Dok spavamo, naš se mozak mijenja kako bi se očistio od toksina i drugog 'misaonog' otpada koji se nakupio tijekom dana. Potrošnja kisika opada za oko 8%, mišići i živci u tijelu se opuštaju. Zabluda je da se naš mozak prilikom spavanja odmara, naprotiv, on je itekako aktivan.
Tijelo se odmara dok mozak procesuira razne informacije i iskustva prikupljena tijekom dana kao i neke podsvjesne sadržaje prikupljene tijekom našeg života.
Znanstvenici na Sveučilištu u Pennsylvaniji proveli su istraživanje o tome koliko je sna uistinu potrebno čovjeku za normalno funkcioniranje. Okupili su 48 zdravih muškaraca i žena, koji su u prosjeku do tad spavali osam sati, te su ih podijelili na četiri grupe.
Premalo spavanja se akumulira vremenom
Prva grupa prošla je najgore. Morali su ostati budni tri dana i noći u komadu. Druga grupa smjela je spavati četiri sata tijekom noći, treća šest sati, a posljednja grupa čak osam sati.
Ovi koji su spavali osam sati su funkcionirali potpuno normalno. Za to vrijeme, grupe koje su imale pravo na četiri i šest sati spavanja svaki dan su se sve gore osjećali.
Tijekom studije koja je trajala 14 dana znanstvenici su zaključili - nespavanje ili premalo spavanja tijekom vremena akumulira se i čovjeku je sve teže i teže. Nakon tjedan dana 25 posto ispitanika koji su spavali šest sati tijekom noći, od umora bi zaspali tijekom dana. Nakon dva tjedna istraživanja članovi te grupe su se osjećali nenaspavano kao da su bili budni dvije noći zaredom.
Zaključak je da ako dva tjedna stalno spavate samo šest sati na dan vaše mentalne i fizičke sposobnosti će se smanjiti kao da ste 48 sati proveli budni. Zanimljivo je da ispitanici nisu primijetili da im opada sposobnost.
Nedovoljno spavanje redovito izaziva umor tijekom dana kad bi trebali biti najproduktivniji.
Kako funkcionira spavanje
Tijekom spavanja izmjenjuju se dvije vrste spavanja. REM ili paradoksno spavanje (Rapid Eye Movement) spavanje i NREM ili ortodoksno (Non-Rapid Eye Movemont) spavanje. NREM spavanje ima svoje faze i čini veći dio ukupnog spavanja. To je tzv. duboko spavanje. REM spavanje čini 20 do 25% ukupnog spavanja tijekom kojeg su prisutni brzi očni pokreti, tijelo se gotovo ne miče, sanjamo i to je tzv. pliće ili laganije spavanje.
Tijekom noći te dvije vrste spavanja izmjenjuju se četiri do šest puta. Spavanje započinje od površnih do dubokih faza NREM spavanja, a svakih 90 do 100 minuta prekidaju ga REM razdoblja spavanja.
Duboko spavanje pomaže da se oporavimo fizički, a REM spavanje oporavlja nas mentalno. S godinama se mijenja kvaliteta sna i razdoblja koja provodimo u ove dvije faze. Prosječni 80-godišnjak ima 60 posto manje dubokog sna od 20-godišnjaka.
Savjeti kako bolje spavati:
- Izbjegavajte kofein
- Prestanite pušiti
- U spavaćoj sobi samo spavajte i vodite ljubav
- Vježbajte
- Provjetrite sobu
- Osigurajte tišinu
- Odlazite spavati u isto vrijeme
Kako se oporaviti ako ne spavate dovoljno noću
Znanstvenici s Harvarda preporučuju da odrijemate oko pola sata tijekom dana kako bi se oporavili ako ne spavate dovoljno noću. Za bolju energiju odmah nakon buđenja popijte čašu vode. Također, rastvorite zavjese i podignite rolete. Sunčeva svjetlost najbolje će vas razbuditi i pripremiti za novi dan.
Koliko je potrebno sati sna prema dobi:
- Novorođenčad (0-3 mjeseca) - 14 do 17 sati
- Bebe (4-11 mjeseci) - 12 do 15 sati
- Mala djeca (1-2 godine) - 11 do 14 sati
- Predškolci (3-5 godina) - 10 do 13 sati
- Djeca školske dobi (6-13 godina) - 9 do 11 sati
- Tinejdžeri (14-17 godina) - 8 do 10 sati
- Mlađi odrasli (18-25 godina) - 7 do 9 sati
- Odrasli (26-64 godine) - 7 do 9 sati
- Starije osobe (Iznad 65 godina) - 7 do 8 sati