Uobičajeni je savjet da, kad smo prehlađeni, pijemo čaj s puno limuna ili cijedimo sok naranči: uglavnom da što više povećamo unos vitamina C. Ustvari, možda bi bilo pametnije da si priuštite jastoga za večeru (ali, da, tko si to može priuštiti...), barem kad je riječ o prevenciji i bržem liječenju prehlade i sličnih bolesti. Naime, istraživanja su pokazala da je cink (kojim jastog obiluje), a ne vitamin C, zaslužan za prevenciju prehlade i njezino kraće trajanje. No, cink čini za naš organizam puno više od toga, od uklanjanja akni i reguliranja hormona do popravljanja raspoloženja i poticanja rasta i razvoja stanica. Iako ga tijelo treba u vrlo malim količinama, jedan je od 24 mikronutrijenta nužnih za život te se stoga i naziva esencijalnim mineralom u tragovima.
BROJNE ULOGE U ORGANIZMU
Cink je gradivni element za više od dvjesto enzima i za mnoge proteine. Osim što jača obrambeni sustav i pomaže u zaštiti od prehlade ili, primjerice, infekcija uha, taj je mineral nužan za pravilan rast, zgrušavanje krvi i pravilan rad štitnjače.
Pomaže tijelu u stvaranju proteina i DNK, nužan je za pravilno funkcioniranje osjetila okusa i mirisa, a koristi se i u liječenju:
- nekih kožnih bolesti,
- za ubrzavanje cijeljenja rana,
- za liječenje mrene,
- ADHD-a,
- tinitusa,
- Crohnove i Alzheimerove bolesti,
- osteoporoze,
- reumatoidnog artritisa
- i ulceroznog kolitisa.
Cink se akumulira u prvom redu u stanicama kostiju, mišića, kože, kose, tkivu karotidnih arterija i jetri, ali u manjoj količini ima ga i u moždanim tkivima, spermi, bijelim krvnim stanicama i plazmi. S obzirom na to da pristup tim tjelesnim rezervama nije jednostavan, vrlo je važno da prehrana uključuje namirnice bogate cinkom kako bi se zadovoljile potrebe organizma.
OBRAMBENI SUSTAV, RASPOLOŽENJE, KOŽA
U stručnom časopisu European Journal of Immunology objavljena je studija koja potvrđuje da ljudsko tijelo treba cink kako bi aktiviralo T-limfocite - stanice koje kontroliraju i reguliraju imunosni odgovor te napadaju zaražene ili kancerogene stanice. Istraživanje objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazalo je da su osobe koje imaju manjak cinka u organizmu osjetljivije na niz patogena, a istraživanje provedeno na uzorku od 50 osoba srednje dobi pokazalo je da su ispitanici koji su dobivali placebo imali 59 posto više šanse za obolijevanje od prehlade ili gripe. Dovoljna količina cinka u mozgu pravilno regulira komunikaciju između neurona i hipokampusa.
Neka su istraživanja pokazala da je u mozgu depresivnih ljudi čest manjak cinka te mnogi stručnjaci smatraju da suplementacija cinkom može biti od velike pomoći u liječenju depresije. Kliničko istraživanje provedeno na 45 pacijenata s depresijom pokazalo je da je kod onih koji su svakodnevno uzimali 25 miligrama cinka umjesto standardnih antidepresiva došlo do znatnog smanjenja simptoma.
Budući da cink pospješuje obnavljanje i rast stanica kože na strukturalnoj razini, nije čudno što pomaže u liječenju niza kožnih bolesti i problema. Na primjer, svakodnevna topička upotreba otopine cinka može ublažiti simptome psorijaze do 75 posto, a uzimanje 10 mg cinka dnevno pomaže u uklanjanju virusnih bradavica u više od 50 posto slučajeva. Prema nekim istraživanjima, uzimanje visokih doza cinka može ublažiti čak i simptome rozaceje. Jedno švedsko istraživanje pokazalo je da topička primjena cinka potiče cijeljenje kroničnih rana zato što cink pospješuje reepitelizaciju, smanjuje upalu i sprečava rast bakterija.
