Tko joj može odoljeti? Volite slaninu? A kako ćete je tek 'mesti' kad doznate koliko je dobra...

Koliko je omiljena namirnica, toliko je i omražena zbog sumnji u mnoge štetne učinke. I dok jedni čeznu za njom, ali istovremeno je i izbjegavaju u širokom luku kako bi sačuvali dobro zdravlje i liniju, drugi je bez grižnje savjesti imaju svakodnevno na jelovniku tvrdeći da je zdravstveno vrlo poželjna namirnica. Pročitajte argumente jedne i druge strane i procijenite sami.

 

Odmah na početku, da ne bi bilo zabune, nije da vas nagovaramo da u svoju prehranu uvrstite slaninu, ali ako to već činite - birajte domaću, od provjerenih proizvođača i bez pojačivača okusa, ta je uvijek bolji, odnosno zdraviji izbor od one industrijske.

A sada - znanost. Evo što najnovija istraživanja govore u prilog, ali i protiv česte konzumacije slanine.

 

ZA

Unatoč uvriježenom mišljenju da je štetna za srce, nekoliko je istraživanja potvrdilo da omega-3 masne kiseline u slanini zapravo štite srce od razvoja bolesti, a za razliku od omega-3 iz ribe, ona iz slanine nije puna žive. To je jedan od razloga zašto su mnoge studije pokazale da uključivanje slanine u umjerenoj količini u svakodnevnu prehranu snižava krvni tlak i razinu šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog ili srčanog udara.

Slanina je bogata i kalijem, ključnim mineralom za regulaciju krvnog tlaka, i time još učinkovitije smanjuje rizik za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti. Također, slanina je bogat izvor visokovrijednih proteina koji pomažu u održavanju optimalne razine energije i izgradnji mišićnog tkiva te minimalnu količinu ugljikohidrata, a upravo su oni krivci za debljanje.

Naime, ugljikohidrati podižu razinu inzulina u krvi znatno više od zasićenih masti, a što je više inzulina u krvotoku, to će više hrane biti pohranjeno u obliku masti. Uz to, slanina obiluje važnim vitaminima i mineralima, od vitamina B1, B2, B3, B6 i B12 do fosfora, magnezija i željeza, a sadrži i mnogo selena, koji je ključan za pravilan rad štitnjače.

 

Dobra za imunitet, mišiće i hormone

No, slanina je i dobar izvor cinka, koji je nužan za zdrav imunosni ustav, rast i obnavljanje mišićnog tkiva te optimalne razine hormona u organizmu. Slanina sadrži i kolin, koji je ključan za očuvanje pamćenja.

Brojna su znanstvena istraživanja dokazala da svakodnevni unos namirnica koje sadrže kolin s vremenom smanjuje rizik za slabljenje pamćenja, a koristi se i u liječenju demencije, posljedica Alzheimerove bolesti i drugih kroničnih mentalnih poremećaja.

 

Deblja? Ne deblja!

Iako većina ljudi smatra da slanina deblja, upravo je suprotno: zasićene masti kakve su u slanini brže pružaju osjećaj sitosti nego hrana bogata ugljikohidratima. Istraživanja su pokazala da su osobe koje su povećale unos masti i smanjile unos ugljikohidrata dugoročno imale neusporedivo veći gubitak tjelesne težine.

I za kraj, slanina je prirodni podizač raspoloženja: istraživanja su pokazala da umami, takozvani peti okus, zvan i "okus za užitak", koji je specifičan za slaninu, poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva te snižava razinu stresa.

Foto: iStock Probajte gledati u fotografiju samo jednu minutu i spriječiti zazubice :)
 

PROTIV

Poznato je da slanina sadrži znatnu količinu zasićenih masti, za koje nas liječnici već godinama uvjeravaju da predstavljaju rizik za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti. A to nas ne bi trebalo čuditi uzme li se u obzir da samo 3 dag slanine sadrži čak 30 miligrama kolesterola.

Uz to, većina slanina kupljenih u trgovinama sadrži nitrate, koji se u prerađenom mesu od životinja iz neorganskog uzgoja, poput šunke, kobasica ili slanine, koriste za uništavanje bakterija, ali i kao pojačivač okusa.

Novija su istraživanja pokazala da nitrati mogu pogodovati razvoju tumora, naročito onog debelog crijeva i rektuma. Naime, nitrati se u našem tijelu pretvaraju u N-nitrozo spojeve koji mogu uzrokovati rak. Istraživanje provedeno u Zürichu pokazalo je da postoji veza između konzumacije prerađenog mesa i povećanog rizika za smrt od srčanih bolesti ili raka. Zanimljivo je da je istraživanje provedeno na Sveučilištu Columbia pokazalo da je konzumacija prerađenog mesa povezana i s razvojem kronične plućne bolesti.

 

Previše natrija

Slanini se spočitava i prevelika količina natrija, a poznato je da prevelik unos natrija povisuje rizik za razvoj srčanih bolesti i povišenog krvnog tlaka, a samo jedna ploška slanine sadrži čak oko 190 miligrama natrija.

Kao da sve to nije dovoljno, znanstvenici s Harvardske škole javnog zdravlja analizirali su uzorke sperme 156 volontera te ih usporedili s njihovom prehranom, a rezultati su pokazali da su ispitanici koji su jeli mnogo prerađenog mesa (uključujući i slaninu) imali manju koncentraciju sperme i lošiju morfologiju.

Zabrinjavajuća bi mogla biti i činjenica da je konzumacija svinja iz masovnog uzgoja, od kakvih se proizvodi sva slanina u trgovinama i trgovačkim centrima, povezana s povišenjem razine IGF-1 (inzulinu sličan hormon rasta). A IGF-1 je dokazano jedan od hormona koji uzrokuju rast kanceroznih tvorevina.

 

Dokazana neuravnoteženost

Nije naodmet spomenuti ni podatak da meso dobiveno industrijskim uzgojem životinja ima izrazito neuravnotežen omjer omega-3 i omega 6-masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline imaju protuupalno djelovanje, a omega-6 djeluje proupalno i izuzetno je važno da te dvije esencijalne masne kiseline budu uravnotežene kako bismo se zaštitili od kroničnih bolesti.

Facebook komentari