Koncentracija i vrsta peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem siječnja i u veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, potom vrbe i brijesta.
U ožujku se na njih nadovežu cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj - srpanj). Krajem ljeta i početkom jeseni cvate svima nam dobro poznata ambrozija.
Ipak, u prvim proljetnim mjesecima u kontinentalnoj Hrvatskoj najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza, dok je u našem primorskom pojasu najizraženije alergogeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.
A kolika je razina peludi u vašem gradu vrlo lako možete saznati.
Peludna prognoza prema razini peludi u zraku i vremenskoj prognozi donosi korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju alergičnim osobama planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajuće preventivne postupke. Peludnu prognozu možete provjeriti ovdje.
DRVEĆE
BOR
Borovi su poznati po svojoj prilagodljivosti različitim uvjetima i otpornosti na zagađenja, ali i po tome što proizvode velike količine peludi. Međutim, što se peludi tiče, treba znati kako je ona niskog alergijskog potencijala.
Ovo zimzeleno crnogorično drveće među najzastupljenijim je vrstama mediteranskog peludnog spektra, koncentracije peludi su najveće tijekom ožujka i travnja, ali i početkom svibnja.
BREZA
Iako se breza učestalo koristi kao ukrasno drvo u gradovima, a uz to je izrazito prilagodljiva i rasprostranjena, ne smije se smetnuti s uma kako je njezin pelud najalergeniji u skupini drveća. Koncentracije peludi najviše su u razdoblju cvata, krajem ožujka i početkom travnja. Pelud se u zraku u nižim koncentracijama može zadržati sve do kraja svibnja, ovisno o meteorološkim prilikama.
BRIJEST
Listopadno, bogato razgranato stablo kojem najviše odgovaraju područja s blažom klimom. Pelud je umjerene alergenosti, a u zraku se uobičajeno pojavljuje krajem ožujka i početkom travnja, uglavnom bez visokih koncentracija.
ČEMPRESI
Ova velika porodica zimzelenih drvenastih biljaka, borovice, tuja i čempresa, široko je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj, ali ponajviše na Jadranu. Za čemprese je karakteristično da rastu brzo, ne podnose velike hladnoće i preferiraju vlažna područja.
Proizvode velike količine peluda koja je u kontinentalnim krajevima prisutna najčešće od veljače do kraja lipnja, a na Jadranu se u zraku zadržava kroz cijelu godinu.
GRAB
Grab je bjelogorično drvo kojem najviše odgovaraju brežuljkasti predjeli. Često ga se nalazi u šumama diljem Hrvatske, a u hortikulturi se koristi kao ukrasno drvo. Zanimljivo je da ne raste na poplavnim područjima i u blizini voda stajaćica, dok mraz i hladnoću dobro podnosi.
Pelud je umjerene alergenosti, a u zraku se uobičajeno pojavljuje krajem ožujka i početkom travnja, uglavnom bez visokih koncentracija.
HRAST
Ovo drvo je po mnogim uvjerenjima sinonim čvrstoće, snage i otpornosti, stoga ni ne čudi što ga mnogi smatraju svojevrsnim vladarom šume. Inače, hrast odlično podnosi i zagađenja pa ga se često može vidjeti i u urbanim sredinama. Njegov je pelud umjerenog alergijskog potencijala, a s obzirom na rasprostranjenost hrasta prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Najveća koncentracija peludi je tijekom cvata, odnosno u travnju i svibnju.
HRAST CRNIKA
Hrast crnika je zimzeleno drvo iz roda hrastova, uspijeva u Sredozemlju. Najvažnija je vrsta sredozemne zimzelene šumske vegetacije. U različitim je stanjima degradacije od makije do krških priobalnih kamenjara. Hrast crnika posjeduje pelud umjerenoga alergijskog potencijala.
JASEN
Autohtone vrste jasena u Hrvatskoj su poljski jasen, gorski jasen i crni jasen, a zanimljivo je kako ovo drveće zapravo pripada porodici maslina.