ZA BOLJU PLODNOST, ALI I STAROST
Još jedna važna uloga cinka jest da pomaže u očuvanju plodnosti i kod muškaraca i kod žena. Nekoliko je istraživanja pokazalo i da postoji veza između manjka cinka u organizmu i loše kvalitete spermatozoida. Nizozemski znanstvenici otkrili su da su ispitanici koji su uzimali cink i folnu kiselinu nakon toga imali veći broj spermatozoida.
Optimalna razina cinka u organizmu, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu u Oregonu, može znatno smanjiti rizik za razvoj kroničnih bolesti povezanih s dobi. Američki znanstvenici su otkrili da redoviti unos cinka može smanjiti rizik za razvoj upalnih bolesti te da njegov manjak u organizmu djeluje kao okidač za razvoj upalnih procesa kod kroničnih bolesti.
Nije nevažno znati ni da cink sprečava oštećenja stanica mrežnice te tako pomaže u usporavanju napredovanja makularne degeneracije i odgađanju gubitka vida.
Da je cink izuzetno važan i za kognitivne sposobnosti, pokazalo je istraživanje na Sveučilištu u Torontu prema kojem taj mineral ima ključnu ulogu u reguliranju načina komunikacije između neurona, što utječe na sposobnost pamćenja i učenja.
Cinkom su najbogatije kamenice, no ima ga i u drugim, ne tako skupim namirnicama.
VEGETARIJANCI SKLONI MANJKU
Odrasle osobe trebaju dnevno između 8 i 11 mg cinka, a svi koji jedu meso i mliječne proizvode mogu vrlo lako zadovoljiti te dnevne potrebe. Veći je problem kod osoba s bilo kojim oblikom restriktivne prehrane, naročito kod vegetarijanaca jer tijelo ne može iz hrane biljnog porijekla apsorbirati toliko cinka kao iz hrane životinjskog porijekla.
Najbogatije cinkom su kamenice, samo je šest kamenica dovoljno da dobijete čak četiri puta više cinka od dnevno preporučene količine. Cinka ima i u mnogim drugim namirnicama, od mesa i mliječnih proizvoda do školjki, žitarica, indijskih oraščića, škampa i sjemenki bundeve ili sezama.
MANJKA GA VEĆINI
Prema procjenama, 80 do 90 posto populacije unosi u organizam manje cinka nego što je potrebno. Manjak cinka može biti posljedica neodgovarajuće prehrane, ali i slabe apsorpcije zbog nekih bolesti, primjerice dijabetesa ili bolesti jetre, te može nastati uslijed uzimanja nekih lijekova (npr. diuretika, kortikosteroida ili antidepresiva).
Manjak cinka obično je praćen simptomima kao što su mršavljenje, povećana sklonost infekcijama, ispadanje kose, gubitak apetita i proljev, a česti simptomi su i anemija, sporo cijeljenje rana, pojava akni i ekcema te umor. U težim slučajevima mogu se javiti gubitak osjeta mirisa i okusa, poremećaji funkcije jajnika i testisa te zastoj u rastu i razvoju.
Ne treba ni pretjerivati s unosom cinka jer prekomjerna količina može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, bolove u želucu i proljev.
Kako uzimati suplemente
Suplemente cinka uzimajte s punom čašom vode ili soka sat prije ili dva sata nakon jela jer će to omogućiti bolju apsorpciju. Kalcij i željezo slabe apsorpciju cinka (i obrnuto) pa ne bi trebalo uzimati suplemente kalcija i željeza istovremeno s cinkom. Ne bi trebalo uzimati cink ni kratko prije ili poslije uzimanja mliječnih proizvoda, koji sadrže kalcij i željezo. Vlakna i kava također znatno smanjuju apsorpciju cinka. Uz to, suplementi cinka smanjuju razinu bakra u organizmu pa je poželjno istodobno s cinkom uzimati i suplemente bakra.
Ovdje možete doznati nedostatak kojeg minerala uzrokuje preuranjene sijede, anemiju, artritis...