Mozak anatomija
Mozak se sastoji od moždanog debla, malog mozga i velikog mozga. Moždano deblo je podijeljeno na stražnji mozak i srednji mozak. Stražnji mozak je nastavak kralježnične moždine.
Sadrži mrežu neurona koji predstavljaju središta za kontrolu životno važnih funkcija, kao što su disanje i krvni tlak. Na krovu stražnjeg mozga je mali mozak, koji ima središnju ulogu u kontroli izvođenja pokreta.
Srednji mozak sadrži skupine neurona, od kojih svaka upotrebljava određeni tip kemijskog glasnika, ali svaka od njih šalje svoje aksone u moždane polutke. Smatra se da oni podešavaju aktivnost u višim moždanim središtima, i tako utječu na spavanje, pozornost i mehanizam nagrade.
Veliki mozak se dijeli u međumozak i veliki krajnji mozak, koji oblikuje moždane polutke.
Međumozak je podjeljen u dva vrlo različita dijela: talamus i hipotalamus. Kroz talamus prolaze signali svih osjetnih puteva prema moždanoj kori, koja potom šalje signale natrag u talamus. Ovaj oblik povezanosti, naprijed – nazad, je vrlo zanimljiv, informacije ne putuju samo u jednom smjeru. Hipotalamus nadzire funkcije kao što su uzimanje hrane, i regulira otpuštanje hormona važnih za spolne funkcije.
U središtu moždanih polutki se nalaze bazalni gangliji. Na površini je tanka, ali opsežna moždana kora. Bazalni gangliji imaju važnu ulogu u započinjanju i nadziranju pokreta. S obzirom da je prostor u lubanji vrlo ograničen, moždana kora je naborana, zbog čega mnogo veća površina moždane kore stane u isti volumen.
Moždana kora je najrazvijeniji dio mozga čovjeka – četiri puta veća od goriline. Podijeljena je u veliki broj polja, koja se razlikuju po broju slojeva neurona i po povezanosti sa ostalim područjima mozga. Funkcija mnogih polja je poznata – vidna, slušna, njušna i osjetna, koja prima informacije s kože (somatosenzibilna kora) te različita motorička polja.
Putevi od osjetnih receptora do kore mozga, i od kore mozga do mišića križaju središnju liniju. Tako moždana kora lijeve strane mozga nadzire pokrete desne strane tijela, i obratno. Sukladno tome, osjetni signali s lijeve strane tijela odlaze u desnu polutku, i obratno. Na primjer, zvukovi koji ulaze u lijevo uho, većinom aktiviraju desnu moždanu koru.
No, dvije polovice mozga nisu izolirane jedna od druge – lijeva i desna moždana kora su povezane velikim snopom aksona zvanim žuljevito tijelo, corpus callosum.
Moždana kora je potrebna za voljne aktivnosti, jezik, govor i više moždane funkcije, kao što su mišljenje i pamćenje.
Mnoge od ovih funkcija se odvijaju u obje moždane polutke, ali neke su jako lateralizirane, tj. većinom smještene u jednoj polutci. Ustanovljena su područja koja su povezana s nekim od viših moždanih funkcija, kao primjerice govorom, koji je u većine ljudi lateraliziran u lijevoj polutci.