Klor je makroelement koji je, s natrijem i kalijem, potreban u velikim količinama ljudskom tijelu. Uključen je u regulaciju osmotske ravnoteže i metabolizma vode i soli te koncentriran uglavnom u koži (30 do 60 posto), a ima ga i u sastavu međustanične tekućine, krvi i kostiju. U ioniziranom stanju u tijelu ga ima i do jednog kilograma.
pH ravnoteža
Osim važne funkcije elektrolita, klor se u želucu spaja s hidrogenom te čini hidroklornu kiselinu, moćan probavni enzim čija je funkcija razgradnja proteina, apsorpcija drugih minerala i aktiviranje intrinzičnog faktora - proteina koji je nužan za učinkovitu apsorpciju vitamina B12. Hidroklorna kiselina jedna je od glavnih komponenti želučane kiseline i nužna u probavi hrane koja bi bez klora bila izuzetno otežana.
Aktivnost ovog minerala u probavi počinje već u usnoj šupljini, u kojoj je dio sline, koja stimulira lučenje enzima ptijalina koji sudjeluje u razgradnji škroba.
Nakon korištenja u hidroklornoj kiselini crijeva resorbiraju dio klora te se on vraća u krvotok gdje je potreban za održavanje optimalnog volumena međustaničnih tekućina. Stalna izmjena klora i bikarbonata između crvenih krvnih stanica i plazme pomaže u održavanju pH ravnoteže i izlučivanju ugljikova dioksida iz tijela.
Glavni izvori kalija
Osim toga, klor je nužan za normalno funkcioniranje živaca i mišića jer, zajedno s natrijem i kalijem, u živčanom sustavu pomaže u prijenosu živčanih impulsa kroz tijelo. Klor također pomaže u čišćenju tijela od toksina i sudjeluje u smanjenju nataložene masnoće u jetri te razine šećera i kolesterola u krvi.
Glavni izvori klora za naše tijelo su sol, žitarice, mahunarke, masline, meso, jaja i povrće poput mrkve, peršina, celera, kelja, zelene salate ili patlidžana te gljive.
Klorom su bogati i plodovi mora, naročito skuša, šaran, oslić, losos, tuna i list. S druge strane, voće je uglavnom siromašno tim mineralom, osim nekoliko iznimaka poput banana, dinje ili trešanja. U svakom slučaju, ako vaš jelovnik sadrži prosječnu količinu soli, neće doći do manjka klora u organizmu i nećete ga trebati nadoknađivati suplementima.
MANJAK I VIŠAK SU RIJETKOST
Ni manjak ni višak klora u organizmu nisu baš česta pojava. Do manjka klora može doći uslijed proljeva, povraćanja ili prekomjernog znojenja, a to može uzrokovati metaboličku alkalozu, stanje kod kojeg tjelesne tekućine postanu previše lužnate, smanjeni volumen tjelesnih tekućina te gubitak kalija mokraćom.
To potom može dovesti do daljnih problema u ravnoteži kiselina i lužina u tijelu. Prekomjeran unos klora (više od 15 grama dnevno), obično u obliku soli, može uzrokovati probleme sa zadržavanjem tekućine u tkivima te također narušiti ravnotežu kiselina i lužina u tijelu.
U svakom slučaju, s obzirom na to da nam je klor široko dostupan u svakodnevnoj prehrani koja je obično prilično bogata solju, nisu određene preporučene dnevne količine unosa ovog minerala.
Djeca vjerojatno trebaju od 0,5 do 1 g dnevno, a ta količina s dobi raste te kod odraslih osoba iznosi od 1,7 do 5 grama dnevo, iako većina odraslih unosi u organizam više klora od toga zbog prekomjerne upotrebe soli.