Dirigent svih vitalnih funkcija Manjak ovog minerala može dovesti do povećanja štitnjače i neplodnosti

Jod je sastavni dio hormona štitnjače, čije djelovanje utječe na metabolizam, a time i na sve procese presudne za život - disanje, kretanje, probavu, spavanje...

 

Jod je za čovjeka mikronutrijent, što znači da nam je potreban u vrlo malim količinama, ali te su male količine ključne za ispravno odvijanje niza procesa u organizmu. Konkretno, jod, u našem tijelu element u tragovima, sastavni je dio hormona štitnjače, trijodtironina (T3) i tiroksina (T4), čije djelovanje utječe na metabolizam, a time i na sve vitalne funkcije - disanje, kretanje, probavu, spavanje... Jasno je iz toga da manjak joda u organizmu može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Našem je tijelu jod, dakle, životno važan, ali ono ga ne može proizvesti pa ga moramo dobiti iz prehrane. No, namirnice uglavnom sadrže vrlo malo joda, osim ako nisu njime obogaćene kao što se to radi s kuhinjskom soli. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), sol se već dugi niz godina jodira kako bi se spriječila pojava gušavosti, mentalne retardacije kod novorođenčadi, spontanih pobačaja...

Na području Hrvatske sol se jodira od 1953. godine, a prema propisima koji vrijede posljednjih dvadesetak godina kilogram soli treba sadržavati od 15 do 23 miligrama joda.

 

PRIRODNI IZVORI

Što se tiče namirnica, jodom su najbogatije morske alge (najviše smeđe), školjke, rakovi, bakalar, tuna, jaja i puretina. U malim količinama ima ga u nekim vrstama povrća (u češnjaku, grahu, špinatu, blitvi, bijelom krumpiru, artičokama, šparogama), a od voća sadrže ga brusnice, jagode i ananas. U maloj količini sadrže ga i pekarski proizvodi, jer se jod upotrebljava kao stabilizator za tijesto, i kravlje mlijeko, jer je jod sastojak stočne hrane.

Kupusnjače (kelj, brokula, cvjetača) sadrže pak tvari koje sprečavaju ulazak joda u sastav hormona pa time mogu utjecati na manjak hormona u organizmu. Kod zdrave osobe koja se uravnoteženo hrani taj je utjecaj zanemariv, no ako osobi već nedostaje joda, treba biti oprezna kod konzumiranja tih namirnica.

 

ŠTO SE DOGAĐA KAD MANJKA JODA

Manjak joda u prehrani raširen je svjetski problem, a najprepoznatljivija njegova manifestacija je gušavost. Da bi proizvodila hormone, štitna žlijezda treba jod, a ako ga nema dovoljno za taj posao, prisiljena je raditi jače da bi izlučila potrebnu količinu hormona. Posljedica takvog napornog rada može biti povećanje štitnjače, odnosno gušavost, koja se prepoznaje po zadebljanom vratu. I ostale su posljedice nedostatka joda u organizmu ozbiljne. Zbog manjka joda i, posljedično, niskih razina tiroidnih hormona žena može izgubiti ovulaciju, što vodi u neplodnost. Nedostatak joda može voditi i u autoimunu bolest štitnjače te povećati rizik za razvoj tumora te žlijezde.

 

Neka istraživanja pokazuju da bi manjak joda mogao povećavati rizik i za neke druge vrste raka, poput raka prostate, dojke, endometrija i jajnika.

 

Manji nedostatak joda može biti uzrok hipotiroidizma, što se očituje stalnim umorom, debljanjem, zatvorom, ispadanjem kose, suhoćom kože... Nedostatak joda tijekom trudnoće (kada su potrebe za jodom povećane) može ostaviti teške posljedice na majku, a osobito dramatične na dijete - trudnica može razviti visok krvni tlak, a dijete se može roditi mentalno retardirano.

