Rezultati istraživanja ljudskog genoma često znaju biti iznenađujući, pa tako i nova studija objavljena u publikaciji Nature Genetics iznenađuje rezultatima da geni predviđaju seksualno ponašanje.
Neka ranija istraživanja proučavala su povezanost ranije dobi prve menstruacije (menarhe) s ranijim stupanjem u spolne odnose i ranijim prvim porođajem te s nižom razinom obrazovanja i općenito slabijim zdravljem. Stoga je razumijevanje faktora koji utječu na ove elemente posebno važno.
Granice su se pomaknule
Dob prve menstruacije sve je niža. Oko 1880. prosječno su djevojke prvu menstruaciju dobijale u 18. godini, dok je 1980-ih prosječna dob za menarhe bila 12,5 godina.
Razlozi za to nisu sasvim razjašnjeni; neki misle da je podloga u poboljšanoj prehrani i krupnijem tijelu, dok drugi smatraju da se pomak na niže dogodio zbog kemikalija u okolišu koje su posljedica širenja industrijalizacije.
Sveobuhvatna istraživanja genoma dosad su otkrila 123 genetske varijacije povezane s dobi menarhe, a ti isti geni imaju ulogu i u dobi ulaska dječaka u pubertet. Nova studija, temeljena na tim otkrićima, provedena je na Sveučilištu Cambridge.
38 varijacija gena
Tim koji je vodio dr. Jon Perry koristio je genetske podatke više od 380.000 ljudi, kako bi bolje istražio genetske varijacije uključene u dob dobijanja prve menstruacije i ulaska u pubertet. Cilj je bio shvatiti imamju li geni koji potiču raniju menarhu utjecaj na dob prvog spolnog odnosa, prvog porođaja, broja djece i ostalih parametara povezanih s uspješnošću života. Otkrili su 38 varijacija gena povezanih s dobi prvog spolnog odnosa; mnoge od njih već su bile istražene i znalo se da imaju ulogu u razvoju mozga i živčanih veza.
- Jasno je da su društveni i kulturološki faktori relevantni za ovo pitanje, no pokazali smo da na dob stupanja u spolne odnose utječu i geni koji sudjeluju u vremenu fizičkog sazrijevanja djeteta te geni koji pridonose razlikama u tipovima osobnosti - rekao je dr. Perry.
Jedan od tih gena - CADM2 - poznat je kao kontrolor veza između moždanih stanica. Prema dr. Perryju, sada se pokazalo da je CADM2 “povezan i s većom vjerojatnošću za razvoj osobnosti spremne na rizik te s ranijim stupanjem u spolne odnose i većim brojem djece”.
Znanstvenici vjeruju da bi ovi geni mogli utjecati na "fizičke značajke, kao što je dob početka puberteta, ili karakteristike osobnosti, kao što je sklonost rizičnom ponašanju", a i jedno i drugo može imati ulogu u donošenju odluka koje se odnose na seks.
Veći rizik od nekih bolesti
Ranije istraživanje, koje je također vodio dr. Perry, povezivalo je raniji ulazak u pubertet s povećanim rizikom od dijabetesa, nekih tumora i srčane bolesti.
- Već se pokazalo da rani pubertet i brži tjelesni razvoj u djetinjstvu povećavaju rizik od nekih bolesti kasnije u životu, ali sada se vidi da neki faktori mogu negativno djelovati već u mlađoj dobi, a uključuju ranije stupanje u spolne odnose i nižu razinu edukacije, zaključio je Dr. Ken Ong, koautor nove studije.