Haskap je slasno voće koje možemo jesti sirovo, smrznuti ga, dodati u kolače, sladoled, jogurt, smoothie… Sve što poželimo, a uvijek je tako ukusan. I samo nekoliko tjedana dijeli nas od užitka uživanja u njemu.
Što je haskap?
Plava, slatka bobica koja izgledom podsjeća na križanca borovnice i šljive ustvari je haskap (Lonicera Cerulea). Riječ "haskap" potiče iz jezika Ainua, starosjedilaca Japana, koji plod haskapa jedu stoljećima, a u prijevodu bi značila "mnoštvo poklona s grane". Hrvatski naziv za haskap glasi plava kozokrvina, neki ga nazivaju kamčatskom ili majskom jagodom, neki sibirskom borovnicom, ali nama je Ainu naziv nekako najljepši.
Haskap spada u kozokrvine (Lonicera), biljni rod poznat po ukrasnom grmlju. Bliski srodnici haskapa su orlovi nokti, božje drvce i slični grmovi koji plijene izgledom i cvatom dok haskap osvaja okusom svojih bobica.
Pretpostavlja se kako su krajnji istok Sibira i hladni poluotok Kamčatka postojbina haskapa odakle se proširio na Japan, Aljasku i Kanadu. Inače, haskap je iznimno otporna biljka i može podnijeti ekstremno niske zimske temperature, čak i do minus 47 Celzijusa.
Na sjeveru Japana jede se stoljećima i tamošnje stanovništvo haskap smatra iznimno ljekovitom biljkom. Uostalom, provedena su brojna istraživanja o nutricionističkim vrijednostima haskapa kojima je dokazano da ga Japanci s razlogom smatraju voćem koje produžava život
Kao što se kod nas uzgajaju masline i šljive, na Hokaidu, najsjevernijem japanskom otoku, stanovništvo sadi haskap.
Sve veća popularnost slasnih bobica dovela je do podizanja prvih komercijalnih plantaža haskapa na Hokaidu sredinom prošlog stoljeća, a nekako u isto vrijeme sovjetski su znanstvenici otkrili kako je haskap iznimno bogat antioksidansima, mineralima i vitaminima. Navodno su i sovjetski astronauti u svemir nosili sok od haskapa kojeg su prozvali "kraljevskim pićem".
Njegovi antioksidansi
Često čujemo famoznu riječ antioksidansi, ali rijetko znamo što ona točno podrazumjeva. Ukratko, antioksidansi su molekule koje usporavaju, pa i zaustavljaju, normalne, oksidativne procese u našem tijelu. Oksidaciju u našim stanicama izazivaju slobodni radikali, a prekomjerna oksidacija rezultira promjenama vezanim uz oštećenje stanica.
Iskoristite sezonu i počastite se bobicama koje čuvaju eliksir mladosti. Koristite ih kako vam drago - u smoothieju, kolaču, voćnom soku, spravite pekmez, ili jednostavno zagrabite šaku i grickajte kad vam dođe želja za slatkim.
Antioksidansi pak onemogućuju stvaranje slobodnih radikala u organizmu, uništavaju ih i popravljaju oštećenja u stanici nastala njihovim djelovanjem. Više je vrsta antioksidansa, a najvažniji su oni koji unosimo prehranom - vitamini, minerali te polifenoli. Sve nabrojane antioksidanse možete pronaći u haskapu.
Prema istraživanjima dr. Vasantha Rupasinghija, sa Sveučilišta Dalhousie u Kanadi, haskap ima ORAC vrijednost (ukupna vrijednost antioksidativnog kapaciteta) između 20.000 i 25.000 μ mol TE/100g, ovisno o sorti. To je daleko više i od aronije (16.062 μ mol TE/100g), o ostalom voću da ne govorimo.
Što je s vitaminima i mineralima?