Jasen je specifičan i po cvatu prepoznatljivog i vrlo intenzivnog mirisa, stoga ih osim vjetra oprašuju i kukci koji su tim mirisom privučeni.
Iako pelud jasena rijetko doseže visoke koncentracije, oprez nije naodmet tijekom ožujka, travnja i svibnja, kada jasen istodobno lista i cvate.
JOHA
Ovo bjelogorično drvo raste uglavnom u nizinskim šumama, uz močvare, potoke i rijeke. Joha je relativno kratkog životnog vijeka, a zanimljivo je da živi u simbiozi s bakterijama, zbog koje su na korijenju prisutne crvene kvržice koje na sebe vežu dušik i tako obogaćuju tlo. Pelud johe izrazito je alergen, a u zraku se pojavljuje kroz veljaču i ožujak te ga se može smatrati vjesnikom peludnih alergija.
Kod dokazanih alergija na pelud, trave ili stabla preporučuje se pokušati izbjegavati boravak u blizini štetnog alergena.
LIJESKA
Raste na svim tipovima staništa, a izbjegava močvarna i poplavna područja te izuzetno pjeskovita i siromašna tla. Ova drvenasta biljka uglavnom se uzgaja zbog plodova oraščića - lješnjaka. Cvate u veljači i ožujku, prije listanja, te se smatra vjesnikom peludnih alergija. Međutim, ne treba smetnuti s uma da je pelud lijeske izrazito alergena.
LIPA
Vlažna područja pogoduju njezinu rastu i širenju, a stabla mogu dosegnuti visinu do 30 metara te doživjeti starost od nekoliko stotina godina. Cvijet lipe u narodu je cijenjen zbog svojih ljekovitih svojstava. Niskog je alergijskog potencijala, a najveće koncentracije peluda u zraku su tijekom svibnja.
MASLINA
Maslina je u mediteranskom području jedan od najznačajnijih uzročnika sezonskih respiratornih alergija. Polinacijska sezona masline traje od travnja do kraja lipnja i ponekad izaziva vrlo jake alergijske simptome.
Maslina ima reprodukcijske ritmove visokih i niskih abundancija peluda, ovisno o vremenskim uvjetima tijekom formiranja i raspršivanja.
Kod osoba osjetljivih na alergenu pelud masline klinički simptomi vrlo često nisu ograničeni na polinacijsku sezonu (svibanj/lipanj), nego su prisutni tijekom cijele godine.
ORAH
Jednako dobro uspijeva u primorskim i kontinentalnim dijelovima naše zemlje. Uzgaja se ponajviše zbog vrijednosti drveta i jestivog ploda koji nam daje veliku količinu energije. Najveće koncentracije peludi u zraku pojavljuju se tijekom proljeća, od veljače do travnja.
PITOMI KESTEN
Ovo šumsko drveće botaničari zbog ploda ubrajaju u voćke. Njegov cvijet je odlična ispaša za pčele jer je u razdoblju cvata jedini izvor peluda i nektara. Osim kestenova meda, njegovi plodovi su i danas mnogima omiljena poslastica.
Pelud kestena ne doseže visoke koncentracije, a u zraku je prisutan krajem svibnja i tijekom lipnja.
PLATANA
Zbog atraktivnog izgleda i visoke otpornosti, često ga se može vidjeti u urbanim okruženjima. U novije se vrijeme alergijama na pelud platana pridaje sve veća pozornost, a pojačan oprez nije naodmet krajem ožujka i tijekom travnja kada platana cvate te pelud u kratkom razdoblju doseže visoku koncentraciju.
TOPOLA
Obično je rasprostranjena po vlažnim i svijetlim krajevima u kojima pronalazi dovoljno vode i mineralnih soli. Često je drvo u parkovima jer izlučuje tvari koje uništavaju štetne mikroorganizme u zraku, ali ipak treba znati da je njezina pelud alergena te da je u zraku prisutna od veljače do travnja.
