Baršunasta voćna kraljica Dok se njeni sokovi cijede niz vašu bradu, znajte da vrijedi svake kapi...

Ne gulite koru s breskve jer je prepuna je korisnih sastojaka koji će činiti višestruko dobro vašem tijelu.

 

Kad zagrizete njezinu baršunastu koru, slast vam preplavi usta i obuzme okusne pupoljke, a mirisni sok počne vam se cijediti niz ruku. No, ne odustajete sve dok vam u ruci ne ostane tek potpuno ogoljela koštica. Toliko je neodoljiva, naravno, samo breskva, voćni plod crvenkasto-žućkaste boje i jedna od najpopularnijih voćnih vrsta. Kad se tom bogatom slatkom okusu doda i obilje korisnih sastojaka, jasno je zašto je breskva prava voćna kraljica.

 

Zašto je dobra


Breskve i njima vrlo srodne nektarine bogate su antioksidansima, vitaminima i mineralima, premda sastav varira od sorte do sorte. Najzastupljeniji i najjači antioksidansi u breskvi su fenoli, 
tvari prisutne u hrani biljnog porijekla. Kora breskve sadrži do dva i pol puta više fenola nego meso ploda, što je više nego dovoljan razlog da breskvu jedemo s korom.

Ovo voće obiluje i karotenoidi
ma, također snažnim antioksidansima. Najvažniji karotenoidi u breskvi su beta-kriptoksantin i beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a daje i narančastu boju voću i povrću koje ga sadrži. Sorte bresaka i nektarina s narančastom korom imaju i do deset puta više beta-karotena od onih s bijelom korom. I koncentracija karotenoida veća je u kori nego u mesu ploda, a i povećava se kako plod dozrijeva.

Svježa i konzervirana breskva dobar su izvor bakra, koji je organizmu potreban za stvaranje hemoglobina i kolagena. Osim toga, mnogi enzimi koji sadrže bakar pridonose obrani organizma od djelovanja slobodnih radikala.

 Breskva je i dobar izvor željeza, premda treba imati na umu da se željezo iz biljne hrane apsorbira lošije nego ono iz namirnica životinjskog porijekla.

Breskva je bogata vitaminom B3, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama i posebno je zaslužan za stvaranje energije. Jedemo li redovito breskve, dobit ćemo i velike količine vitamina C, koji pridonosi zdravlju kostiju, hrskavica, zuba i desni, štiti od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza i ubrzava zacjeljivanje rana. Tu je i vitamin E, koji štiti membranu stanica organizma. Breskve obiluju i prehrambenim vlaknima. Jedan veći plod osigurava pet do devet posto preporučene dnevne količine vlakana za odraslu osobu. I ovdje valja istaknuti da je najbogatija vlaknima kora ploda.

Foto: iStock Zrenje nezrelih plodova breskve možete potaknuti tako što ćete ih staviti u papirnate vrećice i u hladnjak.
 

Malo kalorija

100 grama breskve bez kore sadrži 90,7 g vode, 260 mg kalija, samo 3 mg natrija te jedva 27 kalorija

 

Različite sorte - različito djelovanje

Puna je sezona bresaka, slatkog i sočnog voća koje prepoznajemo po baršunastoj kori najčešće crvenkasto-žute boje. Plodovi se beru od početka lipnja do rujna, a osim što se jedu svježe ili sušene, breskve se prerađuju u kompote, sokove, džemove, marmelade, želee, likere. Breskve su bogate beta-karotenom, vitaminom C, voćnim kiselinama, bjelančevinama, škrobom, kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem..., a među rijetkim su voćem koje sadrži selen.

Postoji više od 2500 sorti bresaka koje se dijele na tri osnovne skupine. To su: kalanke (imaju košticu koja se lako vadi iz ploda), durancije (kod njih se koštica teško odvaja) te nektarine (imaju glatku koru bez dlačica). Kad se gleda boja mesa ploda, treba reći da je žuto meso aromatičnije, a bijelo meso slađe. Obje su varijante bogate vodom, imaju malo šećera i vrlo malo natrija, obilje kalija i malo joda: zbog tih odlika breskve su učinkovite za poticanje diureze.

Breskve sa žutom pulpom su vrlo bogat izvor karotena (pigmenata koji im daju tipičnu žutu boju) koji, uz ostalo, štite organizam od štetnog djelovanja ultraljubičastih zraka. To će vam biti važno ako puno vremena provodite na suncu, jer breskve će djelovati kao učinkovita zaštita od sunčevih zraka. No, ako imate problema s jetrom, breskva žutog mesa upravo zbog obilja karotena nije preporučljiva za konzumaciju.

 

Za razliku od bresaka žutog mesa, breskve s bijelim mesom ploda djeluju kao čistač za jetru, poboljšavaju probavu, a mogu pomoći i u ublažavanju glavobolja. Kod akutnih napadaja preporučuje se pojesti tri do četiri breskve s bijelim mesom, jer one pospješuju moždanu mikrocirkulaciju te na taj način smanjuju bol. I ova sorta ima diuretički učinak.

Zahvaljujući malom udjelu natrija i obilju kalija breskva je odličan izbor želite li očistiti organizam. A zbog joda u sastavu konzumiranje bresaka ubrzat će i potrošnju kalorija.

 

Jeste li znali?

  • Breskva ili mladenka: Latinski naziv za breskvu glasi Prunus Persica, što znači perzijska šljiva, iako ovo voće zapravo potječe iz Kine. Zanimljivo je da se na kineskom jeziku za breskvu i mladenku koristi isti izraz.
  • Birajte čvrste plodove: Kad kupujete breskve, nastojte uvijek birati plodove koji su čvrsti na dodir, ali ne i previše tvrdi. Kora im treba biti sjajna i čista, bez mrlja i mekanih dijelova.
  • Kako potaknuti zrenje: Breskve zriju i nakon branja, ali količina šećera u njima pritom ne raste. Zrenje nezrelih plodova breskve možete potaknuti tako što ćete ih staviti u papirnate vrećice i u hladnjak. U hladnjaku će se održati do dva tjedna.
  • Na sobnoj temperaturi: Zrele plodove breskve pojedite za najviše dva dana, jer se brzo kvare. Prije posluživanja breskve kratko držite na sobnoj temperaturi.
  • Glatka kora: Nektarina i breskva zapravo pripadaju istoj vrsti voća, pa čak imaju i isti botanički naziv (Prunus Persica). No, za razliku od breskve, nektarine imaju glatku sjajnu koru, a meso im također može biti bijelo ili žuto. Cijenjena je i sorta Platycarpa, breskva spljoštenog ploda i vrlo mekanog, bijelog mesa.
Facebook komentari