Čak 93% anketiranih liječnika doživjelo je na poslu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja, a fizički napad na liječnika dogodio se u 22% zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. U posljednjih pet godina ravnateljima je sigurno prijavljeno 77 napada na liječnike, od čega je 50 bilo u zdravstvenim ustanovama, dok se 27 napada dogodilo izvan ustanove.
Pokazalo je to istraživanje "Nasilje nad liječnicima" koje je u razdoblju od rujna do studenog ove godine provela Hrvatska liječnička komora (HLK). Istraživanje se sastojalo od dvije ankete, jedne koju su ispunjavali liječnici i druge koju su ispunjavali ravnatelji zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Na anketu o nasilju odgovorilo je 1.634 liječnika, a na anketu o sigurnosti u zdravstvenim ustanovama, upućenu svim ravnateljima ustanova u javnom zdravstvu odgovorilo je 100 ravnatelja. Istraživanje je obuhvatilo postojeće probleme nasilja nad liječnicima, od verbalnog do fizičkog nasilja, pitanje prijave nasilja, posljedica nasilja te različite aspekte sigurnosti u zdravstvenim ustanovama.
Motiv za istraživanje
"Glavni razlog provođenja istraživanja je sve veći problem nasilja nad liječnicima, koje može eskalirati čak i do razine ugrožavanja liječničkih života. Liječnička komora je svjesna problema sigurnosti radnog okruženja za liječnike i druge zdravstvene djelatnike te je upravo zbog toga provela ovo istraživanje", pojašnjava dr.sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK-a.
Tako je 83% anketiranih liječnika istaknulo da su napadi na radnom mjestu bili verbalni, dok je 17% liječnika doživjelo i fizičko nasilje.
Nasilno ponašanje u više od ¾ slučajeva dolazilo je od strane pacijenata ili njihove obitelji. Zabrinjavajuće je da većina liječnika (72%) koji su doživjeli nasilje to nasilje nije prijavila. Kao razloge neprijavljivanja nasilja liječnici najčešće navode strah od stvaranja dodatnih problema, moguću reakciju okoline ili strah od ponovnog napada.
Prijava moguća putem stranica Komore
"Upravo zbog ovakvih zabrinjavajućih rezultata, koji ukazuju da je ogroman broj liječnika u Hrvatskoj doživio neki oblik nasilja, Komora će poduzeti sve što je u njezinoj moći kako bi se, ne samo liječnicima već svim zdravstvenim djelatnicima, stvorili sigurniji uvjeti za obavljanje profesionalne djelatnosti. Bilo koji oblik nasilja držimo nedopustivim i smatramo nužnim suprotstaviti mu se odgovornim ponašanjem koje podrazumijeva prijavu događaja i počinitelja. Stoga smo liječnicima omogućili jednostavnu prijavu verbalnog ili fizičkog nasilja putem službene mrežne stranice Komore, dostupnu našim članovima od 0 do 24 sata i osigurali im pravnu podršku u procesuiranju istog", rekao je predsjednik HLK-a dr. sc. Trpimir Goluža.
Nasilje, pokazalo je istraživanje HLK-a, ostavlja posljedice na liječnike koji su mu bili izloženi. Tako 62% liječnika koji su bili izloženi nasilju osjeća povremeni ili stalni strah od nasilja, a njih 4% je zbog posljedica nasilja bilo prisiljeno otići na bolovanje.
Kakvu zaštitu imamo
Ravnatelji su sigurnost u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj ocijenili prosječnom ocjenom 3,7 (školske ocjene od 1-5), dok čak 96% anketiranih liječnika ocjenjuje da sigurnost u zdravstvenim ustanovama nije na odgovarajućoj razini. Polovica ustanova ima portira tijekom dana, a 43% tijekom noći. Također polovica ustanova (54%) ima video nadzor, a samo 7% tihi alarm kojim se, u slučaju potrebe, alarmira sigurnosna služba. Tek ¼ zdravstvenih ustanova ima angažiranu zaštitarsku službu od 0-24 sata.
"Stanje sigurnosti u našim zdravstvenim ustanovama nije zadovoljavajuće, jer se pokazalo da sustav kontrole ulaza u mnoge ustanove ne jamči poželjnu razinu sigurnosti. Nužno je povećati mjere sigurnosti i istovremeno raditi na mehanizmima prevencije nasilja kako do njega uopće ne bi dolazilo. Komora će i dalje inzistirati na tome da se iznađe adekvatan pravni oblik zaštite liječnika kao i na tome da se najoštrije sankcionira nasilničko ponašanje", zaključio je predsjednik Komore dr.sc. Trpimir Goluža.
Ustanove u javnom zdravstvu: bolničke ustanove (klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike, opće i županijske bolnice, specijalne bolnice i lječilišta), domovi zdravlja, zavodi i zavodi za hitnu medicinu te poliklinike.
- suho voće: po 8 dag grožđica, manga, papaje, marelica, brusnica
- 13 dag grubo nasjeckanih badema
- 23 dag omekšanog maslaca
- 28 dag šećera
- malo soli
- 1 dl ruma
- 2 jaja
- 58 dag glatkog brašna
- 1 prašak za pecivo
- 23 dag mascarponea
- klinčić
- cimet
- mahuna vanilije
- šećer u prahu
Priprema:
- Rum zagrijte u posudi i dodajte suho voće pa ga ostavite da se namače.
- Umutite maslac sa šećerom, dodajte mascarpone i na kraju umutite jaja.
- Brašno pomiješajte s praškom za pecivo, posolite i dodajte božićne začine. Više od polovice dodajte u prethodno umiješanu smjesu i miksajte da dobijete mekano tijesto.
- Dodajte voće i bademe i ono što je ostalo od brašna. Kad sve umiješate, ostavite da se tijesto odmori barem sat vremena.
- Tijesto podijelite na nekoliko dijelova, svaki razvaljajte i oblikujte mali kruščić. Poslažite ih u protvanj na papir za pečenje i pecite 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva Celzijevih. Smanjite temperaturu i pecite dok ne porumene.
- Još tople kruščiće premažite maslacem i dobro ih pospite šećerom u prahu te zamotajte u vrećicu. Što dulje odstoji, božićni kruh je sve boljeg okusa.