VRBA
Rasprostranjena je obično na plavnim područjima i uz rijeke. Pelud vrbe u zraku je prisutna u ožujku i travnju, a cvate istodobno s listanjem ili poslije listanja.
Osobama koje pate od alergija na pelud ambrozije preporuča se izlazak u prirodu nakon obilnije kiše i značajnijeg pada temperature.
KOROVI
AMBROZIJA
Ovaj je korov podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a s obzirom na to da je izrazito otporan, prilagodljiv i invazivan, lako se prilagodio i proširio Europom. Osim što proizvodi goleme količine peludi, čak osam milijuna peludnih zrnaca tijekom pet sati, iznimno je štetan i za poljodjelstvo jer iz tla izvlači velike količine hranjivih tvari.
Ambrozija je jedan od najjačih prirodnih alergena, cvate početkom srpnja, a vrhunac koncentracije njezine peludi bilježi se od sredine kolovoza do rujna.
CRKVINA
Crkvina je korovna biljka raširena na obalnom području Mediterana. Nitrofilna je biljka i raste pokraj putova, na zidinama i kamenjarima, ostacima starih građevina, često kao ruderalna biljka. Trajanje polinacije ovisi o klimatskim prilikama.
Pelud crkvine pojavljuje se u zraku početkom proljeća i prisutan je tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Krajem travnja i u svibnju dostiže najviše prosječne dnevne vrijednosti. Pelud visokoga alergijskog potencijala u zraku je prisutna tijekom cijele godine.
KISELICA
Ova se biljka ubraja među livadne korove, a potječe iz Euroazije. Kao staništa preferira umjereno vlažne livade. Kiselog je okusa jer sadrži soli oksalne kiseline i ne bi je trebalo konzumirati u većim količinama, iako je uvrštena među jestivo samoniklo bilje.
Najveće koncentracije peluda u zraku bilježe se za vrijeme cvatnje, od svibnja do rujna.
KOPRIVE
Ova biljka ubraja se među korove, izvorno je šumska vrsta i može narasti do 1,5 metara. Listovi i peteljke koprive pokriveni su žarnicama koje na koži izazivaju neugodne reakcije prilikom dodira. Cvatu krajem travnja ili početkom svibnja pa sve do kraja rujna.
LOBODA
Ovaj je korov bogat provitaminom A, vitaminom C, kalcijem i željezom, zbog čega je jedan od omiljenih samoniklih jestivih biljaka. Raste na područjima bogatima dušikom, a cvate od srpnja do rujna, prilikom čega pelud ipak ne doseže visoke koncentracije.
PELIN
Vrlo rasprostranjena korovna biljka koja raste na kamenitim i sunčanim staništima, neobrađenom tlu, stijenama, a osobito joj pogoduje vapnenačko tlo. Može se uzgajati i u vrtu, ali treba znati kako pelin ima jak i karakterističan miris zbog eteričnih ulja. Cvate sredinom srpnja pa sve do kraja rujna.
TRPUTAC
Vrlo česta livadna korovna biljka koja preferira vlažnija područja. Listovi trputca koriste se u prehrani. U narodu su korišteni i u medicinske svrhe zbog svojih antibiotskih svojstava. Trputac proizvodi male količine peluda, a cvate od svibnja do rujna.
TRAVE
Pod trave spada 740 rodova biljaka, a neke se od njih, poput pšenice i riže, koriste i u ljudskoj prehrani. Zbog svoje su brojnosti i široke rasprostranjenosti glavni izvor visoko alergene peludi.
Razdoblje u kojem trave cvatu je iznimno dugo te traje od travnja pa sve do rujna, a najveće se koncentracije njihove peludi uobičajeno bilježe u svibnju.
U mnogim su slučajevima upravo trave uzročnici alergijskih reakcija.
(*izvor Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar)