Uhvati ritam Pospješuje oporavak od operacije i moždanog, popravlja raspoloženje i cirkulaciju, a uz nju manje i jedemo. Slušate li je?

Stručnjaci preporučuju disko, pop, hip hop ili dance kada vježbamo, jer će nam pomoći da postignemo i održimo potreban ritam, ambijentalnu glazbu umjerene glasnoće kada trebamo biti kreativni, jer nas oslobađa opterećenja, te klasičnu glazbu kada vozimo, jer izoštrava pozornost.

 

Istraživanja pokazuju da glazba, osim ugode i zabave, pruža i brojne dobrobiti za tijelo i za um. Slušanje određene glazbe može nam pomoći i u svakodnevnim aktivnostima pa stručnjaci preporučuju disko, pop, hip hop ili dance kada vježbamo, jer će nam pomoći da postignemo i održimo potreban ritam; ambijentalnu glazbu umjerene glasnoće kada trebamo biti kreativni, jer nas oslobađa opterećenja; klasičnu glazbu kada vozimo, jer pomaže izoštriti pozornost. Pogledajmo i kako glazba djeluje na zdravlje.

 

UČINCI NA TIJELO

1. Ublažava bolove

Glazba može znatno smanjiti doživljaj intenziteta bolova. Osobito je to izraženo kod pacijenata na intenzivnoj njezi, gerijatrijskoj njezi te palijativnoj skrbi.

 

2. Pomaže oboljelima od raka

Pokazalo se da glazba pomaže oboljelima od raka da izraze svoje osjećaje, da kontroliraju stres i da budu manje tjeskobni. Osim toga, ublažava fizičku bol i neugodu te svim tim učincima podiže kvalitetu života.

 

3. Poboljšava cirkulaciju

Znanost je dokazala da emocionalni doživljaj tijekom slušanja glazbe djeluje i na funkcioniranje krvnih žila. Sudionici istraživanja su tijekom slušanja muzike bili bolje raspoloženi te su imali bolju cirkulaciju krvi.

 

4. Jedemo sporije

Jedna je studija pokazala da slušanje nježne glazbe uz prigušena svjetla tijekom obroka potiče ljude da jedu sporije. Rezultat je manje pojedene hrane, jer ljudi kad jedu sporije, na vrijeme osjete sitost.

 

5. Protiv nesanice

Slušanje klasične glazbe može biti učinkovit tretman protiv nesanice. Istraživanje na studentima pokazalo je da je klasična glazba uspješnija u uspavljivanju od lijekova protiv nesanice.

 

6. Brže trčimo i vozimo bicikl

Glazba jakog, "napumpanog" ritma pomaže da trčite brže, pojačate motivaciju za vježbanje i produljite trening. Istraživanje na studentima koji su vozili sobni bicikl pokazalo je da postižu bolje rezultate uz slušanje pjesama brzog ritma.

 

7. Ubrzava oporavak nakon vježbanja

Slušanje glazbe nakon treninga pomoći će tijelu da se brže oporavi. Polagana muzika potiče bolje i potpunije opuštanje, dok bilo koja vrsta muzike pomaže procese fizičke obnove.

 

UČINCI NA UM I PSIHU

1. Poput meditacije

Slušanje glazbe okidač je za oslobađanje biokemijskih spojeva koji ublažavaju stres. Osim toga, glazba sporog ritma može promijeniti brzinu moždanih valova stvarajući moždanu aktivnost sličnu onoj kada osoba meditira ili je u hipnotičkom stanju. Neka istraživanja sugeriraju da ritmička stimulacija, kakvu možemo imati od muzike, može djelovati terapeutski olakšavajući simptome migrene, PMS-a, čak i poremećaja ponašanja.

 

2. Popravlja raspoloženje

Kada ste depresivni i potišteni, podići vas može glazba, slično učinku tjelovježbe. Pritom je važna vrsta glazbe: klasični i meditativni zvuci najbolje nas podižu, dok heavy metal i techno mogu čak pogoršati simptome depresije. Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da glazba pomaže ljudima da budu u dodiru sa svojim osjećajima. Sudionici istraživanja kao dva najvažnija učinka slušanja glazbe naveli su popravljanje raspoloženja i samouvjerenost.

 

3. Poboljšava kognitivne sposobnosti

Pozadinska muzika može poboljšati rješavanje kognitivnih zadataka. Rezultati jedne starije studije pokazuju da su sudionici uz slušanje glazbe riješili više zadataka u zadanom vremenu te da su imali više točnih odgovora od onih koji nisu slušali glazbu.

 

4. Poželjna prije i poslije operacije

Slušanje glazbe prije operacije na srcu opušta pacijente dok čekaju zahvat, pokazalo je jedno istraživanje. Osim toga, muzika nakon operacije srca pomaže pacijentima da se relaksiraju te da se snize razine stresa.

 

5. Pomoć poslije moždanog udara

Znanstvenici u Finskoj zaključili su da dva sata slušanja glazbe dnevno pomaže pacijentima nakon moždanog udara u verbalnom izražavanju te u poboljšanju pažnje. Ti su pacijenti bili bolje raspoloženi od onih koji nisu slušali glazbu ili su slušali audio knjige.

 

Facebook komentari