Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, koji se obilježava danas 4. veljače, na konferenciji za novinare koju je organizirala Udruga za pomoć oboljelima od raka pluća Jedra uz podršku Hrvatskog torakalnog društva, govorilo se o aktualnim izazovima u borbi protiv ove zloćudne bolesti. U tome je i dalje ključna prevencija i rana dijagnostika, ali ništa manje nije važan i protokol postupanja pri sumnji ili postavljenoj dijagnozi raka pluća koji bi trebao biti jednak u svim dijelovima Hrvatske.
Naime, pokazalo se da pacijent sa sumnjom ili nakon uspostavljanja dijagnoze karcinoma često nema jasnu sliku kako dalje postupiti te kome se sve može i treba obratiti za daljnju skrb.
- Protokol će sigurno ubrzati ne samo dijagnostiku i postupak liječenja, nego će pacijentima dodatno olakšati stresno iskustvo borbe sa ovom zloćudnom bolesti - rekao je akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac i predsjednik Hrvatskog torakalnog društva.
Pušenje je jedan od ključnih rizičnih faktora
Preventivni programi borbe protiv raka pluća, iako dobro zamišljeni, još uvijek ne daju zadovoljavajuće rezultate. Pušenje je jedan od ključnih rizičnih faktora za obolijevanje od raka pluća, ali i ostalih vrsta karcinoma. Prema aktualnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015. (TQS) u Hrvatskoj puši 31.1 posto odraslih, uz nezadovoljavajući trend rasta broja pušača. Istodobno, u europskim zemljama bilježi se trend smanjenja broja pušača, od Hrvatske je lošija jedino Bugarska. Nadaju se da će aktualna kampanja 'šokantnih fotografija' na kutijama cigareta pridonijeti poboljšanju toga trenda i smanjenju pušenja.
- Kvalitetnija rana dijagnostika bila bi osigurana nabavom CT uređaja nove generacije, s niskom razinom zračenja, koji bi primarno pušačima, kao najugroženijoj ciljnoj skupini, omogućio "screening" i ranu dijagnozu raka pluća - upozorio je akademik Samaržija, ističući da je ta bolest izlječiva ako se na vrijeme otkrije.
Unatoč značajnim pomacima u dijagnostici i liječenju oboljelih od raka pluća, borba protiv ove zloćudne bolesti još uvijek predstavlja ozbiljan izazov. Rezolucija o borbi protiv raka, koju je na inicijativu Udruge Jedra 2009. godine donio Hrvatski sabor, obvezala je donositelje javno-zdravstvenih odluka na donošenje Nacionalnog programa za borbu protiv zloćudnih bolesti.
- S obzirom na aktualno stanje smatramo da svi zajedno trebamo uložiti dodatni napor u kreiranju Nacionalnog programa u borbi protiv raka. Udruga Jedra, zajedno sa svim drugim dionicima, želi biti aktivni sudionik u kreiranju tog programa, baš kao što je to bila i prilikom donošenja Rezolucije - rekla je predsjednica Udruge Jedra Sandra Karabatić magistra sestrinstva.
Kasno se otkriva
Uz to, ponovno je istaknuto da bi se sredstva prikupljena putem projekta tzv. duhanske kune, koja je na inicijativu Udruge Jedra prihvaćena na Vladi i Saboru 2009. godine, konačno trebala usmjeriti u zdravstveni sustav.
O nužnosti takvog pristupa govore podaci nedavno objavljenog istraživanja Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, prema kome je hrvatski zdravstveni sustav prošle godine zauzeo 19. mjesto među 35 europskih zemalja, što je pad za tri mjesta u odnosu na prethodno razdoblje. Nedovoljnom je označena, između ostalih, prevencija, ali i dostupnost moderne dijagnostike i liječenja raka.
Podsjetimo, rak pluća jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti i ujedno vodeći uzrok smrti među svim karcinomima u žena i muškaraca. U Hrvatskoj je to najčešći oblik raka u muškaraca i drugi po učestalosti rak u žena, odmah nakon raka dojke. S obzirom na to da se rak pluća otkriva kasno, kada je bolest već uznapredovala, ishodi liječenja za sada su skromni, petogodišnje je preživljenje samo 6 posto, a o pravim rezultatima liječenja tzv. ciljanim lijekovima još je prerano govoriti. Ipak, najnovije metode daju nadu da će i rak pluća zahvaljujući novim dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima postati kronična bolest.