U liječenju dijabetesa sve se više koristi inzulinska pumpa, koja radi po principu tzv. otvorenih sustava (prvi put je u Hrvatskoj postavljena 2003. godine dvanaestogodišnjoj djevojčici u KBC-u Zagreb). Inzulinske pumpe preko tankog katetera postavljenog u potkožno tkivo otpuštaju inzulin prema unaprijed programiranom obrascu o kojem, na osnovi praćenja glukoze u krvi, odlučuju liječnik i dobro educiran i pripremljen bolesnik (ili roditelj). Veliki se napori čine da bi se taj sustav zatvorio, odnosno da bi jedan uređaj istovremeno mjerio razinu glukoze u krvi te prema unaprijed definiranim parametrima izračunao potrebnu dozu inzulina i nakon toga je i aplicirao. Korak prema tom cilju učinjen je proizvodnjom senzora koji bežičnim putem prenosi rezultate kontinuiranog mjerenja glukoze u potkožnom tkivu u pumpu. Pumpa prekida isporuku inzulina ako je koncentracija glukoze niska, a ponovno isporučuje inzulin kada razina glukoze poraste. Ova tehnološka dostignuća pokazuju da nije daleko dan kada će se u liječenju dijabetesa početi koristiti umjetna gušterača. U novije vrijeme radi se i na tome da se matične stanice transformiraju u stanice koje stvaraju inzulin i izlučuju ga, ovisno o koncentraciji glukoze, u krv (kao što to rade beta stanice gušterače zdravih ljudi).