Kad su u pitanju vitamini, haskap ih ima u obilju, prvenstveno vitamine E, C i A. Minerali? Kalij, fosfor, magnezij, željezo… Polifenoli? Haskap je voće najbogatije antocijaninom - prirodnim pigmentom koji mu daje boju i koji, prema mnogim istraživanjima, ima iznimno važnu ulogu u spriječavanju brojnih bolesti.
Japanci stoljećima konzumiraju haskap za kojeg smatraju da je voće koje produžuje život. Osim što je koristan po zdravlje, haskap je i vrlo ukusno voće, niske kalorijske vrijednosti, zahvalan je za smrzavanje i konzumiranje u smoothiejima, jogurtima, shakeovima i drugim vrstama obroka.
Jednom kada ih probate, ove plave bobice nećete zaboraviti, a poželjet ćete ih jesti cijele godine.
[Recept za ovaj prefini kolač s haskapom potražite na Dobroj hrani]
Naprosto, haskap je bobica ispunjena dobrim stvarima, voće koje morate probati, a jednom kad ga okusite… zasigurno ćete ga zavoljeti!
Naše tijelo ne može pravilno funkcionirati bez zadovoljavanja dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Voće i povrće u pravilu su odličan izvor ovih nutrijenata, a haskap obiluje mnogim mineralima i vitaminima.
Pogledajte koliko se zdravlja nalazi u samo 100 grama haskapa:
Kalij (K) - 190 mg na 100 g
Među najvažnijim elektrolitima, nužan je za normalan rad krvožilnog sustava i bubrega, prijenos živčanih impulsa, čvrstoću kostiju i zubi, rad mišića, ravnotežu vode, metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina.
Kalcij (Ca) - 38 mg na 100 g
Kalcij ima važnu ulogu u izgradnji zuba i kostiju (99% kalcija u organizmu pohranjeno je u kostima i zubima). Preostalih 1% kalcija sudjeluje u važnim fiziološkim procesima u organizmu (mišićna kontrakcija, otkucaji srca, zgrušavanje krvi i prijenos živčanih podražaja.
Fosfor (P) - 25 mg na 100 g
Sudjeluje u gotovo svakoj biokemijskoj reakciji, održava normalnu pH vrijednost (kiselost) organizma i nužan je za proizvodnju energije. Potreban je za rast i razvoj svih tjelesnih stanica, i sastavni je dio našeg genetskog koda.
Željezo (Fe) - 0,6 mg na 100 g
Najveći postotak željeza u tijelu nalazi se u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima), i to u onom njihovom dijelu koji je odgovoran za opskrbu kisikom. Nedostaje li u krvi željeza, poremetit će se opskrba tijela kisikom, pa će čovjek osjećati umor, slabost, razdražljivost, tromost, glavobolje.
Osim nabrojanih minerala, haskap sadrži i bakar, cink, magnezij, mangan te ostale korisne nutrijente tako potrebne i tako korisne našem zdravlju.
Vitamin E (alfa-tokoferol) - 1,1 mg na 100 g
Masti i vitamin E uvijek su u paru jer vitamin E sprečava zgrušavanje (oksidaciju) masti i njihovo taloženje na stjenkama krvnih žila, pa tako sprečava i stvaranje ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani i moždani udar. Zbog snažnog antioksidativnog djelovanja vitamin E prirodni je borac protiv raka.
Vitamin C - 44 mg na 100 g
Svima je poznata korisnost ovog vitamina. Napunite li šaku haskapom i pojedete ga kao međuobrok, zadovoljit ćete trećinu dnevnih potreba za vitaminom C.
Tu su i ostali vitamini - A, B1, B2, B6, pantotenska kiselina ili B5, nijacin (B3), folna kiselina (B9)…
Gdje ih kupiti?
Do berbe prvog ovogodišnjeg uroda ostalo je još samo nekoliko tjedana, no znamo gdje ih možete na vrijeme naručiti.
