Za većinu mjerenja radona ti se detektori moraju radi analize vratiti u laboratorij. Na internetu su dostupne i karte kojima se možete poslužiti kako biste vidjeli jeste li u riziku od visokih razina radona.

Prosječna vrijednost koncentracije radona u kućama u Hrvatskoj je oko 70 Bq/m³ (bekerel po prostornom metru). Dobro je sve manje od 300 Bq/m³. Naime, od 2003. do 2005. u Hrvatskoj je provedeno istraživanje u 1000 kućanstava slučajnim odabirom koje je pokazalo da se u oko 3% kuća u RH može očekivati vrijednost koncentracije radona veća od 300 Bq/m³. Tada je najviše radona zabilježeno u Ličko-senjskoj županiji.

 

10. Za žene:

• Dojenjem majka smanjuje rizik za pojavu raka. Ako možete, dojite svoje dijete. Što žena dulje doji, to je zaštićenija od raka dojke. Rizik se smanjuje za približno 4% za svakih nakupljenih 12 mjeseci dojenja (tj. 12 mjeseci dobivenih zbrajanjem svih razdoblja u kojima je žena dojila), uz smanjenje rizika od raka dojke jer je žena rodila. Osim toga, važno je naglasiti kako je majčino mlijeko najbolja hrana za dojenčad koja im donosi mnoge zdravstvene prednosti.

• Hormonska nadomjesna terapija povećava rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije. Farmaceutski lijekovi kemijske su tvari koje se razvijaju i primjenjuju u medicini i stomatologiji zbog svoje sposobnosti da liječe, sprečavaju i ublažavaju bolesti. Osim svojih željenih učinaka, ti lijekovi mogu imati nuspojave, a one mogu uključivati povećanje ili smanjenje rizika od raka.

 

11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:

  • hepatitisa B (za novorođenčad)
  • humanog papiloma virusa (HPV) - za djevojčice i dječake

Među najvažnijim infekcijama povezanim s rakom jest infekcija humanim papiloma virusom (HPV) koja može uzrokovati većinu slučajeva raka vrata maternice i raka anusa te neke slučajeve raka usta, zatim virusom hepatitisa B (HBV) i hepatitisa C (HCV) koji mogu uzrokovati rak jetre te bakterijom Helicobacter pylori koja može uzrokovati rak želuca. Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) ne uzrokuje rak izravno, ali kod osoba oboljelih od HIV-a rizik od određenih vrsta raka veći je jer im je imunosni sustav oslabljen. Cjepiva su najučinkovitiji način sprečavanja nekih od spomenutih infekcija.

 

12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:

  • debelog crijeva (muškarci i žene);
  • dojke (žene);
  • vrata maternice (žene).

Testiranje na rak, odnosno na uvjete koji mogu dovesti do raka, kod osoba koje nemaju simptome naziva se probir. Glavni cilj probira (zaštitne pretrage) raka jest sprečavanje smrti od raka.

Probirom se, ako se rak otkrije dovoljno rano, može ujedno omogućiti primjena blažih načina liječenja. Kod nekih vrsta raka, kao što su rak vrata maternice i rak crijeva, probirom se može čak spriječiti razvoj raka.

U Europskoj uniji probir se preporučuje za rak crijeva, dojke i vrata maternice.

 


* Izvor: Europski kodeks protiv raka inicijativa je Europske komisije. Prvi Kodeks donesen je 1987., a trenutačno vrijedi njegovo četvrto izdanje. Od 2012. do 2013. onkolozi, znanstvenici i drugi stručnjaci iz cijele Europske unije radili su na četvrtom izdanju u okviru projekta koji je koordinirala Međunarodna agencija za istraživanje raka, a sufinancirala Europska unija. Pri izradi preporuka stručnjaci su uzeli u obzir najnovije raspoložive znanstvene spoznaje.

Facebook komentari