Savjeti iz prve ruke Tajne nutricionista - tikva, batat i mrkva tjeraju prehladu iz vašeg doma

Nutricionistica Mašenjka Katić otkrila nam je koje greške većina nas radi pri odabiru namirnica, kako se pripremiti za sezonu prehlada i viroza, ali i kojih zdravih navika se ona pridržava te što najčešće kuha svojoj obitelji.

 

Ako nam nešto ne treba u ove hladne dane i skorašnje pripreme za blagdane, onda je to sigurno prehlada ili viroza. Kako biste ih izbjegli važno je, prije svega, ojačati imunitet i pripremati hranu za kojom vašem tijelo zimi 'žudi'. I to ne mora biti komplicirano.

U to nas je uvjerila Mašenjka Katić, magistra nutricionizma s dugogodišnjim iskustvom u istraživanju hrane i razvoju proizvoda te u zdravstvenim institucijama.

Mnogi od nas su skloni mišljenu da nutricionisti vole komplicirati te da se na njihovom stolu nalaze 'čuda', a mi ipak nemamo vremena za takvu priprema. Totalno netočno!

 

Što jedu nutricionisti?

Mašenjka nam je tako otkrila da ona najčešće priprema, uz tradicionalna jela poput sarme, graha, punjenih paprika, paprikaša i pašticade i poneko meksičko jelo, poput enchilada s grahom i kukuruzom i azijsko, poput chicken curry-a s kokosovim mlijekom i rižom, zatim špagete sa šalšom, lazanje, quiche, salate, kuhano i pečeno povrće, gljive...

Juhu kuha gotovo svaki dan, od rajčice, sad u jesen od buče, brokule i bistre juhe od mesa. Zobene pahuljice, kaže, koristi kao osnovu za pripremu energetskih pločica i keksa

- Majka sam dvojice aktivnih tinejdžera i moram imati dobar repertoar s ukusnim jelima koja će im dati potrebne hranjive sastojke i dovoljno energije - rekla nam je. Dodaje da je u njihovoj obitelji za pripremu ribe najviše zadužen njen tata.

 

Špinat, blitva, kelj

Kako bismo proveli zimu bez prehlade, ova nutricionistica ima vrlo jednostavno rješenje, a kojeg bismo se, zasigurno, trebali pridržavati i tijekom cijele godine.

- Pravilna prehrana svakako može doprinijeti očuvanju normalnog imuniteta. Vitamini i minerali koji sudjeluju u normalnoj imunološkoj funkciji su vitamin A, D, C, B6, B12, folna kiselina, bakar, željezo, selen i cink, koje nalazimo u voću, povrću, grahoricama, jajima, ribi i školjkama, mesu, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima - kaže.

No, što kad se svejedno prehladimo?

- Sposobnost organizma da se iz bolesti vrati što prije u normalno stanje također možemo smatrati elementom zdravlja. Tako, ako nas shrva prehlada, uz dobar odmor treba slijediti upute liječnika i voditi računa o dovoljnom unosu tekućine kako bismo spriječili dehidraciju - govori Mašenjka, koja je nekoliko godina je provela u SAD-u, gdje je bila i gost istraživač u Nacionalnom Institutu za rak, National Institutes of Health (NIH).

 

Savjetuje kako bismo tijekom ovih hladnijih mjeseci trebali jesti 'šareno' - tikve, batat, mrkvu, špinat, blitvu, kelj, raštiku, zelje, grah, gljive, jabuke, mandarine, naranče, limun, masnu plavu ribu, maslinovo ulje.

 

- Zimi se kod nas tradicionalno jede teža i masnija hrana, zato treba pripaziti na veličinu obroka i jesti manje količine kalorične hrane, minimizirati unos alkohola i piti 6-8 čaša vode dnevno. Pored uobičajene vode za piće, prirodne mineralne vode, ovisno o sastavu, imaju specifičan utjecaj na organizam pa ih je također korisno uvrstiti u prehranu - rekla je nutricionistica.

Foto: iStock Ako ste skloni kupovati uvijek iste namirnice, odlučite se svaki tjedan isprobati nešto novo.

Mašenjka naglašava kako ne bismo smjeli zaboraviti ni na magnezij.

- Magnezij je jedan od najvažnijih minerala koji organizmu treba stalno, bez obzira na godišnje doba. Potreban je za stvaranje energije u stanicama, utječe na ravnotežu elektrolita, rad mišića i živaca, sintezu bjelančevina i nukleinskih kiselina, građu kostiju i zubi i sudjeluje u stotinama reakcija. Istraživanja koja pratim već duže od deset godina pokazuju da je nizak unos magnezija u prehrani ljudi zapadne civilizacije povezan s najčešćim kroničnim bolestima današnjice - kaže Mašenjka i dodaje kako je Mg Mivela, voda bogata prirodnim magnezijem odličan izvor magnezija za cijelu obitelj.