Sve u svemu, haskap je voće koje zaslužuje mjesto na svakom stolu i u svačijoj prehrani, pogotovo kod najmlađih, starijih i svih onih kojima je stalo do zdravlja. Želite li biti sigurni da jedete haskap i da je uzgojen bez pesticida i umjetnih gnojiva, pronašli smo pravu adresu - OPG u Kapelici, pitomom moslavačkom selu smještenom između Garešnice i Kutine gdje haskap uzgajaju od 2012., potpuno prirodno i organski te s puno ljubavi.
Zašto je atocijanin toliko čudesan?
Skupina slovačkih znanstvenika 2009. godine provela je istraživanje mjerenja količine antocijanina u bobičastom voću. Sve bobičasto voće tamne boje ima visoke količine ovog pigmenta. Isti pigment zaslužan je za boju crnog grožđa, višnji, crvenog kupusa, crnog ribizla…
Nakon mjerenja antocijanina, znanstvenike je iznenadio rezultat tada malo poznate bobice latinskog naziva Lonicera cerulea. Ovo je voće, nama danas itekako poznata kao haskap ili sibirska borovnica, daleko nadmašilo sve konkurente i postavilo rekord kad je u pitanju količina antocijanina (TAC) – 1300 mg na 100 g svježeg voća. Za usporedbu, decilitar crvenog vina ima 20 mg antocijanina.
Zbog anticijanina, odosno njegova utjecaja na organizam, sibirska je borovnica voće poželjno za osobe koje boluju od dijabetesa.
A za što je taj antocijanin dobar? Za početak, citirat ćemo par rečenica sa stranica Hrvatske agencije za hranu:
Antocijanini su jaki antioksidansi, tj. tvari koje sprječavaju razvoj srčanih bolesti i raka. Upravo antocijanini daju crnom vinu predivnu tamno crvenu boju. Francuzi već od davnina znaju da crno vino ima blagotvoran učinak na žile i krvožilni sustav. Antocijanini se u zadnje vrijeme povezuju i sa drugim zdravstvenim koristima kao što je npr. snižavanje razine glukoze u krvi dijabetičara.
Laboratorijska istraživanja na životinjskim stanicama pankreasa pokazuju da antocijanini povećavaju sintezu inzulina za 50%. “Moguće je da konzumacija višanja i sličnog voća (brusnice, grožđe) koje sadržava antocijanine ima važan utjecaj na razinu inzulina kod ljudi,” izjavio je voditelj tog istraživanja, dr. Muralee Nair, kemičar na državnom Sveučilištu u East Lansing u Michigenu. No dok god ne budu završene studije antocijanina na ljudima, pacijenti s dijabetesom moraju nastaviti uzimati svoje uobičajene lijekove za liječenje dijabetesa.
Brojna istraživanja antocijaninu pridaju i druga svojstva, poput:
- Protuupalno djelovanje
Sve je više dokaza kako hrana bogata antocijaninom sprječava i pomaže kod određenih upalnih stanja, poput gingivitisa (upala desni) ili artritisa.
- Vid
Antocijanin poboljšava cirkulaciju u očnim kapilarama, poboljšava noćni vid, usporava makularnu degradaciju i usporava pogoršanje vida kod dijabetičara. Istraživanje objavljeno 2006. pokazalo je kako ekstrakt haskapa ublažava upale očiju na laboratorijskim životinjama. Daljnja istraživanja su u tijeku.
- Inhibirajuće djelovanje kod raka debelog crijeva
Analizom efekata ekstrakta prirodnog antocijanina otkriveno je kako ovaj antioksidans koči rast stanica raka debelog crijeva.
- Krvožilni sustav
Dodatak bobica bogatih antocijaninom svakodnevnoj prehrani dokazano poboljšava cirkulaciju te pomaže očuvanja vena popravljajući oštećene proteine koje čine stjenke krvnih žila te neutralizirajući štetne enzime.
Osim toga, haskap je bogat i klorogenom kiselinom, još jednom fitotvari koja pomaže kod reguliranja krvnog tlaka.
I ono najvažnije - haskap je iznimno ukusno voće, bogato dijetalnim vlaknima vitaminima i mineralima. Voće čije vrijeme tek dolazi.