Veliki vodič za generaciju 5o plus Jednom značajnom promjenom smanjit ćete rizik infarkta za 65 posto

Već i mali pomaci mogu značiti razliku između zdravlja i bolesti, ponekad života i smrti.


Piše: dr. Stanko Uzelac, internist-kardiolog


 

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u industrijaliziranim društvima. U 2017. godini u svijetu će od srčanih bolesti umrijeti više od 17 milijuna ljudi, a od toga više od 3 milijuna prerano, tj. prije 60. godine! Ta je epidemija potaknula u 20. stoljeću niz istraživanja koja su dala jasnu sliku o njezinim uzrocima - nedvojbeno je dokazano da se više od 80% kardiovaskularnih bolesti može objasniti pušenjem, povišenim krvnim tlakom i pogoršanjem razine masnoća i šećera u krvi.

Posljednja dva faktora povezana su s nezdravom prehranom (visokim unosom soli, zasićenih masnoća i rafiniranih šećera) i manjkom tjelesne aktivnosti. Ti tzv. faktori rizika počinju svoje negativne učinke rano u životu pa se veće kod dvadesetogodišnjaka mogu naći prvi znakovi ateroskleroze krvnih žila.

 

Početi od djetinjstva

To znači da za preventivne mjere nikad nije prerano - one moraju početi već u djetinjstvu kako bismo sačuvali optimalno zdravlje do duboke starosti. U tom kontekstu ulazak u srednju dob (u modernoj medicini to je pomaknuto na dob od oko 50 godina) donosi nove izazove muškarcima i ženama. Tada se, uz prirodne procese starenja, počinju manifestirati kumulirani negativni efekti pogrešnih životnih odabira u ranijim godinama.

Žene su tu dodatno ugrožene jer se s padom razine estrogena u menopauzi gubi tzv. hormonska zaštita koja ih je do tada čuvala od ateroskleroze. Što je osoba imala više tih pogrešnih životnih odabira u ranijim godinama, mora proporcionalno više pažnje posvetiti svom zdravlju - redovito obavljati preventivne preglede, strogo se pridržavati svih predloženih mjera i pravilno uzimati propisane lijekove.

 

Kalkulator rizika

Da bismo znali u kakvom smo konkretnom riziku, srednja dob idealna je za procjenu tzv. ukupnog kardiovaskularnog rizika. Postoji više metoda koje se uglavnom temelje na jednostavnoj statističkoj interpretaciji faktora rizika. U Europi se najviše koristi EUROSCORE, kalkulator rizika Europskog kardiološkog društva koji ima i hrvatsku inačicu. Na temelju tog skora i eventualnih simptoma liječnik procjenjuje vrstu i intenzitet mjera kojih se pojedinac mora pridržavati da bi očuvao dobro zdravlje te odlučuje o potrebi daljnjih dijagnostičkih i terapijskih procedura.

 

Iako prevenciju treba početi što ranije u životu, naravno da nikada nije prekasno! Ako u pedesetoj godini prestanete pušiti, rizik srčanog infarkta možete smanjiti i do 65%. Ako pravilnom prehranom i uzimanjem statina smanjite razinu kolesterola, za svaki milimol smanjenja u idućih pet godina smanjujete rizik od smrtonosnog srčanog infarkta i do 40%.

 

Ako redovitim uzimanjem lijekova i promjenom životnog stila (smanjenjem unosa soli, održavanjem normalne tjelesne težine) smanjite svoj krvni tlak, za svako smanjenje od 20 mmHg možete očekivati trostruko smanjenje rizika moždanog i dvostruko smanjenje rizika srčanog udara.

 

Redovite šetnje

Fizička neaktivnost također je vrlo opasna - sjedilački način života povećava ukupnu kardiovaskularnu smrtnost i do 35%. Naravno, ni u toj dobi nije prekasno započeti s tjelovježbom i redovitim šetnjama.

Stoga se pedesetogodišnjici i šezdesetogodišnjaci trebaju što više približiti tzv. idealnom kardiovaskularnom zdravlju kako ga definira Europsko kardiološko društvo. To znači da ne smiju pušiti, trebaju održavati tjelesnu težinu u optimalnim granicama (indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2) i biti fizički aktivni (pola sata hoda 5 puta tjedno).

Moraju se zdravo hraniti (smanjiti unos zasićenih masti i soli, jesti 200 g voća i 200 g povrća dnevno, 2 puta tjedno jesti ribu i ne piti više od dva alkoholna pića dnevno). Potrebno je održavati tlak niži od 120/80 mmHg, kolesterol niži od 5 mmol/l i šećer u krvi niži od 5,6 mmol/l. Ako i ne uspijemo "idealno" ispuniti sve navedene kriterije, već i manji pomaci mogu značiti razliku između zdravlja i bolesti, ponekad života i smrti.

Stoga treba biti ustrajan jer ćemo znatno popraviti kvalitetu života u sedamdesetim i osamdesetim godinama. Time bismo pridonijeli i ispunjavanju Europske povelje o zdravlju, koja kaže da se primjenom navedenih i mnogih drugih mjera na razini pojedinaca i društva možemo približiti prosječnoj životnoj dobi od 100 godina.

 

IDEALNO KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE

  • Bez pušenja
  • Indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2
  • Biti fizički aktivan (pola sata hoda 5 puta tjedno)
  • Zdrava prehrana
  • Održavati tlak na 120/80 mmHg
  • Održavati kolesterol niži od 5 mmol/l
  • Održavati šećer u krvi niži od 5,6 mmol/l

 

Nije kasno!

  • Ako u 50. prestanete pušiti, rizik srčanog infarkta možete smanjiti i do 65 posto.
  • Ako redovitim uzimanjem lijekova i promjenom životnog stila smanjite krvni tlak, za svako smanjenje od 20 mmHg možete očekivati trostruko smanjenje rizika za moždani i dvostruko smanjenje rizika za srčani udar.
  • Sjedilački način život povećava ukupnu kardiovaskularnu smrtnost i do 34 posto.

 

U našem specijalu možete čitati i:

Depresivnost, ljutnja, razdražljivost... Patite li od emocionalnog stresa?

12 zlatnih pravila - kako što dulje sačuvati britak um

Samo jedna stvar je dovoljna da ostanete u formi i u starijoj dobi...

Ovih se bolesti treba čuvati nakon 50., a posljednje će vas posebno rastužiti

Kako se boriti protiv bolesti koja je češća kod žena, a opasnija kod muškaraca?

TEST: Saznajte jeste li u depresiji i kako sačuvati mentalno zdravlje

Stariji ste od 50? Ovo biste trebali češće jesti

Brojite 50 i više godina? Ovo su vitamini koji vam trebaju više no ikad

Svi mitovi o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama

Zašto kako starimo sve slabije spavamo?

Facebook komentari