Razlog je u tome što jod ima važnu ulogu u razvoju središnjeg živčanog sistema. S druge strane, zahvaljujući dodavanju joda u kuhinjsku sol manjak joda je uzrok mentalne retardacije koji je najlakše prevenirati. Manjak joda tijekom trudnoće može uzrokovati i pobačaj, rađanje mrtvog djeteta i povećanu smrtnost novorođenčadi.

Foto: Istock Jodom su najbogatije morske alge (najviše smeđe), školjke, rakovi, bakalar, tuna, jaja i puretina.

U LIJEČENJU

Osim za postizanje optimalnih količina joda i time za normalno funkcioniranje cijelog organizma, ovaj se mineral koristi i u prevenciji i liječenju različitih stanja. Ima moć uništavanja raznih mikroorganizama te se koristi za sprečavanje i liječenje virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija kože i usne šupljine, pomaže kod kašlja, kod fibroznih promjena u tkivu dojki, koristi se u prevenciji raka dojke, očnih bolesti, dijabetesa, srčanih bolesti. Tablete joda daju se kako bi se spriječile posljedice izloženosti radioaktivnom zračenju.

Istraživanja pokazuju da jod može spriječiti pojavu rana u ustima kao posljedice kemoterapije, ali i da nanošenje joda na venske ulkuse, uz kompresiju, tijekom četiri do šest tjedana ubrzava zarastanje rane.

I nanošenje povidona jodiranog (koji djeluje kao jod, ali ne žari) također uz kompresiju, izgleda, pomaže zarastanju ovakvih rana, a i smanjuje vjerojatnost za infekciju. Ima dokaza da povidon jodirani smanjuje i rizik za infekciju uzrokovanu nošenjem katetera, da pomaže kod konjunktivitisa te zarastanju ulcera na stopalima dijabetičara.

 

MOGUĆE NUSPOJAVE

Jod je uglavnom siguran za većinu ljudi kada se konzumira u preporučenim količinama i kada se ispravno nanosi na kožu. Ipak, može uzrokovati nuspojave, najčešće su to mučnina i bolovi u želucu, curenje iz nosa, glavobolja, metalni okus u ustima, proljev. Kod osjetljivih ljudi može izazvati oticanje lica i usnica, groznicu, bolove u zglobovima, krvarenje i podljeve, uvećanje limfnih čvorova, osip, alergijske reakcije pa i smrt. Kad se nanosi izravno na kožu, može izazvati iritacije, alergijske reakcije, pojavu mrlja itd.

Dugotrajna upotreba velikih količina joda smatra se nesigurnom za zdravlje. Može izazvati probleme sa štitnjačom, metalni okus, ranice i osjećaj žarenja u ustima, pojačano slinjenje, upale grla, želučane probleme, proljev, mršavljenje, depresiju, kožne probleme.

 

STAJANJEM I KUHANJEM UNIŠTAVA SE JOD U SOLI 

SZO preporučuje dnevni unos joda od 100 do 200 mcg za odrasle, 90 mcg za djecu do pet godina te 120 mcg za djecu od šest do 12 godina. Tijekom trudnoće i dojenja preporučuje se do 250 mcg joda na dan. n Prema SZO-u i danas je manjak joda jedan od težih zdravstvenih problema u svijetu pa se procjenjuje da čak oko dvije milijarde ljudi živi u krajevima s nedostatkom joda. No, javlja se i nov problem: u nekim je zemljama (npr. u SAD-u) uočen manjak joda, osobito kod žena između 20. i 40. godine.

 

Smatra se da je uzrok tome smanjivanje unosa soli, izbjegavanje kruha i mlijeka ili prelazak na strogu vegetarijansku prehranu. Treba imati na umu i da se stajanjem količina joda u soli smanjuje, kao i to da se gubi kuhanjem. Zato sol treba dodati jelu na kraju kuhanja.

 

Želite znati više o mineralima? Već smo pisali o bakrucinku, fluoru i fosforu.

Facebook komentari