Veliki vodič za generaciju 50 plus Kako se boriti protiv bolesti koja je češća kod žena, a opasnija kod muškaraca?

Ubraja se u pet najčešćih kroničnih bolesti, a iako žene čine 80% oboljelih, najnovije istraživanje pokazuje da muškarci, posljedično, imaju veći rizik od smrtnosti.

 

Osteoporoza, bolest koju karakterizira pojačan gubitak koštane mase, spada među pet najčešćih kroničnih bolesti, a iako su čak 80 posto svih oboljelih žene, najnovije istraživanje pokazalo je da muškarci imaju veći rizik od smrtnosti nakon prijeloma kosti koji je nastao kao posljedica ove bolesti.

Otkriće je nedavno predstavljeno na godišnjem sastanku Američke akademije ortopedskih kirurga (AAOS), a glavni autor studije dr. Alan Zhang, ortopedski kirurg i docent na Sveučilištu San Francisco u Kaliforniji, kaže kako je zaključak da iako žene imaju veću sklonost osteoporozi i prijelomima zbog krhkosti kostiju, muškarci će imati mnogo teže posljedice.

 

Veliko istraživanje

Za potrebe studije znanstvenici su pregledali baze podataka bolesnika starijih od 65 godina koji su imali dijagnozu osteoporoze i prijelom kosti između 2005. i 2009. godine. Od više od milijun pacijenata s dijagnozom osteoporoze 87 posto su bile žene, a 13 posto muškarci.

Pokazalo se da su žene imale pet puta veći rizik za početni prijelom nego muškarci, ali muškarci kojima je bio potreban kirurški zahvat nakon prijeloma imali su veću sklonost pojačanoj krhkosti kostiju i novim prijelomima u sljedeće tri godine. Muškarci su imali i veće stope smrtnosti za gotovo sve vrste prijeloma kostiju, jedina su iznimka bili prijelomi gležnja, kod kojeg su stope smrtnosti muškaraca i žena bile vrlo slične.

 

Bez kliničkih znakova

Ključni nalazi ovog istraživanja pokazuju da spol pacijenta itekako može utjecati na zdravlje kostiju i da muškarci, unatoč manjoj sklonosti obolijevanju od ove bolesti, moraju biti mnogo oprezniji zbog mnogo težih, čak smrtnih posljedica.

Od osteoporoze boluje 200 milijuna ljudi na svijetu, u Hrvatskoj oko 200 tisuća, a čak dvostruko više od osteopenije, blažeg oblika iste bolesti.

Pogađa gotovo polovicu žena starijih od pedeset godina, no samo 20 posto bolesnika počne se liječiti na vrijeme jer velik dio i ne zna da su bolesni. Bolest je to koja ne boli, a u ranijem stadiju čak ne izaziva nikakve simptome. Do gubitka ili smanjivanja koštane mase dolazi bez ikakvih kliničkih znakova. Ako se pravodobno ne intervenira, kosti toliko oslabe da postaju vrlo lako lomljive. Oko 20 tisuća prijeloma godišnje u Hrvatskoj uzrokovano je osteoporozom.

 

Hormonski disbalans

Najčešći i najznačajniji uzrok ove bolesti je prestanak lučenja ženskog spolnog hormona, estrogena, u postmenopauzi. U reproduktivnoj dobi, kada imaju normalnu količinu estrogena u krvi, žene su zaštićene od propadanja koštane mase. To se uvelike mijenja nakon menopauze i naglog pada koncentracije estrogena. Tada počinje postupno i neizbježno smanjivanje koštane mase. I kod muškaraca je najčešći uzrok demineralizacije i gubitka koštane mase hormonski disbalans. Događa se nakon 60. godine i karakterizira ga postupno smanjivanje lučenja testosterona.

 

Što možemo učiniti

Iako se osteoporoza ne može potpuno spriječiti, može se znatno usporiti, prije svega usvajanjem zdravih životnih navika, a to podrazumijeva redovitu tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu te život bez alkohola i pušenja. Važno je unošenje dovoljne količine kalcija i vitamina D, koji održavaju čvrstoću kostiju.

Foto: iStock Najčešći uzrok demineralizacije i gubitka koštane mase je hormonski disbalans, kako kod žena, tako i kod muškaraca.
 

Dobar izvor kalcija su mlijeko, jogurt, brokula, losos, plava riba, a vitamina D u namirnicama ima vrlo malo pa ga treba nadomjestiti raznim pripravcima. Statistike govore da će oko 30 posto žena i 15 posto muškaraca doživjeti jedan ili više osteoporotičnih prijeloma tijekom života. Uz to, u budućnosti se očekuje povećanje broja oboljelih od osteoporoze, i to iz dva razloga: produljuje se životni vijek, a osteoporoza je pretežno bolest starijih ljudi. S druge strane, svijet postaje mnogoljudniji i vjerojatnost je da će biti i više oboljelih.

 

Zdrav život pomaže

Danas postoji velik izbor lijekova kojima se ova bolest može uspješno liječiti. Bisfosfonati su zlatni standard za liječenje osteoporoze, to su lijekovi koji se odlažu u kost, usporavaju pregradnju kosti te povećavaju sadržaj minerala u njoj i tako je osnažuju. Bisfosfonatima se liječi 88 posto oboljelih, a način uzimanja i doza ovise o stupnju bolesti i zdravstvenom stanju pojedinog pacijenta te o njihovoj funkciji želuca, jetre i slično.

Neke bolesnice ne podnose dobro lijek pa se mogu javiti nuspojave poput smetnji gornjeg probavnog sustava, javljaju se žgaravice, bolovi u želucu, bolesnici mogu dobiti ulkus i slične komplikacije.

Postoji nekoliko vrsta bisfosfonata koji se razlikuju po načinu primjene. Neke je potrebno uzimati na usta svakodnevno, neke jednom tjedno, a neke čak jednom mjesečno. Također ima onih koji se daju intravenozno. Lijek stroncij ranelat također djelotvorno štiti od prijeloma, a za najteže oblike osteoporoze koristi se lijek teriparatid, koji ima anaboličko djelovanje i mogućnost da stvara novu kost.

Primjena suvremenih i adekvatnih lijekova, međutim, nije jamstvo da bolesniku neće doživjeti prijelom. S obzirom na to da nema stopostotne zaštite, vrlo je važno prepoznati rizičnu skupinu. Najvažnija je prevencija - redovita fizička aktivnost, zdrava i uravnotežena prehrana te život bez alkohola i cigareta.

 

Dijagnostičke metode

Brojne su metode za pravodobnu dijagnozu smanjenja koštane mase. Standard je denzitometrija skeleta DEXA metodom u kojoj se na osnovi apsorpcije rendgenskih zraka može procijeniti koštana gustoća. Ultrazvuk petne kosti služi za probir za rizik prijeloma, ali nije konačna metoda dijagnostike na temelju koje treba početi liječenje. Vrlo sofisticirane metode kao što je kvantitativni CT ili magnetska rezonanca prikazuju gustoću kostiju, odnosno geometrijska svojstva kostiju. Služe uglavnom za istraživačke svrhe te se u svakodnevnoj kliničkoj praksi ne primjenjuju ni u najbogatijim i najrazvijenijim zemljama.

 

U našem specijalu možete čitati i:

Depresivnost, ljutnja, razdražljivost... Patite li od emocionalnog stresa?

12 zlatnih pravila - kako što dulje sačuvati britak um

Samo jedna stvar je dovoljna da ostanete u formi i u starijoj dobi...

Ovih se bolesti treba čuvati nakon 50., a posljednje će vas posebno rastužiti

Facebook komentari