Klik za klikom - stres! Tihi okidači: Znate li da i provjeravanje mejlova uzrokuje stres?

IZVOR: greatist
Dea Marinović

Završila sam studij komunikologije na Hrvatskim studijima, a novinarstvom se bavim gotovo pet godina. Radila sam u dnevnim novinam...

Više >

Selidba, financijski problemi, prekid veze... Sve su to poznati i lako prepoznatljivi uzročnici stresa. No, što je s onim, manje primjetnim okidačima. Svuda su oko nas, a nismo toga ni svjesni. Poput našeg inboxa...

 

Velike uzročnike stresa u životu lako je identificirati... Velike promjene, bolesti, ozljede, financijski problemi, gust raspored… Bome se toga nakupi. No, oni nisu jedini koji vas malo pomalo 'žderu'. Pokazalo se da čak i blagi stresori predstavljaju dugoročne prepreke našem zdravlju, a osim toga smanjuju toleranciju na teže stresore poput boli.

Donosimo 10 najčešćih, ali iznenađujućih uzročnika stresa.

 

1. Kasno lijeganje u krevet

Odlazak u krevet nakon ponoći može povisiti razinu stresa. U jednoj studiji, studenti koji su išli kasno u krevet, patili su od negativnih misli, briga i sniženog raspoloženja, za razliku od onih koji su u krevet otišli ranije. I bez obzira na to koliko sati spavaju, odrasli i tinejdžeri koji se identificiraju kao noćne ptice kažu da su pesimistični, napeti i da imaju neke simptome depresije.

S obzirom na to da tjeskoba i mozak koji se ne 'gasi' ometaju spavanje i opuštanje, stručnjaci još nisu sigurni da li je kasni odlazak u krevet primarni uzrok negativnih emocija. Mnogi se nerviraju kad ne mogu zaspati i stalno pogledavaju na sat. To vam neće pomoći da zaspete, već ćete samo sve više nervirati, a misli i brige će se gomilati. Probajte se opustiti i prije spavanja si priuštiti toplu kupku. Nemojte se stalno igrati s mobitelom i pobrinite se da imate kvalitetan jastuk.

 

2. Laganje

Od malih, bijelih laži do onih velikih, laganje može omesti naše mentalno i fizički zdravlje te čak doprinijeti želučanim problemima. Stručnjaci kažu kako se mnogi ljudi s poviješću laganja, bore s fantazijama u kojima sve priznaju. No, to, naglašavaju stručnjaci, može samo pogoršati stvari i povećati razinu stresa.

 

3. Kofein

Znamo da je kofein stimulans, bez kojeg mnogi od nas ne mogu ni započeti dan. Nažalost, u nastojanju da se usredotočimo na posao i prevarimo umor, mnogi od nas premašuju dnevnu granicu od 300 miligrama koju stručnjaci savjetuju. Redovito 'predoziranje' kofeinom podiže tjeskobu, adrenalin, kortizol i krvni tlak, što nas čini osjetljivijima na svakodnevne stresore i ometa nam san. Kako biste izbjegli negativne posljedice, preporučuje se izbjegavanje kave i ostalih kofeinskih pića nakon radnog vremena.

 

4. Alkohol

Čini vam se da vas alkohol može opustiti, ali… Zavirivanje u čašicu također potiče oslobađanje hormona stresa (kortizol) i usprkos početnom sedativnom učinku, može, poput kofeina, pogoršati osjetljivost na stres. To ne znači da se alkohola morate odreći. Ženama se preporučuje jedna čaša dnevno, a muškarcima dvije.

Foto: iStock U ničemu ne treba pretjerivati, pa tako ni u alkoholu.

5. Vježbanje

Da stvari odmah budu jasne. Umjereno vježbanje je odlično za zdravlje. No, baš zbog tog pozitivnog stimulansa koje vježbanje donosi, mnogi znaju pretjerati. I redovito tijelo guraju preko ruba, a ono to ponekad ne može podnijeti.

 

Znakovi da ste možda pretjerali i da trebate usporiti su problemi sa spavanjem, osjećaj iscrpljenosti cijeli dan (bez obzira na kave), poteškoće s fokusiranjem i nedostatak motivacije. Prije nego što se 'slomite', učinite sebi uslugu i uzmite si dan odmor ili se odlučite za laganije vježbe.

 

Promjena intenziteta vježbanja ili odabir manje teških vježbi, pomoći će vam vratiti glikogen u mišićima, koji se zbog dugotrajne aktivnosti može iscrpiti.

 

6. Otvaranje mejlova

Nije stvar u tome koliko mejlova primamo, a niti pomisao kako se oni gomilaju. U čemu je onda kvaka? Znanost kaže da upravo konstantno otvaranje inboxa i provjeravanje pošte podiže razinu stresa. Stručnjaci kažu da probate raditi samo tri puta dnevno. Ako radite u uredu gdje je mejl očekivano sredstvo komunikacije, primijenite tu brojku, odnosno ograničenje kod kuće.

 

7. Buka

Od trubljenja automobila, do sirena hitne, bučnih tramvaja… Nametljivi zvukovi svih vrsta mogu podići razinu stresa i anksioznosti, I eventualno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti - osobito ako su nepredvidljivi ili prekidaju našu koncentraciju.

 

8. Putovanje na posao

Studije pokazuju da oni kojima do posla treba više od 15 kilometara u jednom smjeru, imaju veći rizik od anksioznosti i razvoja depresije. Nije bitno da li ste u javnom prijevozu ili vozite. Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 21.000 ljudi u dobi od 18 do 65 godina, a koji su dugo putovali na posao imali su više zdravstvenih problema. Od veće iscrpljenosti, umora, pa čak i nesanice.

Stručnjaci savjetuju da to vrijeme putovanja iskoristite za prakticiranje 'mindfulnessa' (kratak trenutak čiste svjesnosti navedene misli, emocije ili stvari oslobođen od značenja koje im inače automatski pridajemo). To jednostavno znači gledanje ljudi oko sebe, slušanje i uzimajući u obzir znamenitosti, mirise i zvukove.

 

9. Prerađena hrana

Kad god jedemo razina kortizola prirodno raste, uglavnom kako bi pomogao u razgradnji bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tako da ih naša tijela mogu koristiti.

No, hormon stresa također regulira upalu, koja može biti uzrokovana prerađenom hranom koja sadrži visoke razine zasićene i trans masne kiseline, šećera ili kemijskih dodataka. Od brze hrane do zavaravajućih nezdravih obroka, smrznutih jela i bombona, kronično konzumiranje procesirane hrane pokreće kortizol - što je do jedne razine dobro. No, s vremenom, to može uzrokovati neravnotežu šećera u krvi, povećanje težine, probavne probleme, supresiju imunološkog sustava, pa čak i bolesti srca.

 

10. Dijeta

Opsesivno brojanje kalorija, čitanje sastojaka, dijeleći hranu na dobru i lošu, ponekad, kažu stručnjaci, može biti jako stresno. Dodaju da to može potpuno oduzeti užitak od hrane. Ekstremne dijete samo će vam uzrokovati stres i donijeti anksioznost, te imati negativan učinak na tijelo. Radije potražite zdrave prioritete u prehrani, a ne rigorozne i stresne dijete.

 

 

 

Facebook komentari