Liječenje povišenog krvnog tlaka ne utječe samo na njegovo snižavanje nego i na dugoročnu zaštitu nekih organa, osobito srca i bubrega. U zdravih osoba ne bi trebao biti viši od 140/90, a u bolesnika s dijabetesom, srčanom ili bubrežnom bolesti 125/85 mmHg. Velike temperaturne razlike mogu dovesti do oscilacija u tlaku i izazvati niz problema. Provjerite treba li prilagoditi vašu terapiju.
Sve o problemima s tlakom donosi novi broj Doktora u kući koji izlazi u četvrtak 3. svibnja.
Promjena terapije
Meteorološke oscilacije, pogotovo nagle vrućine i iznenadni prodori hladnog zraka, često dovode do pogoršanja tegoba različitih kroničnih bolesti pa tako i bolesti povezanih s arterijskom hipertenzijom, u što spadaju i češće oscilacije krvnog tlaka.
Iako najčešće ostaju skrivene, oni koji redovito kontroliraju krvni tlak trebali bi se po uputama liječnika barem dvaput godišnje konzultirati o eventualnoj promjeni terapije za snižavanje krvnog tlaka. Početak ljeta (i početak zime) idealni su upravo za to.
Također, savjetuju kardiolozi, terapija lijekovima mora biti djelotvorna, a to se prati jedino nešto češćim mjerenjima krvnog tlaka kod kuće te ustrajnošću u uzimanju terapije i provođenju zdravih životnih navika, u kojima su neizostavan dio redovito, barem 30-minutno hodanje i zdrava prehrana s puna voća i povrća te bez dodavanja soli. Kod nekih pacijenata moguće je da će liječnik i smanjiti terapiju ovisno o dnevniku tlaka, koji bi trebao voditi svaki oboljeli od hipertenzije. Iako zdrav organizam uglavnom ima odlično razrađene mehanizme borbe protiv vrućine i hladnoće, većina ljudi već ima aterosklerotske promjene na krvnim žilama, odnosno nataložene plakove na stijenci žila, što je ponajprije uzrokovano povišenim masnoćama u krvi koje znatno sužavaju krvnu žilu onemogućujući dotok krvi u pojedini organ. U srcu to ima za posljedicu nastanak akutnog infarkta, u mozgu nastanak moždanog udara, a u perifernim dijelovima tijela gangrenu s najgorim mogućim posljedicama.
Kako ga pravilno izmjeriti
Krvne žile obložene plakovima ne mogu jednakim kapacitetom odgovoriti na klimatske promjene povećavajući tako rizik za komplikacije visokog krvnog tlaka poput srčanog udara, moždanog udara ili nagle srčane smrti.
- Kod porasta vanjskih temperatura krvne žile blizu površine kože se šire, odnosno dolazi do vazodilatacije i tijelo se tako oslobađa viška topline. U hladnijim uvjetima tijelo radi suprotno, sužava krvne žile, tj. dolazi do vazokonstrikcije, čime se tijelo štiti od pretjeranog gubitka topline. Ključnu ulogu u termoregulaciji organizma ima centar za nadzor tjelesne temperature u hipotalamusu, smještenom na bazi mozga. U zdravih osoba kod kojih nije uznapredovala ateroskleroza u pravilu nema značajnih oscilacija krvnog tlaka za visokih ili niskih vanjskih temperatura - kaže dr. Boris Perić, specijalist interne medicine i endokrinolog iz zagrebačke Poliklinike Perić-Staničić. No, kod povišenog krvnog tlaka druga je priča. Njega treba otkriti i liječiti, a liječenje mora biti učinkovito da bi se smanjio razvoj bolesti s mogućim fatalnim posljedicama.
Donosimo i upute kako pravilno sam kod kuće mjeriti tlak, što kada se tlak prenaglo spusti, zašto je visoki tlak opasniji od niskog, kako voditi dnevnik tlaka i kako pravilno piti lijekove.
Doktor u kući donosi i poster s najboljim prirodnim laksativima, naučit ćete sve što treba znati o trigliceridima, a možete osvojiti i svoj dar.
Nemojte propustiti, Doktor u kući + Jutarnji list u četvrtak za samo 13 kuna!
