Živimo u svijetu bakterija Bojimo ih se i pokušavamo uništiti, a bez njih život ne bi bio moguć...

Je li napokon došlo vrijeme da prigrlimo mikrobe i stvorimo izbalansiran odnos sa svijetom bakterija? Pođe li nam to za rukom, mogli bismo riješiti mnoge zdravstvene probleme modernog svijeta.

 

Mislite li još uvijek da su sve bakterije zle? Koristite li i još uvijek antibakterijske sapune i deterdžente za pranje koji ubijaju sve bakterije na koje naiđu? Ili možda uzimate antibiotike na svoju ruku bez konzultacije s liječnikom?

Ako je vaš odgovor 'da', možda biste to trebali prestati raditi.

Naime, nove znanstvene spoznaje govore o tome da je ljudsko tijelo zapravo jedna velika nakupina bakterija. Čak 90 posto naših stanica su zapravo bakterijske stanice, dok je onih ljudskih samo 10 posto. Prosječan čovjek ima oko 100 trilijuna mikroba koji žive u i na njemu tako da je posve jasno zašto je vrijeme da ostavimo iza sebe opsesiju antibakterijskim sredstvima.

 

Njihova prava uloga

Mikrobi su golom oku nevidljivi pa je zbog toga i trebalo tako dugo da se shvati njihova prava uloga. Ono što ne vidimo i o čemu ne znamo dovoljno, toga se bojimo pa su se ljudi dugo vremena borili protiv mikroba umjesto da se s njima usklade.

Roditelji diljem svijeta dugo su bili opsjednuti čistoćom i dezinficirali sve što okružuje njihovo dijete, pa i dijete samo. No suprotno uvriježenom mišljenju, dezinfekcijska sredstva ne ubijaju samo one loše bakterije, već uništavaju i one dobre i korisne bakterije.

Je li napokon došlo vrijeme da prigrlimo mikrobe i stvorimo izbalansiran odnos sa svijetom bakterija? Pođe li nam to za rukom, mogli bismo riješiti mnoge zdravstvene probleme modernog svijeta.

Naime, znanstvenici su ustanovili da su pretilost, alergije i mnoge druge bolesti suvremenog čovjeka povezane upravo s mikrobima. Važnost mikroba i njihove integracije u ljudski organizam tijekom procesa rađanja, dojenja pa čak i kontakta s prirodom, još se istražuje.

 

Što su zapravo dobre bakterije? Možemo li uopće živjeti bez njih?

Iako su dugo gledane u izrazito lošem svjetlu, bakterije su vrlo važne za opstanak svih bića na svijetu. Dobre bakterije nisu samo korisne - one su apsolutno nužne, kako za naš organizam, tako i za čitav svijet u kojem živimo. Bakterije žive u doslovno svakom kutku našeg planeta, u onim najtoplijim i onim najhladnijim područjima. Bakterije žive i u svakom dijelu našeg tijela. Štoviše, u našem ih je tijelu toliko da svojom brojnošću onemogućuju razvoj onih loših bakterija.

No dobre se bakterije ipak ne razmnožavaju unedogled već samo onoliko koliko im dozvoljava dostupna količina hranjivih tvari i mjesta. Kad iskoriste te dostupne resurse, bakterije postižu stanje ravnoteže s našim organizmom u kojemu su svi zadovoljni: bakterije zato što imaju gdje živjeti i rasti, a naš organizam jer ima moćnog zaštitnika protiv loših bakterija.

Foto: iStock Da nema dobrih bakterija ne bi bilo ni naših omiljenih mliječnih proizvoda.
 

Jeste li se ikad zapitali?

Što se tiče korisnih bakterija koje ne žive u našem tijelu, spomenut ćemo samo neke, najčešće i najkorisnije, poput bakterija mliječne kiseline i streptokoka. Što mislite, odakle rupe u švicarskom siru? Da - to je djelo dobrih bakterija. One su općenito zaslužne za mliječne fermentirane proizvode poput sira, jogurta, vrhnja, kiselog mlijeka, kefira… No fermentacija nije rezervirana samo za mliječne proizvode jer fermentirati može i povrće. Tako, primjerice, nastaje kiselo zelje, krastavci i razne druge vrste ukiseljenog povrća.

 

U farmaciji, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji

Dobre bakterije koriste se i u farmaciji i bez njih ne bi bilo mnogih lijekova i cjepiva. No znanstvenici su otišli i korak dalje te naučili kako privoljeti bakterije da rade za nas. Osim toga, neke su bakterije pravi proizvođači goriva poput metana koji je jedan od najčešćih prirodnih plinova i koji se može koristiti kao pogonsko gorivo.

Više o dobrim bakterijama i njihovu utjecaju na vaginalnu floru, pročitajte ovdje.

Više o dobrim bakterijama i zašto ih je dobro uzimati prilikom svake terapije antibioticima, pročitajte ovdje.

U posljednja dva desetljeća znanstvenici su sve uspješniji u mapiranju našeg mikrobioma što je naziv za ekološku zajednicu svih oblika života na, i u našem tijelu. Nove spoznaje koriste se u liječenju ali i kozmetici pa je na tržištu sve više novih proizvoda koji u sebi sadrže brojne kulture dobrih bakterija. Ovaj pomak u shvaćanju uloge bakterija u našim životima učinio je svoje i u oblikovanju raznih proizvoda, od onih prehrambenih, pa do onih namijenjenih osobnoj higijeni i čišćenju. No rezultate desetljeća bespoštedne borbe protiv mikroba tek bi mogli osjetiti u godinama koje su pred nama. U međuvremenu, ljudi se navikavaju na ideju da nisu mikrobi dio našega svijeta, već mi njihovog.

Bakterije su, dakle, svuda oko nas. I dok se prije na tu činjenicu gledalo s oprezom i strahom, danas znamo da nisu sve bakterije iste te da su neke od njih izrazito korisne i vrijedne. I ne samo to - bez dobrih bakterija, život bi bio posve nemoguć.


 

Promo

Facebook komentari