Nakon gotovo osam godina promuklosti i muke sa slabim i nemoćnim glasom Zagrepčanka Sanja Podbojec (40) ponovno govori bez zamora, a rado i zapjeva. Ona je jedna od pacijentica kojoj je implantacija vlastitog masnog tkiva doslovce vratila dobar glas i riješila je višegodišnje promuklosti.
- Sve je počelo još krajem 2008. godine. Povremeno bih bila promukla i glas bi mi se nekako promijenio na nekoliko sati. Zatim bi nekoliko
dana sve bilo u redu, pa bih opet promukla. Kad se to, nakon otprilike šest mjeseci, pretvorilo u konstantnu promuklost, potražila sam liječničku pomoć. U Vinogradskoj su mi napravili sve pretrage, magnetsku rezonancu da isključe tumor, testove na alergije. No, sve se to razvuklo i dijagnozu - paraliza glasnice - dobila sam tek nakon dvije godine. Liječnica koja me pratila nije mi ponudila nikakvo rješenje, rekla mi je da, ako hoću, mogu otići na operaciju u Graz - sjeća se Sanja Podbojec.
Uz to, uzrok Sanjina problema ostao je neotkriven - maligne bolesti, srećom, nije bilo niti alergija. Sanja ne puši, nikad nije koristila glas u profesionalne svrhe, nije pretrpjela posebno teške prehlade.
Hrapav i napuknut glas
Razočarana i rezignirana, jedno vrijeme nije ništa poduzimala. A stanje joj je bilo nepromijenjeno - glas je stalno bio hrapav i 'napuknut', kad bi malo dulje govorila, postajalo bi joj naporno, u bučnijem okruženju, primjerice u kafiću, nije uopće mogla razgovarati, mučila se, kao da kroz rupicu pokušava protisnuti golemu količinu zraka, slikovito je opisala.
Od tolikog napora ostajala bi bez zraka i umarala se pa bi najčešće, kako bi si olakšala stanje - zašutjela. A to joj je teško padalo jer je komunikativna i pričljiva osoba.
Od vježbi do operacije
Nakon nekog vremena odlučila je ipak riješiti svoje stanje te se obratila stručnjacima u KBC-u Zagreb. Bila je već umorna od govorenja uz napor, od toga što je gubila dah kad bi morala malo glasnije ili malo više govoriti, od zapitkivanja poznanika 'pa zar si još uvijek prehlađena?', od hrapavog 'dvoglasa', kako su neki tada opisivali Sanjin glas.
- Prvo sam krenula na vježbe glasa kod logopeda prof. Tamare Živković. Terapija je s prekidima trajala oko dvije godine i bilo je napretka, ali ne u zadovoljavajućoj mjeri. Tada se pokazalo da je operacija jedina opcija - govori Sanja Podbojec.
Zahvat, koji je izveo dr. Ratko Prstačić, trajao je nekoliko sati, a u postupku je u Sanjinu, sada već atrofiranu glasnicu implantirao njezino masno tkivo koje su joj uzeli s trbuha, kroz mali rez koji su joj napravili centimetar-dva ispod pupka.
Najveća muka
- U bolnici sam provela samo dva, tri dana, ali oporavak je trajao dva i pol tjedna. A za to vrijeme morala sam šutjeti! To je prilično teško, jer nekad i automatski nešto odgovorite kad vam se netko obrati. Morala sam paziti, s ukućanima sam komunicirala porukama na papirićima, pisala sam kratice, s vremenom smo razvili poseban model komunikacije - smije se danas Sanja.
Od zahvata je prošlo osam mjeseci i Sanja Podbojec sada govori bez napora i pritom ne ostaje bez zraka. Smije i viknuti, smije zapjevati.
- Dapače, rekli su mi da je pjevanje dobrodošlo jer se njime vježbaju glasnice. Naravno, ne smije se drečati niti glasno govoriti, već glasnice koristiti na pravilan način. Zbog toga povremeno još radim vježbe kojima pomažem održati glasnice u dobrom stanju.
KAKO IZGLEDA POSTUPAK
Objašnjava dr. Ratko Prstačić, otorinolaringolog
Glasnice se prilikom fonacije (produkcije glasa) moraju u potpunosti međusobno približiti kako bi nastao dobar i kvalitetan glas. Ako to iz nekog razloga nije moguće, nastaje turbulentno gibanje zračne struje što se klinički manifestira kao promuklost. Najčešći uzrok neadekvatnog približavanja glasnica pri fonaciji je paraliza (nepomičnost) jedne glasnice, što je posljedica oštećenja živca koji inervira mišić glasnice.
Mogući uzroci
Uzrok oštećenja može biti kirurški zahvat u području vrata i sredoprsja (najčešće operacija štitnjače), tumori koji mogu pritiskati živac, razni neurotropni virusi, a u nekim slučajevima, unatoč širokoj dijagnostičkoj obradi, uzrok ostaje nepoznat. Drugi mogući uzrok neadekvatnog spajanja glasnica je njihovo stanjivanje, tj. degeneracija. Ona je dio fiziološkog procesa starenja organizma i upravo su tanke glasnice razlog nastanka tzv. staračkog glasa (promukao, slab, tih glas).
Kod nekih osoba, međutim, to stanjivanje počinje znatno ranije u životu i tada se ne smatra fiziološkim procesom, nego patološkim stanjem (degenerativna laringopatija). Problem neadekvatnog približavanja glasnica pri fonaciji liječi se implantacijom vlastitog masnog tkiva u nepomičnu glasnicu (kod paralize) ili u obje glasnice (kod degeneracije).
Zahvat u općoj anesteziji
Masno tkivo se uzima s trbušne stijenke, odvoji od veziva i vrlo sitno nasjecka te se specijalnim aplikatorom implantira u glasnicu. Tako se povećava volumen glasnice i ponovno omogućuje adekvatno spajanje glasnica pri fonaciji, što rezultira znatnim poboljšanjem glasa. Zahvat se radi u općoj anesteziji, endoskopski, kroz usta i pod kontrolom mikroskopa.
Nakon zahvata bolesnik mora šutjeti barem sedam dana kako bi glasnice zacijeljele i masno tkivo ne bi izašlo iz njih. Slijede glasovne vježbe s logopedom.