Tijekom svoje karijere objavila je više stručnih i znanstvenih radova o utjecaju hrane i hranjivih tvari na zdravlje.

 

Zdrave navike

Trudim se spavati sedam sati i razgibati ujutro, ne pušim, alkoholna pića pijem vrlo rijetko, jedem tri do četiri obroka dnevno, pijem pretežno vodu i to različite vrste, prema potrebi. Družim se s dobrim ljudima i svakodnevno učim i čitam.

 

Ne preskače doručak

Nutricionistica također, kaže, uživa u ritualu jutarnje kave i tako započinje dan. Za energiju i normalno funkcioniranje najvažnije joj je ne preskakati doručak, koji je nerijetko i ostatak od jučerašnjeg ručka. I jako joj je važno da tijekom dana, što mnogi zaboravljaju, pije dovoljno vode.

- Primjećujem da se često podcjenjuje snaga vode kao 'energetskog pića'. Voda utječe na tjelesne i kognitivne sposobnosti, pa glavobolja i usporenost može biti znak nedovoljnog unosa vode. Smanjena količina i tamnije nijanse mokraće, kao i neredovita probava također upućuju na mogući nedostatan unos vode. A sve se to odražava na našoj energiji - rekla je.

U okviru svog savjetodavnog posla NutriProject, jedna od najvažnijih misija joj je prenošenje znanja iz znanosti o prehrani na razumljiv i u praksi primjenjiv način, u cilju poboljšanja kvalitete života pojedinaca i obitelji.

 

Najveći neprijatelji imuniteta i kako ih pobijediti

Imunološki sustav je vjerojatno najkompleksniji sustav u organizmu, s glavnom zadaćom prepoznavanja i neutralizacije raznih patogena iz okoline, ali i borbe protiv vlastitih stanica koje su se zbog nekog razloga promijenile. Naš najveći imunološki organ su crijeva, a pravilna prehrana bazirana na hrani bogatoj nutrijentima s dovoljno prehrambenih vlakana djelovat će pozitivno i na crijevnu mikrobiotu koja zajedno s našim imunosnim sustavom utječe na otpornost organizma.

Loša prehrana i higijena, kronični stres i manjak sna imaju negativan utjecaj na naš obrambeni sustav. Stoga su dobre higijenske navike, pravilna prehrana, dovoljno spavanja i dobro upravljanje stresom saveznici normalnog funkcioniranja imunološkog sustava.

  

Najčešće zablude

Česta zabluda je sama interpretacija pojma 'zdrave prehrane'. Prehrana treba biti odgovarajuća potrebama pojedinca prema njegovom zdravstvenom stanju, dobi, spolu, aktivnostima i dr. Ista osoba tijekom života ima različite prehrambene potrebe, tako da se shodno tome trebamo prilagođavati i prepoznavati kad nam nešto odgovara a kad je vrijeme za promjene.

Znanost o prehrani je mlada i intenzivno se razvija, ali treba je treba znati interpretirati i staviti u pravi kontekst.

Ljudi su zasuti šumom informacijama, a slabo razumiju najosnovnije pojmove, poput energetske vrijednosti, bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kao i samog probavnog procesa… Tu je početak razumijevanja pravilne prehrane.

 

Greške pri odabiru namirnica

Odluke o odabiru hrane uvelike ovise o stavovima pojedinca, njegovim uvjerenjima, geografskoj lokaciji, ekonomskim mogućnostima i dr, pa je stečene navike jako teško mijenjati.

Mašenjka savjetuje da ako ste skloni kupovati uvijek iste namirnice, da se odlučite svaki tjedan isprobati nešto novo.

- Korisno je znati kuhati jer tako sami biramo sastojke. Dobro bi bilo da jelovnik nije monoton, nego raznolik u bojama (voće i povrće), okusima (korištenjem različitih začina), teksturi (kombinacija mekanog, čvrstog, hrskavog), obliku (atraktivno i zabavno) i načinu pripreme hrane (kuhanje, pirjanje, pečenje i najmanje prženje) - zaključuje.

 

Kuhati i planirati jelovnik zahtjeva malo vještine i truda, ali se isplati naučiti. I da ono što stavimo na tanjur bude u umjerenoj količini, pojedeno s užitkom

 

Facebook komentari