Veliki vodič za generaciju 50 plus Depresivnost, ljutnja, razdražljivost... Patite li od emocionalnog stresa?

Rezultati istraživanja upućuju na to da je depresija usko povezana sa srčano-žilnim bolestima, šećernom bolesti i moždanim udarom. Stoga nemojte zanemarivati tjeskobu, ljutnju, napetost, osjećaj krivnje, konfliktnost, pad imuniteta...


 

Piše: Dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti,Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. A. Štampar", Zagreb


 

U našoj sredini osobama starije dobne skupine smatraju se one nakon 65. godine, dok se u SAD-u već osobe u dobi od 50 godina smatraju starijima. Projekcije stanovništva na svjetskoj razini predviđaju trostruki porast broja osoba starih 60 i više godina do 2050. godine, s udjelom od 22% u ukupnoj populaciji. Ljudi žive sve dulje, a time postaju osjetljiviji na probleme mentalnog zdravlja.

 

Različiti gubici

Nakon 50. mijenja se struktura obitelji, djeca odrastaju, neka se brže, a neka jako sporo osamostaljuju, a sve to predstavlja specifičan stres za muškarce i žene u 50im godinama, kod kojih dolazi i do velikih hormonskih promjena zbog menopauze. Nisu rijetke ni bračne krize niti obiteljske razmirice koje proizlaze iz potrebe za zbrinjavanjem vlastitih ostarjelih ili bolesnih roditelja.

Zbog različitih gubitaka (smrti dragih bliskih osoba, razvoda, gubitka posla, gubitka ranijih uloga i sl.) mogu se u toj dobi pojaviti komplicirana žalovanja, a nerijetko se u osoba prepoznaju otprije neprorađeni procesi žalovanja koje prate simptomi anksioznosti i depresije.

 

Iskustvo i emocionalni teret

Pokazano je kako životno iskustvo, niz različitih stresnih situacija u kojima su se osobe ranije nalazile, može pomoći u suočavanju sa stresom. Ipak, dugotrajna izloženost stresnim situacijama predstavlja emocionalni teret i može dovesti do iscrpljenja i pojave simptoma narušenog mentalnog zdravlja. Stoga je vrlo važno u toj dobi prepoznati znakove pojačanog emocionalnog stresa kao što su kontinuirana tjeskoba, ljutnja, razdražljivost, napetost, osjećaj krivnje, učestaliji konflikti u odnosima, depresivnost, posezanje za alkoholom, lijekovima, pad imuniteta.

 

Posebice je važno prepoznati rane simptome depresije, jer utjecaj depresije na zdravlje u starijih odraslih osoba može biti značajan za tijek, liječenje i ishod niza tjelesnih bolesti koje se pojavljuju već u toj dobi. Rezultati istraživanja upućuju na to da je depresija usko povezana sa srčano-žilnim bolestima, šećernom bolesti i moždanim udarom.

 

Komplikacije

Depresija tako može zakomplicirati liječenje tih bolesti da osoba zbog svog mentalnog stanja nije u stanju npr. zakazati termin za pregled kod kardiologa ili aktivno sudjelovati u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji nakon moždanog udara.

Pogrešno je razmišljati kako je depresivnost svojstvena starijoj dobi i gubicima do kojih dolazi (npr. nakon umirovljenja, koje nosi gubitak socijalne mreže, radne uloge pa i, ne manje važno, financijski gubitak i lošiji socioekonomski status ili zbog ograničenja u funkcioniranju zbog bolesti). Depresija je bolest u kojoj god dobi se javlja i tako je treba shvatiti, prepoznati i liječiti.

 

Signali upozorenja

  • velike promjene u raspoloženju, razini energije
  • ravnodušnost ili problemi u osjećanju pozitivnih emocija
  • osjećaj tuge i/ili beznađa
  • teškoće u koncentriranju, osjećaj nemira
  • bijes, razdražljivost ili agresivnost
  • glavobolje, probavne smetnje i bol
  • potreba za alkoholom ili drugim sredstvima ovisnosti
  • pretjerano posezanje za lijekovima za smirenje
  • nesanica, ranojutarnje buđenje ili pretjerano spavanje
  • gubitak apetita ili pretjerani apetit suicidalne misli
  • povećana zabrinutost ili osjećaj da smo pod stresom
  • sudjelovanje u visokorizičnim aktivnostima (npr. brza nekritična vožnja)
  • opsesivno razmišljanje ili nasilno ponašanje
  • misli ili ponašanja koja ometaju posao, narušavaju obiteljski ili društveni život
  • neobična razmišljanja ili ponašanja koja se tiču drugih ljudi

 

Osobe starije od 50 ili 60 godina kod kojih postoji depresija, tjeskoba ili anksiozni poremećaj imaju rizik za nastanak nekih neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest. Procjena kognitivnih funkcija (npr. zapamćivanja novih pojmova, prisjećanja i sl.) važna je za rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti s ranim početkom prije 65. godine.

 

DOKTOR PLUS
90
PEDESET PLUS
| VODIČ
PREPOZNAJTE ZNAKOVE
EMOCIONALNOG STRESA
Rezultati istraživanja
upućuju na to da je
depresija usko povezana
sa srčano-žilnim
bolestima, šećernom
bolesti i moždanim
udarom. Stoga nemojte
zanemarivati tjeskobu,
ljutnju, napetost, osjećaj
krivnje, konfliktnost, pad
imuniteta...
Dr. sc. Marija
Kušan Jukić, spec.
psihijatar, Služba
za mentalno
zdravlje i prevenciju
ovisnosti, Nastavni
zavod za javno
zdravstvo "Dr. A.
Štampar", Zagreb
Facebook komentari