Koža je naš najveći organ osjeta. Vrlo elastična i otporna, ona je i vrlo osjetljiva. Reagira na sve promjene unutar tijela i na sve vanjske utjecaje, a istodobno obavlja brojne funkcije. U njezinoj strukturi i svim njenim funkcijama sudjeluju brojni senzori pomoću kojih osjećamo toplinu, hladnoću, pritisak, nježne dodire. Svi ti signali prenose se dalje u središnji živčani sustav gdje se, ovisno o poticajima, oslobađaju emocije vezane uz njih. Primjerice, nježan dodir izaziva osjećaj ugode, u vlastitoj koži osjećamo se dobro. Kad nam koža signalizira da je nešto što dodirujemo prevruće, povlačimo ruku u djeliću sekunde. No, signali putuju i u suprotnom smjeru. Svaka promjena u funkcijama organa, ali i osjećaji i misli očituju se na površini kože promjenom boje, prištićima, mrljama...
Što se mijenja
Koža novorođenčeta pet je puta tanja i propusnija od kože odrasle osobe. Površinski sloj rožnatih stanica na dječjoj koži još se formira, a zaštitni hidrolipidni film, koji koži daje potrebnu kiselost, uspostavlja se tek nakon nekoliko mjeseci života. Lojnice u prvim mjesecima rade "s pola snage", pa na površinu kože dospijeva mala količina zaštitnog sebuma. Stanje se bitno mijenja ulaskom u pubertet, kad lojnice vrlo često izlučuju previše sebuma. Koža je tada nečista, pretjerano sjajna, javljaju se prištići, miteseri i akne. Sa starenjem koža se opet mijenja, postaje suha i osjetljiva, lako reagira na podražaje, gotovo kao u najranijem djetinjstvu.
Ako je zdrava i neoštećena, koža je u najboljoj formi obično početkom dvadesetih godina života. No, već se i tada javljaju prvi znakovi starenja u obliku manjih bora koje su posljedica mimike lica. Najprije će nastati na mjestima na kojima je koža najtanja, oko usnica i očiju. U toj dobi lice dobiva zreliji izgled.
Postupno metabolizam stanica kože postaje sporiji, zbog čega se usporava i obnavljanje stanica. Upravo zbog toga ten može dobiti sivkastu boju, izgubiti svježinu. Smanjuje se elastičnost i kompaktnost kože jer se smanjuje količina kolagena i elastina, a mijenja se i pigmentacija. Zbog svega toga koža postaje tanja i osjetljivija.
Protivnici ljepote
Slabo prospavana noć, napetost i stres koji na koži nekada nisu ostavljali tragove, snažno djeluju u životnoj dobi kad počinju slabjeti njene prirodne obrambene sposobnosti, kad se u njoj smanji količina vode, kolagena i elastina. Koža više nema mladenačku sposobnost obnavljanja, više ne može sakriti ono što proživljavamo. Dva su čimbenika presudna za starenje kože: biološki sat i utjecaj okoline.
Protiv otkucaja biološkog sata ne možemo učiniti ništa, ali se mogu ublažiti i skriti promjene kojima se procesi starenja očituju na koži. Starenje kože zbog utjecaja okoline može se bitno usporiti. U prvom redu za to je potrebno dovoljno sna, dovoljno kretanja, posebice na svježem zraku, uravnotežena prehrana, njega primjerenim proizvodima, izbjegavanje pretjeranog sunčanja, sunčanja bez zaštite i pušenja, izbjegavanje ili ublažavanje stresa.
Koža pamti grijehe iz mladosti, ne zaboravite to...
Najveći neprijatelj
Od svega navedenog najveći neprijatelj kože je duhanski dim. Koža pušača ranije postaje izborana, siva i beživotna, slabije prokrvljena, brže stari jer nikotin, uz ostalo, uništava i kolagen. Kondenzati duhana djeluju i fototoksično, što znači da sunčeve zrake na kožu pušača djeluju štetnije nego na kožu nepušača.
Iako je ugodno osjetiti toplinu sunca na koži, treba znati da su UV zrake za nju veliki stres. Kako bi koža što dulje zadržala mladolikost, treba je zaštititi od sunca, a sa zaštitom valja početi što ranije. Naime, 80 posto svih oštećenja na koži nastaje do 18. godine jer se djeca i mladi mnogo više zadržavaju na otvorenome. Koža pamti grijehe mladosti, a kad njena prirodna obrana oslabi, nedostatak pažnje i zaštite uzvraća nam u obliku bora, staračkih mrlja i keratoza.
Stres zbog klime
Koža ne voli česte promjene temperature, hladne dane, suh zrak, vjetar. Naime, na niskim temperaturama lojnice usporeno luče sebum pa koži nedostaje njena prirodna zaštitna supstancija. Osim toga, u zimskom zraku nedostaje i vlage, što je dodatni uzrok isušivanja kože. Izostane li primjerena njega proizvodima koji će nadoknaditi nedostatak prirodnog sebuma i spriječiti isparavanje vode iz kože, osim neestetskih promjena moguća su i ozbiljna oštećenja. A da koži nedostaje vlažnosti i da je postala osjetljiva, može se opaziti po crvenilu, a osjetiti po svrbežu, zatezanju i peckanju.
Nemojte štedjeti na preparatima za njegu kože, a pri odabiru vodite računa o tipu i njenim trenutnim potrebama. Primjerice, imate li normalnu ili masnu kožu, zimi će joj trebati krema bogatijeg sastava, s više vode i lipida, ali i minerala koji će ojačati njene prirodne obrambene sposobnosti. Koristite kreme sa što višim faktorom zaštite od UV zraka.
Probajte svaki dan gricnuti nešto mliječno, koža to voli.
Pomoć iz tanjura
Nekoliko milijuna stanica kože stalno treba hraniti, a dragocjena pomoć u očuvanju zdravlja i otpornosti kože je prehrana utemeljena na poznatoj piramidi prehrane. Na dnu piramide su namirnice koje su najviše zastupljene u prehrani - kruh, tjestenina, riža i žitne pahuljice, i to od punog, cjelovitog zrna te krumpir. To su namirnice koje ne sadrže masnoću, a bogate su vitaminima važnim za izgradnju kože te sekundarnim biljnim spojevima, mineralima, elementima u tragovima i vlaknastim tvarima.
Sljedeće skupine namirnica po zastupljenosti u svakodnevnoj prehrani su voće i povrće. Trebalo bi ih jesti u pet dnevnih obroka, najbolje svježe, nekuhane ili tek kratko pržene, odnosno kuhane na pari.
Svakodnevno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda, jednom do dvaput tjedno ribe te mesa i jaja nužno je zbog vrijednih sastojaka koje sadrže. Mlijeko obiluje kalcijem koji je izuzetno važan za izgradnju i obnovu stanica kože. Meso je pak bogat izvor željeza, vitamina B1, B6 i B12, a upravo ta skupina vitamina sudjeluje u obnovi kože, daje joj mekoću i elastičnost, dok je željezo važan element za vezivno tkivo kože. Masnoće i namirnice koje sadrže masti preporučuje se konzumirati u malim količinama, dovoljnim za razgradnju vitamina i nekih minerala.
Nedostaje li vašem organizmu vode, to će dodatno isušiti kožu. Dakle, unosite dovoljno tekućine cijele godine, ne samo za vrućina.
Volite sebe
Nakon što ste njegom i prehranom osigurali sve što je koži potrebno za zaštitu, ne zaboravite da izgled i ljepota uvelike ovise o tome koliko volite sami sebe. Mir i unutarnja ravnoteža odražavaju se na površini kože, sjajem i opuštenim crtama lica. Ako se nedovoljno smijete, poklonite redovito sami sebi pokoji smiješak u ogledalu. Vjerujte da borice od smijeha djeluju mnogo ljepše i šarmantnije od bora nastalih zbog briga i ljutnje.
Koža u brojkama
• 2 četvorna metra približna je površina kože odraslog čovjeka.
• 16 posto ukupne tjelesne težine otpada na težinu kože.
• 5 do 6 je pH vrijednost površinskog hidrolipidnog sloja zdrave kože, potrebnog za obranu od štetnih mikoorganizama.
• Koža je građena od tri osnovna sloja.
• 20 posto deblji su slojevi muške kože u usporedbi sa ženskom.
• 10 godina ranije ženska koža počinje gubiti vlažnost u usporedbi s muškom.
• 4 tjedna traje proces obnavljanja kože mlade osobe, nakon 30. godine života taj proces traje 6 do 7 tjedana.